Gigantizam je bolest ekstremno visokog rasta kojeg uzrokuje povećana proizvodnja hormona rasta tijekom djetinjstva ili mladosti. Zapravo je to veličina tijela koja premašuje prosječnu veličinu tijela čovjeka. Prije zatvaranja epifize (mala endokrina žlijezda u mozgu) dolazi do gigantizma, a kasnije se javlja akromegalija s karakterističnim promjenama lica i drugih dijelova tijela.

Gigantizam se ne javlja tako često u populaciji, a pojavljuje se u djetinjstvu i adolescenciji kada su područja koštanog rasta još uvijek otvorena. Akromegalija je prekomjerni rast uzrokovan prekomjernim lučenjem hormona rasta.

Gigantizam – uzrok

Hipofiza je najznačajnija endokrina žlijezda smještena u mozgu. Proizvodi mnoge hormone i upravlja radom svih drugih žlijezda.   Ako prekomjerno luči hormon rasta koji se zove hipersomatotropizam, dolazi do gigantizma. Pretjerano lučenje je gotovo uvijek posljedica adenoma (benigni tumor žljezdanog tkiva) hipofize.

Do prekomjernog lučenja hormona rasta može doći zbog njegovog povećanog lučenja iz hipofize ili zbog povećanog lučenja hormona koji oslobađa hormon rasta iz hipotalamusa.

Gigantizam – simptomi

Najčešći simptomi gigantizma su:

• povećava se brzina rasta uz malo koštanih deformiteta,
• pretjerana tjelesna visina koja je značajno veća od tjelesne visine drugih ljudi te dobi (kod djevojčica visina doseže do otprilike 190 cm i više, a kod dječaka do 200 cm i više),
• otok (edem) mekih tkiva,
• uvećanje perifernih živaca,
• višak tjelesne masnoće i povećana tjelesna težina,
• slabost i vrtoglavica, gotovo stalne glavobolje,
• slabo pamćenje,
• bolovi u udovima,
• palpitacije (osjećaj srčane aktivnosti),
• pretjerano znojenje,
• izbočeno čelo i donja čeljust (progenija),
• vlažna, topla i masna koža,
• povećane šake i stopala s debelim prstima,
• povećane uši, usne i nos,
• akromegalija,
• oslabljen vid (samo u težim slučajevima),
• odgođen pubertet (izostanak menstruacije kod djevojčica),
• seksualne disfunkcije,
• gušavost (povećanje štitne žlijezde),
• česta pojava dijabetesa,
• povišen krvni tlak (hipertenzija),
• mogućnost pojave ostalih različitih vrsta tumora.

Psihički razvoj osoba s gigantizmom

Osobe s gigantizmom imaju značajnih poteškoća u svakodnevnim aktivnostima.

Najveći problem predstavlja njihova visina koja stvara prepreku zbog neprilagođenosti prostora. Često je gigantizam uzrok depresije ili anksioznosti zbog nemogućnosti obavljanja osnovnih radnji i brige za sebe.

Zbog nemogućnosti sudjelovanja u aktivnostima često nemaju mnogo prijatelja i poznanika te su usamljeni i povučeni. Smanjena je socijalizacija, javlja se osjećaj odbačenosti. Ovo stanje može dovesti i do donošenja predrasuda i ismijavanja od strane drugih.

Također, kod osoba s gigantizmom se može često uočiti i djetinjasto ponašanje.

Gigantizam i akromegalija

Jako je važno razlikovati gigantizam i akromegaliju.

Gotovo uvijek se javlja gigantizam kod djece, a kod akromegalije se povećano lučenje hormona rasta događa tek između 20. i 40. godine života. U to vrijeme je rast i razvoj kostiju već završen, a simptomi se mogu uočiti tek nakon adolescencije.

Akromegalija je poremećaj koji nastaje nakon zatvaranja epifize (koje se događa u pubertetu).

Neki simptomi akromegalije koji se mogu pojaviti nakon 20. godine života su:

• povećana dlakavost i zadebljanost dlaka,
• ogrubljivanje crta lica,
• zadebljanje mekih tkiva šaka i stopala,
• mijenja se izgled osobe,
• javlja se gruba i tamna koža,
• povećanje šake i stopala,
• povećanje volumena i funkcija žlijezda lojnica (pretjerano znojenje),
• povećanje hrskavice grkljana (dubok i promukao glas),
• zadebljanje jezika,
• povećanje unutarnjih organa što uzrokuje brojne poremećaje u njihovom funkcioniranju.

Dijagnoza gigantizma

Najvažniji izvor za dijagnosticiranje gigantizma je upravo klinička slika. Ona je uglavnom dovoljna za dijagnozu, ali se također često provode i tehnike oslikavanja mozga (radiogram lubanje, MR i CT) kako bi se pokazalo zadebljanje kortikalne kosti, funkcija hipofize ili proširenje frontalnih sinusa.

Nadalje, detaljni pregled može ukazati na različite promjene na unutarnjim organima (pluća, gušterača) što može biti izrazito važno za rano otkrivanje tumora i početak liječenja. Laboratorijski se mjere razine hormona rasta, a krvna slika također daje informacije o toleranciji na glukozu koja je često snižena.

Liječenje gigantizma

Ako roditelj uoči da dijete prebrzo raste ili da je značajno više od svojih vršnjaka, svakako bi trebao potražiti liječničku pomoć.

Liječenje prvenstveno nastoji spriječiti i usporiti rast osobe (smanjenje hormona rasta), a uglavnom je uspješno ako se dijagnoza postavi prije završenog rasta.

Za liječenje ove bolesti treba koristiti kombiniranu terapiju u određenoj fazi rasta.

Tada dolazi u obzir primjena somatostatina (oktreotid), peptidnog hormona koji inhibira hormon rasta te ima potpuno suprotan efekt hormonu rasta. Ovaj lijek može normalizirati razine hormona rasta.

Također, opcija je i kirurško liječenje ako se hormon rasta ne može vratiti na normalnu razinu bilo kojim drugim putem. Uklanja se tumor kirurškim ili radiološkim putem (zračenje hipofize).

Prevelika razina hormona rasta može dovesti do zatajenja srca i povećanja smrtnosti zbog čega je kirurško liječenje uglavnom prva opcija kod liječenja gigantizma.

Gigantizam – zanimljivosti

Najviši čovjek na svijetu bio je Robert Wadlow koji se rodio 22. veljače 1918. godine u Illinoisu. Dok je imao 12 godina, otkrili su mu hiperaktivnu hipofizu koja je uzrokovala pretjerano lučenje hormona rasta zbog čega mu je dijagnosticiran gigantizam.

Bio je najstariji od petero djece, a svi ostali članovi obitelji su bili normalne visine. Sa samo 19 godina je postao najviši čovjek na svijetu s 259 centimetara.

Nažalost, zbog povećane smrtnosti osoba s gigantizmom, Robert je umro sa samo 22 godine, a tada je težio skoro 223 kilograma i bio visok 270 centimetara. Zbog njegove ekstremne visine, ostao je zapamćen kao “Div Illinoisa”. 

• akromegalija
• hipofiza
• hipofizni gigantizam
• hormon rasta
• hormoni
• progenija