Dodaci prehrani već su godinama među najpopularnijim proizvodima za očuvanje zdravlja, no stručnjaci upozoravaju da neki od njih ne donose koristi koje mnogi očekuju. Iako milijuni ljudi svakodnevno uzimaju vitamine i minerale, znanstveni dokazi za određene dodatke i dalje su vrlo ograničeni.

Koji dodaci prehrani imaju najmanje koristi?

Multivitamini su među najprodavanijim dodacima prehrani, no istraživanja uglavnom ne pokazuju da kod zdravih odraslih osoba smanjuju rizik od bolesti ili produljuju životni vijek.

Američka Radna skupina za preventivne zdravstvene usluge (USPSTF) također ne preporučuje uzimanje dodataka vitamina E i beta karotena radi prevencije srčanih bolesti ili raka kod zdravih osoba.

Prema stručnjacima, dodaci vitamina E nisu pokazali zaštitni učinak protiv kardiovaskularnih bolesti ni malignih oboljenja. S druge strane, beta karoten, koji se u organizmu pretvara u vitamin A, može povećati rizik od raka pluća kod osoba koje puše ili su bile izložene azbestu na radnom mjestu.

Određeni dodaci prehrani mogu utjecati i na djelovanje lijekova koje već uzimate. Primjerice, gospina trava, biljka koja se često koristi kod depresivnog raspoloženja i problema sa spavanjem, može smanjiti učinkovitost hormonske kontracepcije.

Zašto ljudi i dalje uzimaju dodatke prehrani?

Unatoč tome što za mnoge dodatke nema dovoljno dokaza o koristima, potrošnja na vitamine i dodatke prehrani iz godine u godinu raste.

Stručnjaci smatraju da ljudi često traže jednostavno rješenje za očuvanje zdravlja. Uzimanje kapsule ili tablete mnogima je lakše nego dugoročno mijenjati prehrambene navike, povećati tjelesnu aktivnost ili usvojiti zdraviji stil života.

Prije kupnje dodataka prehrani važno je biti oprezan s marketinškim tvrdnjama na ambalaži. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ne provjerava dodatke prehrani na isti način kao lijekove, zbog čega se na tržištu mogu naći proizvodi s nedovoljno dokazanim tvrdnjama o učinkovitosti.

Neki proizvođači navode da njihovi proizvodi nemaju nuspojave ili da su učinkovitiji od lijekova na recept, iako za takve tvrdnje često ne postoje kvalitetni znanstveni dokazi.

Kada su dodaci prehrani ipak potrebni?

Iako se određeni dodaci ne preporučuju rutinski, postoje situacije u kojima mogu biti korisni ili čak nužni.

Jedan od primjera je folna kiselina (vitamin B9), koja se preporučuje trudnicama jer pomaže u prevenciji određenih urođenih razvojnih poremećaja kod djeteta. Iako se nalazi u nekim namirnicama i obogaćenim proizvodima, dovoljne količine često je teško unijeti isključivo prehranom.

Vitamin D također je nutrijent koji mnogi ljudi ne uspijevaju unijeti u dovoljnoj količini. Osim prehrane, organizam ga proizvodi pod utjecajem sunčeve svjetlosti, no određene skupine ljudi imaju povećan rizik od manjka vitamina D.

To uključuje osobe tamnije puti, one koje žive u područjima s manje sunčanih dana te osobe koje izbjegavaju izlaganje suncu. Međutim, ni s vitaminom D ne treba pretjerivati. Prekomjerne količine mogu uzrokovati zdravstvene probleme poput bubrežnih kamenaca, mučnine, povraćanja i zbunjenosti.

Ako sumnjate na manjak vitamina D, najbolje je razgovarati sa svojim liječnikom koji može preporučiti laboratorijsku analizu krvi i procijeniti trebate li dodatke prehrani.

Pročitajte i ove članke:

• 9 popularnih dodataka prehrani koje možda pijete uzalud
• Na njih se godišnje troše milijarde! Evo koji dodaci prehrani djeluju, a koji mogu potencijalno naštetiti zdravlju
• 6 dodataka prehrani koji mogu zahtijevati recept.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Studija na 94 mlada Švicarca

Što kanabis radi muškim hormonima? Novo istraživanje donosi neočekivane rezultate

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• dodaci prehrani koji ne donose zdravstvene koristi
• neučinkoviti dodaci prehrani