Mineralne kreme za sunčanje: Najbolji izbor za osjetljivu kožu! Farmaceut otkriva koja je razlika od konvencionalnih krema i jesu li za djecu i bebe

Mineralne kreme za sunčanje

U ovim ljetnim vrućim danima većina nas traži rashlađenje na plažama. Pritom je naravno prisutna opasnost od predugog izlaganja suncu bez zaštite te posljedično od opeklina od sunca. Stoga je vrlo važno koristiti zaštitne kreme, neovisno o tome koriste li se konvencionalne ili mineralne kreme za sunčanje.

Općenito govoreći, sunčeve UV zrake dijelimo u tri grupe – UVC, UVB i UVA zrake. UVC zrake su potpuno zaustavljene ozonom te se ne probijaju do zemlje, UVB prolaze u količini od 10 %, dok UVA zrake praktično u cijelosti prolaze kroz ozon. UVA zrake su odgovorne za fotostarenje i hiperpigmentacije, a istovremeno i indirektno oštećuju DNK. UVB zrake uzrokuju opekline te su povezane i s pojavom nemelanomskih rakova kože.

Kreme za sunčanje pak dijelimo na dvije glavne skupine – konvencionalne kreme s kemijskim filterima i mineralne SPF kreme, koje sadrže anorganske filtere.

Kako se i može pretpostaviti, temeljna razlika između tih dviju vrsta krema su upravo korišteni filteri.

Mehanizam krema s kemijskim filterima se temelji na kemijskim strukturama samih filtera koji najčešće sadrže aromatski prsten s karbonilnom grupom. Takva struktura im omogućuje da apsorbiraju određene valne duljine UV zračenja. Na taj način molekula prijeđe u pobuđeno stanje, a povratkom u osnovno stanje oslobađa manje energije s većim valnim duljinama te na taj način štiti kožu od štetnog UV zračenja. Ova vrsta zaštitnih krema se još naziva organskim kremama.

mineralne SPF kreme
FOTO: Shutterstock

Mineralne kreme za sunčanje

Mineralna krema za sunčanje sadrži mineralne ili anorganske filtere. Najčešće je riječ o titanovom i/ili cinkovom oksidu. Mehanizam ovih krema se bazira na istom principu kao i zaštitna odjeća. Naime, navedeni filteri refleksijom i raspršivanjem UV zraka štite kožu od negativnih učinaka sunca.

Dugo je kod mineralnih krema bio problem što mazanjem na tijelu ostavljaju vidljiv bijeli trag. Mikroniziranjem čestica filtera bi se ostvario kozmetički povoljniji učinak, ali bi se smanjilo i djelovanje.

Zbog vidljivosti navedenih krema mnogi su zazirali od njihove uporabe. Danas su proizvođači većinom doskočili navedenom problemu. Naime, na tržištu su dostupne tonirane i manje vidljive mineralne kreme za sunčanje, koje su ujedno i zadovoljavajuće kada je u pitanju zaštita od sunca.

Iz perspektive zaštite kože, problem s mineralnim kremama jest i nestabilnost anorganskih filtera pod utjecajem fotokemijskih reakcija (reakcije izazvane sunčevim zračenjem). Iz tog razloga se korišteni titanov i/ili cinkov oksid oblažu silikonom, dimetikonom ili drugim materijalima, kako bi se osigurala stabilnost i učinkovitost samih mineralnih krema.

Općenito su za osjetljivu kožu najbolje mineralne kreme za sunčanje. Razlog tome jest što osobe s kožom sklonoj alergijskim reakcijama najčešće razviju alergiju i dermatitis na komponente iz organskih krema za sunčanje. Drugim riječima, kemijski filteri će prije izazvati reakciju nego što će to učiniti anorganski filteri.

Mineralne kreme za sunčanje za djecu
FOTO: Shutterstock

Mineralne kreme za sunčanje za djecu i bebe

Zbog toga se također generalno smatra kako su mineralne kreme za sunčanje za djecu pogodnije u odnosu na organske kreme. Tu ipak treba naglasiti kako su danas korištene organske kreme deklarirane za djecu barem u praksi vrlo sigurne te se preporuka o mineralnim kremama odnosi ipak na onu populaciju s poviješću alergijskih reakcija na neke od molekula korištenih u konvencionalnim kremama.

Kada su u pitanju mineralne kreme za sunčanje za bebe, tu se ipak ne preporučuju, barem ne rutinski, kod djece mlađe od šest mjeseci. Prvenstveno, zbog osjetljivosti te populacije, za njih je najbolja zaštita od sunca izbjegavanje izlaska u periodu najsnažnijeg sunčevog zračenja (10 – 17 sati, u ekstremnim uvjetima čak i dulje).

Isto tako, veća je vjerojatnost nuspojava od samih krema kod tako malih beba, posebno s obzirom na pojačanu apsorpciju putem kože, ali i nerazvijenost metabolizma i eliminacije općenito svih supstanci kod te populacije. Iz tog razloga se na tržištu ne mogu ni pronaći proizvodi deklarirani za mlađe od šest mjeseci.

Eventualno u dogovoru s pedijatrom se mogu koristiti kreme za zaštitu od sunca kod najmanjih.
najbolje mineralne kreme za sunčanje
FOTO: Shutterstock

Anorganske zaštitne kreme s nanočesticama

Posebna tema su anorganske zaštitne kreme s nanočesticama. Naime, kako se već i spominjalo u ovom članku, mineralne kreme su povijesno imale estetski problem ostavljanja bijelih tragova. Kako bi doskočili istom, proizvođači su između ostalog počeli koristiti i nanotehnologiju te u zaštitne kreme ubacivati filtere titanovog oksida i cinkovog oksida, ali u veličini čestica manjim od 100 nm. Postavilo se pitanje sigurnosti takvih krema s obzirom na mogućnost sustavne apsorpcije takvih nanočestica.

Prema ispitivanjima i saznanjima objavljenim u trenutku pisanja ovog članka takve kreme su sigurne za korištenje. Postavljena je distanca kada su u pitanju sprejevi i puderi s nanočesticama, s obzirom na mogućnost inhaliranja istih. Iz tog razloga, kako američka, tako i europska regulativa zagovara da se ne koriste nanočestice cinkovog i titanovog oksida u sprejevima i puderima za zaštitu od sunca koje se mogu lako inhalirati pri primjeni.

U konačnici, neovisno o vrsti kreme koja se koristi, najvažnije je zaštititi kožu u ovim vrućim ljetnim danima.
Mineralna krema za sunčanje
FOTO: Shutterstock

Brojne su kratkoročne i dugoročne posljedice koje mogu ostaviti sunčeve zrake na našu kožu i naše zdravlje. Iz tog razloga je jako važno, unatoč trendu i želji za preplanulim tenom, prvenstveno misliti na zdravlje kože i koristiti kreme sa zaštitnim faktorom.

Osobe koje imaju osjetljivu i kožu sklonu alergijama bi se mogle usmjeriti na mineralne kreme, iako treba reći kako su danas i organske kreme koje su namijenjene istoj populaciji različitim rješenjima doskočile problemu osjetljive kože. S obzirom na brojnost proizvoda sa zaštitnim faktorom, svakako je preporuka prije odabira istog konzultirati se s liječnikom ili ljekarnikom kao najdostupnijim zdravstvenim djelatnikom kako bi se na temelju individualnih potreba kože odabrao optimalan proizvod za zaštitu.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Gabros, S. i sur. (2023). Sunscreens and photoprotection. StatPearls.
  2. Dixon, M. (2023). Top 10 myths about sunscreens. Mayo Clinic.
  3. Should you put sunscreen on infants? (2021). FDA.
  4. Schneider, S. L. i Lim, H. W. (2019). A review of inorganic UV filters zinc oxide and titanium dioxide. Photodermatology Photoimmunology & Photomedicine, 35(6): 442–446.
  5. Torborg, L. (2016). Mayo Clinic Q and A: Sunscreen best practices. Mayo Clinic.
  6. Nanoparticles in sunscreens. Environmental Working Group.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu