Kada je zbog COVID-19 veći dio svijeta bio u “lockdownu“, fotografije divljih životinja kako lutaju ulicama gradova i pad razine zagađenja zraka naveo je mnoge da povjeruju kako bi pandemija mogla biti prekretnica u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, no te nade blijede.

Posebni izaslanik UN-a za oceane Peter Thomas je na konferenciji u Lisabonu o napretku u zaštiti morskog života na otvorenim morima konstatirao da je to, nažalost, bilo kratkog vijeka i da su se ljudi vratili starim navikama.

Čim su ukinuta ograničenja, pokazalo se da je oporavak prirode bio “privremeni fenomen”, rekao je Thomas i dodao:

Priznajmo. Vratili smo se starim navikama, guramo se u prekrcanim zrakoplovima i zatrpavamo naše ulice plastikom.

Pročitajte članak “Zagađenje okoliša – kako zagađujemo okoliš i kako smanjiti zagađenje okoliša?“.

No, Thomas se i dalje nada da će članice UN-a ove godine postići konsenzus oko sporazuma za zaštitu oceana od eksploatacije, nakon što su to propustili učiniti u ožujku.

Čak 11 milijuna tona plastike završi u oceanima svake godine, a ta bi se brojka do 2040., ukoliko se ne smanji proizvodnja jednokratnih kanistera, mogla utrostručiti, upozorava Thomas, nazivajući to “planetarnom kugom”.

Pročitajte članke:

• Jadransko more ima ozbiljan problem o kojem se (pre)malo govori: “Iz godine u godinu sve je gore. Nailazimo na kante, bačve, frižidere…”
• Plastika – zašto razmisliti prije nego je koristite?

Bez provedivog sporazuma “gotovo nemoguće” zaštititi 30 % oceana do 2030.

Predviđa da bi pravno obvezujući sporazum o zagađenju plastikom mogao biti finaliziran do kraja 2024.

Aktivistica Sophie Miller je naglasila:

Otkad sam rođena, umrlo je 50 % oceanskog života …. i ako ljudi koji imaju moć ne djeluju, umiranje oceana će se nastaviti.

Thomas upozorava i na nove izazove zbog, primjerice, dubokomorskog rudarenja. To uključuje usisavanje stijenja i kamenja s oceanskog dna koje sadrži kobalt, nikal i druge metale. Vjeruje da će se uskoro donijeti dokument koji bi to zaustavio.

Greenpeace upozorava da će bez provedivog sporazuma biti “gotovo nemoguće” do 2030. zaštititi 30 % oceana, što je minimum koji je potreban da bi se velika mora oporavila.

Konferencija UN-a o oceanima okuplja 7.000 sudionika iz više od 100 zemalja. Thomas tvrdi da hitno treba dekarbonizirati brodarsku industriju i naći alternativu plastici.

Pročitajte i članke:

• Zabrinjavajući podaci: Potrošnja plastike u svijetu i plastični otpad utrostručit će se do 2060.
• Znanstvenici šokirani: Prvi put i u svježim snježnim padalinama na Antarktici otkrivena mikroplastika
• Plastika – kako se zaštititi od otrova iz plastike?
• 8 kreativnih ideja za ponovnu upotrebu plastičnih vrećica
• Planet Zemlja – ima li budućnosti i kako zaštititi planetu Zemlju?