Simptomi depresije mogu dnevnu rutinu učiniti gotovo nemogućom. Depresija vam može zamagliti pogled na svijet, prikazati vam svaki problem većim nego što on jest.

Depresija vas može učiniti kronično usamljenima. Većina ljudi prije ili kasnije osjeti deprimiranost. Međutim, ako uspijevaju obavljati svoje dnevne aktivnosti te se postepeno nakon nekog vremena “razvedre”, ne znači da su duševno bolesni.

Razlika između depresije i deprimiranosti leži u tome što deprimiranost nakon nekog vremena jednostavno nestane, a depresija ostaje i postaje sve težom smetnjom pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti i obveza.

U životu svih ljudi postoje razdoblja pretjerane osjetljivosti na depresiju. U ta razdoblja spadaju kasna adolescencija, srednja dob te nekoliko godina nakon odlaska u mirovinu. Mladi ljudi koji se osamostaljuju posebna su meta depresije zbog radnih i obrazovnih pritisaka unutar svoje okoline.

Nerijetko od depresije obolijevaju i žene koje ulaze u menopauzu jer gubitak plodnosti poistovjećuju s gubitkom ženstvenosti. Kod muškaraca se depresija najčešće javlja kao posljedica razmišljanja o karijeri i obitelji.

U nastavku doznajte koji su simptomi depresije i što učiniti ako ih primijetite.

Simptomi depresije

Simptomi depresije ne uključuju samo jaku potištenost, već i fizičke promjene, kao što su gubitak energije i želje za jelom i seksom, a ponekad su tu i nesanica te loša probava. Kad je u pitanju teška depresija, simptomi nerijetko uključuju bezrazložan osjećaj krivnje i bezvrijednosti te osjećaj propadanja. Uz to, mogu se pojaviti i sljedeći simptomi:

• osjećaj tuge, praznine, beznađa i tuposti – ovi osjećaji su s vama većinu dana, svaki dan
• automatske negativne misli – što god da se dogodi, odmah pomislite na najgori mogući ishod
• gubitak interesa za stvari koje vas inače usrećuju – možda vas više ne zanima hobi koji ste nekad obožavali, druženje s prijateljima i slične opuštajuće aktivnosti
• socijalna izolacija – osim što ne uživate u druženju s prijateljima, izbjegavate društvene situacije te radije odabirete samoću
• kratak fitilj i napetost – brzo planete i nakon toga vam treba dosta vremena da se smirite
• teško donošenje odluka – depresija otežava racionalno razmišljanje i koncentraciju, odlučivanje oko jednostavnih stvari može se činiti jako zahtjevno
• osjećaj krivnje i manje vrijednosti – ovi osjećaji su često pretjerani ili čak suprotni od ispravnih, osjećate krivnju za stvari za koje niste krivi i nad kojima nemate kontrolu ili osjećate veliku krivnju i za najmanju pogrešku
• misli o smrti i samoubojstvu – varira od osobe do osobe; neki priželjkuju vlastitu smrt misleći da bi svijetu bilo bolje bez njih, drugi imaju problema sa samoozljeđivanjem; najefikasniji način sprječavanja samoubojstva je prepoznavanje znakova upozorenja na vrijeme.

Intenzitet depresije obično varira ovisno o dobu dana. Određene osobe se bude vrlo rano te su već na početku svojeg dana tužne, dok se kod drugih depresija očituje tek pred kraj dana.

Što napraviti ako sumnjate da imate depresiju?

Kod otprilike 4 % ljudi može se javiti razdoblje depresije koje je dovoljno intenzivno da zahtijeva liječničku pomoć, premda simptomi ne moraju nužno ukazivati na depresiju. Sklonost nekim vrstama depresije je nasljedna. Najveća opasnost depresije je samoubojstvo.

Ako kod sebe primijetite bilo kakve simptome depresije, odnosno produljena stanja potištenosti – javite se liječniku. Nažalost, prevelik broj pacijenata dolazi do točke kada više nema povratka. Velik broj depresija rezultira i samoubojstvom jer bližnji pogrešno tumače upozorenja i ponašanje kod nekih članova svoje obitelji.

Ako primijetite da osoba već neko vrijeme ima određene suicidalne misli ili da pokušava počiniti samoubojstvo, potražite brzu reakciju stručnjaka. Više informacija pronađite u članku “Samoubojstvo – prevencija i mjesta za pomoć“.

Svako neobično ponašanje i povlačenje može (ali ne mora) biti rezultat depresije. Međutim, svaku naznaku depresije potrebno je ozbiljno shvatiti.

Depresija se dijagnosticira razgovorom sa psihijatrom te posebnim testovima i upitnicima koje pacijent mora ispuniti kako bi se procijenilo njegovo stanje. Tretmani samopomoći ne pomažu u slučaju teške depresije jer tada pacijent često nije u stanju procijeniti svoje stanje.

Blaga depresija obično popušta nakon 2 – 3 tjedna uzimanja antidepresiva. U težim slučajevima, ako postoji opasnost od samoubojstva ili ozljeđivanja, bit će potrebna posebna terapija, a u izrazito teškim slučajevima se preporučuje i bolničko liječenje.

Pacijenti gotovo uvijek dobro reagiraju na terapiju. Međutim, ne postoji trajna garancija da će se lijekovima izbjeći depresija nekada u budućnosti. Neke depresije se vraćaju izrazito brzo nakon kraja liječenja.

Velik broj ljudi s depresijom živi gotovo u potpunosti normalno – žive i rade bez ikakvih tegoba, ali zahvaljujući redovitim odlascima terapeutu.

Pročitajte i ove članke:

• Depresija je ozbiljno medicinsko stanje: Ovih 7 stvari nikad ne smijete reći depresivnoj osobi
• Zimska depresija – zašto se javlja i kako je spriječiti?
• Priča o jednoj borbi: “Depresija nije samo smrknuto lice i suze, skriva ju i osmijeh i namještene slike na društvenim mrežama”
• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju
• Kako izaći iz depresije: Psihologinja donosi 10 koraka.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pokrovitelj Poliklinika Aviva

Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA

• Nova Studio
• 1 min čitanja

• depresija
• deprimiranost i depresija
• liječenje depresije
• simptomi depresije