Populacije divljih životinja pale 69 % od 1970.: I u Hrvatskoj ugrožene velike zvijeri, ali i riblji fond
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Promatrane populacije divljih vrsta – sisavci, vodozemci, reptili i ribe – u prosjeku su manje za 69 % od 1970. godine, istaknuto je u objavljenom izvještaju World Wildlife Fund-a (WWF) koji kaže da je stanje prirode ozbiljno narušeno i da je potrebno hitno očuvanje biološke raznolikosti.
Osvrćući se na nalaze “Izvještaja o stanju planeta”, generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini rekao je kako smo suočeni s dvjema kriznim situacijama izazvanim ljudskim djelovanjem – klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, koje ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
Ovaj izvještaj iznosi šokantne brojke. Ako želimo zaustaviti i preokrenuti gubitak prirode te osigurati zdravu budućnost za ljude i prirodu, odgovor mora biti promjena sustava.
Posebno zabrinjavaju krajevi s najvećom bioraznolikošću na svijetu
Dosad najveća baza podataka koja obuhvaća gotovo 32.000 populacija 5.230 vrsta, Indeks života na planetu, koji je u okviru izvještaja napravilo Londonsko zoološko društvo, pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama promatranih kralješnjaka u tropskim krajevima.
Izvještaj pokazuje kako su svuda u svijetu glavni uzroci smanjenja populacija divljih životinja degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, zagađenje, klimatske promjene i bolesti.
Pročitajte članke:
- Zagađenje okoliša – kako zagađujemo okoliš i kako smanjiti zagađenje okoliša?
- Topliji planet, bolesnije životinje: Klimatske promjene stvaraju nova žarišta virusa.
Neki od ovih uzroka utjecali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66 % tijekom promatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55 % u Aziji i Pacifiku.
WWF je izrazito zabrinut zbog ovog trenda jer je riječ o krajevima s najvećom bioraznolikošću na svijetu.
Podaci iz Indeksa posebno ukazuju na to da su između 1970. i 2018. promatrane populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i u predjelu Kariba pale u prosjeku za 94 %.
Lambertini je rekao kako će svjetski čelnici na konferenciji o bioraznolikosti COP15 u prosincu imati priliku obnoviti narušen odnos sa svijetom prirode i osigurati održiviju budućnost uz ambiciozni globalni sporazum o bioraznolikosti, sličan Pariškom dogovoru.
Neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji dovode do gubitka prirode, i financijsku podršku zemljama u razvoju.
Ni Hrvatska se nema čime ponositi
Izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz upozorila je kako su i naše velike zvijeri – vuk, medvjed i ris – suočeni s problemom opstanka, a more nam je gotovo posve izlovljeno.
Poručila je kako je odgovornost na svima nama da nešto poduzmemo ako želimo zdrav planet za buduće generacije. To uključuje dekarbonizaciju svih sektora, ali i promjenu načina kako proizvodimo i konzumiramo proizvode, stanujemo, biramo prijevoz, hranimo se, te kako upravljamo ograničenim prirodnim resursima.
Pročitajte i članke:
- Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti
- Obnovljivi izvori energije – koji su, prednosti i nedostaci, u kućanstvu
- Planet Zemlja – ima li budućnosti i kako zaštititi planetu Zemlju?
- Vožnja biciklom na posao: Evo zašto ćete se dobro osjećati i kako izgleda pravilna vožnja bicikla
- Gotovo 1/3 proizvedene hrane se baci: Kako smanjiti bacanje hrane i što s ostacima?
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Opasne pasmine pasa: Popis postoji, ali evo što kaže veterinar
- Tomislav Stanić
- 3 min čitanja