Klimatske promjene i uništavanje staništa izazvat će izumiranje vrsta koja će se kaskadno širiti kroz zajednice životinja i biljaka i izazvati dramatičan gubitak bioraznolikosti, upozoravaju znanstvenici.

Znanstvenici smatraju da su lančano povezana izumiranja neizbježna i predviđaju da će ekosustavi doživjeti prosječan gubitak bioraznolikosti između 6 – 10 % do 2050., ovisno o različitim scenarijima emisija ugljika, prema istraživanju čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science Advances.

Znanstvenici su objavili da njihovi modeli sugeriraju da će se najveće promjene dogoditi prije sredine stoljeća, predviđajući da bi najteže razdoblje za prirodne zajednice moglo biti neminovno i da će idućih nekoliko desetljeća biti odlučujuće za budućnost globalne bioraznolikosti. 

Pročitajte članak “Znanstvenici upozoravaju: Većina dijelova svijeta bit će zahvaćena ekstremnim vrućinama do 2100., evo tko je najugroženiji“.

Klimatske promjene će sve ubrzati

S obzirom na to da je život na Zemlji ugrožen zbog uništavanja prirode ljudskim djelovanjem, prekomjernim iskorištavanjem prirodnih resursa i zagađenjem, znanstvenici su upozorili da milijun vrsta prijeti izumiranje što po mnogima nagovješćuje šesto masovno izumiranje na planetu.

Vjeruje se da će klimatske promjene dramatično ubrzati te gubitke zbog ekstremnih vremenskih prilika, promjena u ponašanju i staništima.

No, autori novog istraživanja rekli su da prethodni modeli nisu uključili procjene za povezana izumiranja međuovisnih vrsta zbog “efekta kaskade”.

Znanstvenici u Australiji i Europi izradili su stotine virtualnih Zemlji s više od 33.000 vrsta kralježnjaka u tisućama prehrambenih lanaca diljem planeta, “golemu računalnu mrežu ‘tko jede koga'”, kako je opisao jedan od autora istraživanja Corey Bradshaw, profesor na Sveučilištu Flinders.

Virtualni svjetovi omogućili su znanstvenicima da prate kako se vrste kreću i prilagođavaju novim uvjetima u okolišu i implikacije za izumiranje pojedinih vrsta.

Utvrdili su da će klimatske promjene biti odgovorne za najveći postotak izumiranja.

Bradshaw je za AFP istaknuo:

Ako pogledate kroz prozor za 87 godina, u prosjeku ćete vidjeti gotovo 30 % manje životinjskih vrsta nego danas, ako sve bude po starom.

Pročitajte članak “Populacije divljih životinja pale 69 % od 1970.: I u Hrvatskoj ugrožene velike zvijeri, ali i riblji fond“.

Hitno potrebne politike za veliko i brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova

Istraživanje je utvrdilo da najveća prijetnja postoji na mjestima s najvećom bioraznolikošću – 36 visoko ranjivih područja s najviše jedinstvenih vrsta.

Bradshaw je to objasnio ovako:

To je zato jer erozija prehrambenih mreža bogatih vrstama čini biološke zajednice osjetljivima za buduće šokove. Riječ je o tome da bogati gube svoje bogatstvo najbrže.

Istraživanje je objavljeno u trenutku kada UN-ov samit u Montrealu pokušava zaključiti povijesni “mirovni sporazum sa prirodom” i stati na kraj nekontroliranom uništavanju prirode.

Bradshaw je zaključio riječima:

Gubitak bioraznolikosti zbog klimatskih promjena na puno je načina daleko ozbiljniji od onoga što će klimatske promjene učiniti ljudskim društvima jer je bioraznolikost temelj sustava za održavanje života na Zemlji koji čini naše živote mogućima.

Naglasio je da su zbog toga hitno potrebne politike za veliko i brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Pročitajte i članke:

• Globalno zatopljenje uzima maha: Do 2050. vjerojatno će nestati trećina ledenjaka
• Zagađenje okoliša – kako zagađujemo okoliš i kako smanjiti zagađenje okoliša?
• Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti
• Planet Zemlja – ima li budućnosti i kako zaštititi planetu Zemlju?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pokrovitelj Poliklinika Aviva

Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA

• Nova Studio
• 1 min čitanja