Halucinacije su opažajne varke  kod kojih opažamo nešto što ne postoji. Ljudi koji imaju halucinacije vide stvari koje nitko drugi ne vidi, pričaju s njima, osjećaju mirise i slušaju zvukove koji zapravo ne postoje u stvarnosti. Ove opažajne smetnje su ozbiljan pokazatelj mentalnog zdravlja pojedinca, a često su posljedice drugih poremećaja i bolesti.  

Halucinacije – što se događa?

Halucinacije zahvaćaju  naše opažanje i često su karakteristične za pojedine duševne bolesti. Osobe koje doživljavaju halucinacije često vide stvari koje nitko drugi ne vidi i koje ne postoje u stvarnosti. Isto tako, mogu čuti zvukove i glasove koje nitko drugi ne čuje, te često pričati s njima zbog čega ljudi oko njih mogu uočiti da je riječ o problemima mentalnog zdravlja. Nadalje, osobe koje doživljavaju halucinacije osjećaju mirise koji ne postoje, a često osjećaju i čudne okuse u ustima.

Halucinacije se mogu doživjeti u bilo kojoj dobi, stoga nisu čudne halucinacije kod starijih osoba (kada je vjerojatno u pitanju neka demencija) ili halucinacije kod djece. U svakom slučaju je potrebno odmah potražiti savjet liječnika jer je vrlo moguće da je u pitanju neka druga bolest.

Neki stručnjaci smatraju da se mogu pojaviti i halucinacije od lijekova, pogotovo onih snažnog djelovanja. Međutim, sami postanak halucinacija nije dovoljno razjašnjen, a sigurno nije niti jedinstven.

Halucinacije – primjeri i vrste

Postoji nekoliko vrsta halucinacija s obzirom na osjetno područje koje zahvaćaju. Različite vrste halucinacija se mogu često doživljavati kombinirano, a najčešće su vidne i slušne halucinacije.

Halucinacije vida

Još se nazivaju i vidne halucinacije ili optičke halucinacije, a česte su kod poremećene svijesti (npr. delirij). Osoba vidi stvari koje ne postoje, a također može vidjeti neke objekte uvećano (makropsija) ili umanjeno (mikropsija) prema svojoj normalnoj veličini.

Kod ekstrakampinih halucinacija, osoba vidi neku osobu iza sebe, izvan vidnog polja. Još jedan oblik vidnih halucinacija su i autoskopske halucinacije, odnosno vizije samoga sebe, koje se pojavljuju pod vrlo različitim uvjetima kod shizofrenih i drugih bolesnika.

Halucinacije sluha

Još se nazivaju i slušne halucinacije ili akustične halucinacije, a česte su u alkoholnom deliriju, fotopsiji (opažanje svjetlucanja ili bljeskanja bez adekvatnog svjetlosnog podražaja), epilepsiji ili kod nekih drugih organskih oboljenja mozga.

Glasovi koje bolesnik čuje ga obično grde, prijete mu zapovijedaju mu ili mu obećavaju nešto ugodno. Osoba može s glasovima razgovarati, a da i ne govori. Neki bolesnici čuju glasove samo za vrijeme neke buke ili šuma (npr. glazbe, prometne gužve, protjecanja vode iz slavine), a to su onda funkcionalne halucinacije.

Od posebne su važnosti imperativne halucinacije, pogotovo za forenzičku psihijatriju, a u pitanju su halucinacije zapovjednog karaktera koje naređuju osobi da nešto napravi. Zbog ovakve vrste halucinacija osobe mogu počiniti različite zločine, a da toga nisu  ni svjesni.

Zanimljiva vrsta halucinacija povezana s ovom vrstom se naziva „audition colorée“, a događa se kad zvuk izaziva osjet ili živu predodžbu neke boje.

Halucinacije njuha i okusa

Ovakve vrste halucinacija se još nazivaju i olfaktorne ili gustatorne halucinacije, a obično ih je teško razlikovati od iluzija (iskrivljeno percipiranje nečeg što postoji). Osobe koje doživljavaju ove halucinacije osjećaju mirise koji ne postoje, a često osjećaju i čudne okuse u ustima.

Često se pojavljuju kombinirano s vidnim i slušnim halucinacijama, a povezane su i sa zloporabom droga i opijata.

Halucinacije organskih osjeta

Ove vrste halucinacija se još nazivaju i tjelesne ili cenestetičke halucinacije, a najčešće su kod shizofrenije. Osobe koje imaju ovakve halucinacije osjećaju kako im netko hoda po tijelu, dira crijeva, reže mozak, udara ih, elektrizira ili pak pali.

Ove halucinacije su često seksualnog karaktera, a često mogu biti posljedica nekog traumatskog događaja (npr. kod žena koje su silovane).

Halucinacije kretnji i ravnoteže

Još se nazivaju i kinestetičke ili vestibularne halucinacije, a također su najčešće u alkoholnom deliriju. Osobe koje imaju ove vrste halucinacija osjećaju da lebde ili padaju za vrijeme mirovanja. Shizofreni bolesnici često osjećaju pokrete govornih organa, te misle da su nešto rekli, a zapravo cijelo vrijeme šute.

Uzroci halucinacija

Halucinacije se često pojavljuju u pozadini neke druge bolesti ili psihičkog poremećaja koji ih uzrokuju:

• shizofrenija – čak 70% osoba koje pate od ove bolesti doživljava vizualne halucinacije ili halucinacije vida, a više od 60% oboljelih čuje glasove koje nitko drugi ne čuje,
• Parkinsonova bolest – oko 50% osoba koje boluju od ove bolesti doživljavaju vidne halucinacije,
• Alzheimerova bolest i drugi oblici demencija – zbog ovakvih bolesti dolazi do promjena u središnjem živčanom sustavu koje uzrokuju stvaranje halucinacija,
• druge bolesti i organska oboljenja mozga – epilepsija, tumor na mozgu, migrene itd.

Dijagnoza i liječenje halucinacija

Ako osoba doživljava bilo koju vrstu halucinacija kroz određeni vremenski period što joj značajno narušava svakodnevno funkcioniranje i odnose s drugima, svakako je važno čim prije potražiti savjet liječnika. Liječnik će vjerojatno provesti pretrage živčanog sustava pojedinca kako bi se otkrilo zašto se određene halucinacije uopće javljaju, te koji im je uzrok.

Često su halucinacije pokazatelji nekih drugih poremećaja i bolesti, stoga je važno na njih reagirati kako bi se čim prije otkrio pravi uzrok i liječio na adekvatan način. Ne postoji jedinstveno liječenje halucinacija, nego se one liječe nakon što se ispita cijela pozadina njihovog nastanka i učestalog javljanja.

• alzheimerova bolest
• epilepsija
• halucinacije
• mentalno zdravlje
• mirisne halucinacije
• parkinsonova bolest
• psihologija
• shizofrenija
• slušne halucinacije
• vidne halucinacije