Neutropenija (agranulocitoza, granulocitopenija) je poremećaj granulocita, koji karakterizira neuobičajeno mali broj neutrofila. Neutrofili (neurofilni granulociti) obično čine 50-70% cirkulirajućih bijelih krvnih stanica, a njihova primarna uloga je obrana protiv infekcija uništavajući bakterije u krvi.

Neutrofili (neutrofilni granulociti) se normalno razmnožavaju u koštanoj srži, a zatim se oslobađaju u krvotok. Kod neutropenije se neutrofili stvaraju smanjeno ili čak zaustavljeno. Većina slučajeva ove bolesti je blaga, te se uglavnom javljaju zbog konzumacije nekog lijeka koji pacijent koristi zbog nekog drugog poremećaja.

Neutrofili su leukociti koji štite organizam od bakterijske ili gljivične infekcije, kao i ostalih uzroka upalnih procesa. 

Stoga, bolesnici s neutropenijom su više osjetljivi na bakterijske infekcije i bez brzog liječenja mogu razviti za životna opasna stanja (neutropenična sepsa).

Neutropenije mogu biti akutne ili kronične, ovisno o trajanju bolesti. Pacijent ima kroničnu neutropeniju ako stanje traje duže od tri mjeseca.

Ovaj naziv se ponekad koristi naizmjenično s pojmom leukopenija (smanjen broj bijelih krvnih stanica), s obzirom na to da su neutrofili najrasprostranjeniji leukociti, iako je ispravnije smatrati neutropeniju jednom od varijanti leukopenije.

Postoje brojni uzroci neutropenije, a oni se u grubo mogu podijeliti na one kod kojih postoje problemi u proizvodnji stanica od strane koštane srži i one kod kojih je problem u uništavanju stanica negdje drugdje u tijelu.

Liječenje ovisi o prirodi uzroka, a naglasak je stavljen na prevenciju i liječenje infekcije.

Vrste neutropenije

Postoje tri glavne smjernice koje se koriste za klasifikaciju težine neutropenije su neutrofili (neutrofilni granulociti) odnosno njihov temeljni broj, mjereno stanicama u mikrolitru krvi:

• Blaga neutropenija (apsolutni broj neutrofila ≤ 1000 < 1500) – minimalni rizik od infekcije.
• Umjerena neutropenija (apsolutni broj neutrofila ≤ 500 < 1000) – umjereni rizik od infekcije.
• Teška neutropenija (apsolutni broj neutrofila <500) – veliki rizik od infekcije.

Znakovi i simptomi

Karakterističan simptom neutropenije je osjetljivost na infekcije. Infekcijama su posebno podložni usta i grlo, a karakteristična je i pojava čireva odnosno ulkusa u sluznici usta. 

Neutropenija može biti nedijagnosticirana, no općenito se otkrije kada pacijent razvije teške infekcije ili sepsu. Neke uobičajene infekcije mogu imati neočekivane rezultate kod osoba s neutropenijom. Stvaranje gnoja, primjerice, može izostati, s obzirom da na to zahtijeva cirkuliranje neutrofilnih granulocita.

Neki uobičajeni simptomi neutropenije uključuju temperaturu i česte infekcije. Ove infekcije mogu izazvati neka stanja, kao što su:

• Čirevi u ustima
• Proljev
• Peckanje prilikom mokrenja
• Neobično crvenilo
• Bol ili otekline oko rane
• Upala grla
• Umor, malaksalost, ubrzano umaranje
• Teškoće pri disanju
• Pojava bola i otoka na desnima
• Ponovljeni sinusitis
• Povišena tjelesna temperatura (pojavljuje se ako se razvije agranulocitoza)

Kod malog broja bolesnika infekcije poput upale pluća napreduju brzo, mogu biti iznimno teške te rezultirati smrću. Međutim, takvi slučajevi su iznimno rijetki, jer statistički podaci pokazuju da se i sama agranulocitoza javlja samo kod jedne na 100 000 osoba.

Dijagnoza

Ako već neko vrijeme bolujete od niza manjih infekcija, pa i od najobičnijih prehlada, obratite se liječniku, a pogotovo ako već neko vrijeme uzimate nekakvu kuru lijekova. Poznato je da neki lijekovi oštećuju koštanu srž, pa će liječnik dobro pripaziti na tu mogućnost. 

Smanjeni broj neutrofila može se otkriti potpunom krvnom slikom. Kada je dijagnoza neizvjesna, ili postoji sumnja na ozbiljne uzroke, često je potrebna i biopsija koštane srži. Koštana srž može ukazati na specifične uzroke neutropenije poput aplastične anemije, mijelofibroze, leukemije.

Uzroci neutropenije

Uzroci neutropenije mogu se podijeliti u sljedeće skupine:

Smanjena proizvodnja u koštanoj srži:

• Aplastična anemija
• Trovanje arsenom
• Maligne bolesti
• Neki lijekovi
• Nasljedni poremećaji (primjerice, kongenitalna neutropenija, ciklička neutropenija)
• Zračenje
• Nedostatak vitamina B12, folne kiseline ili bakra
• Povećano uništavanje:
• Autoimuna neutropenija
• Kemoterapijski tretmani – primjerice kod raka i autoimunih bolesti

Marginalizacija i vezivanje:

• Hemodijaliza

Lijekovi:

• Flecainide
• Feniton
• Indomethacin
• Propiltiouracila
• Carbimazole
• Klorpromazina
• Trimetoprim/sulfametoksazol
• Cotrimoxazole

Tu je često i blaga neutropenija u virusnim infekcijama, kao i stanje koje se naziva jutarnja pseudoneutropenija, koja bi mogla biti posljedica nekih antipsihotičnih lijekova.

Liječenje

Neki su slučajevi neutropenije tako blagi da ne zahtijevaju liječenje, ali se mora prekinuti uzimanje lijeka koji uzrokuje bolest. Nakon toga bi bolesnik trebao ozdraviti. Eventualna infekcija se može liječiti antibioticima.

U rijetkim slučajevima, kada se ne može otkriti uzrok bolesti ili kada se nakon prekida uzimanja lijeka, za koji se mislilo da uzrokuje bolest, stanje ne popravi, daju se lijekovi za jačanje koštane srži. 

Katkada se bolest periodično vraća u blagom obliku, ali većina bolesnika poslije toga nema dugotrajnih tegoba.

Ne postoji idealna terapija kod neutropenije, no od pomoći mogu biti faktori rasta, koji potiču proizvodnju bijelih krvnih stanica, naročito faktor koji potiče granulocitnu koloniju (G-CSF) i faktor koji potiče granulocitnu makrofagnu koloniju (GM-CSF).

Primjerice, filgrastim može biti djelotvoran kod kemoterapije, osoba s prirođenim oblicima neutropenije, uključujući teške prirođene neutropenije, autoimuni recesivni Kostann Cindrom, cikličke neutropenije i myelokathexis.

Prehrana kod neutropenije

Ako vam je dijagnosticirana neutropenija morat ćete se držati posebnog prehrambenog režima kako biste prije svega poštedjeli organizam od bilo kakve infekcije koja može nastati konzumacijom određenih namirnica. Smjernice za prehranu kod osoba s neutropenijom su sljedeće:

• Izbjegavajte sirovo voće i povrće. Preporučuje se koristiti samo ono voće koje se guli i čija se kora ne jede: lubenice, naranče, jabuke, banane, avokado.
• Preporučuje se konzumacija kompota.
• Kuhano povrće i konzervirani proizvodi trebali bi činiti veći dio vaše prehrane, budući da svježe namirnice mogu pogoršati vaše zdravstveno stanje.
• Izbjegavajte brzu prehranu i gazirana pića.
• Meso koje konzumirate mora biti jako dobro termički obrađeno kuhano/pečeno. 
• Izbjegavajte konzumaciju bilo kakvog sira, a pogotovo sireva s plemenitom plijesni.
• Izbjegavajte suhomesnate proizvode, a u slučaju da baš nikako ne možete preporučuje se konzumacija vakuumiranog kupovnog mesa. 
• Izbjegavajte orašaste plodove, pečene  ili svježe mljevene, kao i maslac od orašastih plodova.
• Izbjegavajte jogurt i mlijeko te bilo kakve druge mliječne proizvode koji nisu pasterizirani.
• Ako je moguće konzumirajte samo flaširanu vodu.
• Sve namirnice trebale bi biti dobro kuhane, a jaja tvrdo kuhana.

Što se tiče prirodnog liječenja neutropenije, nažalost niti jedan tretman nije znanstveno dokazan kao učinkovit. Preporučuje se konzumacija cinka, vitaminskih dodataka prehrani, amarantovog ulja i ginsenga. 

• neutropenija