Edem (oteklina) je abnormalno nakupljanje tekućine u unutarstaničnim i međustaničnim prostorima, odnosno tjelesnim šupljinama. Posljedično, edematozni (zahvaćeni edemom) organi i tkiva postaju vlažni i nabreknu. Tekućina se može nakupljati i u stanicama, što rezultira bubrenjem stanice.

Edem može nastati u bilo kojem dijelu tijela, a najčešće se pojavljuje na rukama, dlanovima, stopalima, gležnjevima i nogama.

Tekućina koja se pojavljuje je većinom voda. U slučaju infekcije ili limfatične opstrukcije (edem life) je najčešće riječ o tekućini bogatoj stanicama ili bjelančevinama. 

Edem se može pojaviti kao posljedica konzumacije određenih lijekova, trudnoće ili nekih bolesti. Nerijetko do edema dolazi prilikom zatajivanja srca, bubrega ili prilikom ciroze jetre.

Edem može biti lokaliziran ili generaliziran. Lokalizirani edem je onaj koji je ograničen na pojedini ekstremitet, dok je generalizirani edem prisutan na više dijelova tijela.

Premda se većinom razvija postupno, edem se može razviti i naglo. Bolesnici će nakon buđenja primijetiti otečene kapke, povećanje tjelesne težine, osjećaj da je odjeća ili obuća pred kraj dana preuska, odnosno premalena. Edem koji nastaje postupno može postati masivan i prije nego bolesnik zatraži liječničku pomoć.

Primjena lijekova za uklanjanje viška tekućine i smanjivanje unosa soli u prehrani obično povoljno utječe na smanjenje edema. U slučaju da je uzrok bolest, edem će se povući kada se bolest izliječi.

Uzroci nastanka edema

Edem nastaje kada kapilare (sićušne krvne žile) ispuštaju tekućinu u okolna tkiva, a ispuštanje se ne apsorbira na vrijeme. Ako se curenje ne apsorbira na vrijeme, dolazi do oticanja tkiva.

Razlikujemo dvije vrste edema – generalizirani edem i lokalizirani edem. 

Generalizirani edem je u većini slučajeva uzrokovan: 

• zatajenjem srca, 
• zatajenjem jetre, 
• bolestima bubrega (posebice kod gubitka bjelančevina mokraćom – nefrotski sindrom).

Lokalizirani edem je u većini slučajeva uzrokovan: 

• limfatičnom opstrukcijom/začepljenjem, 
• angioedemom (edem dubokog dermisa i potkožnih tkiva), 
• infekcijom, 
• venskom opstrukcijom/začepljenjem (npr. tumor – pritisak na vene).

Ostali mogući uzroci pojave edema su: 

• predmenstrualni sindrom, 
• trudnoća, 
• lijekovi za proširenje krvnih žila, 
• nesteroidni protuupalni lijekovi,
• određeni lijekovi za liječenje dijabetesa (tiazolidindioni), 
• ozljede (opekline, kemikalije, tupa ozljeda),
• kronična venska insuficijencija (edem jedne ili obje noge), 
• predugo boravljenje u jednom položaju (dugotrajno sjedenje), 
• prevelik unos slane hrane. 

Simptomi edema

Sam po sebi edem ne uzrokuje brojne simptome, osim povremenog osjećaja stezanja ili punoće. Ostali simptomi su obično povezani s osnovnom bolešću.

Simptomi se ovisno o vrsti, uzroku i mjestu edema razlikuju. Kako biste lakše razumjeli simptome, podijelit ćemo ih prema potencijalnom uzroku: 

• Bubrežne bolesti – simptomi se javljaju kronično ili tijekom nekoliko mjeseci. Simptomi su u početnim fazama bolesti blagog intenziteta i rijetko se manifestiraju. Neki od simptoma koji se javljaju su astenija (kronična iscrpljenost) i bljedilo kože. Edem je većinom generaliziran te zahvaća lice (edem lica) i udove (edem nogu). 
• Zatajenje srca – dispneja (otežano disanje) za vrijeme napora, ortopneja (otežano disanje u mirovanju), često se osjeća bol.
• Ciroza jetre – simptomi se javljaju kronično i intenzivno. Neki od simptoma koji se javljaju su: intenzivna astenija (iscrpljenost), inapetencija (slab apetit), moguća blaga žutica, anemija, mučnina, povraćanje, ascites (nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini), učestalo krvarenje. Edem je mekan, difuzan te se većinom pojavljuje u donjim udovima (edem nogu).
• Alergije – simptomi se javljaju iznenadno. Povlače se najduže nakon 2 dana, u većini slučajeva već nakon nekoliko sati. Edemi su lokalizirani i pojavljuju se većinom u području lica (edem lica).
• Venski zastoj/flebitis – edem se pojavljuje akutno i kronično. Može imati razdoblja pogoršanja ili remisije. Većinom se javlja bol u području zahvaćene vene. Edem je uvijek lokaliziran u području vene koja je zahvaćena upalom. 
• Edem pluća – strah od smrti gušenjem, ubrzano i otežano disanje, ubrzan rad srca, bol u području prsišta, cijanoza kože, poremećaj u krvnom tlaku (hipertenzija ili hipotenzija), preznojavanje.

Najčešći simptomi edema koji se javljaju su: oteklina ili nabubrenost tkiva izravno pod kožom, napeta i sjajna koža.

Angioneurotski edem (angioedem) karakterizira se pojavom otoka kože, sluzokože gastrointestinalnog trakta, jezika, glotisa i larinksa. Angioneurotski edem se većinom javlja kao posljedica alergijske reakcije. 

Hitnu liječničku pomoć trebate potražiti u slučaju da se jave sljedeći simptomi: 

• jednostrano oticanje (edem) noge, 
• žutica, 
• ascites (nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini), 
• hemoptiza (iskašljavanje krvi iz dišnog sustava), 
• kratkoća daha, 
• izražena bol, 
• nagli nastanak edema (osim ako je uzrok tupa ozljeda). 

Edem – dijagnostika

Većina bolesnika s generaliziranim edemom, nakon uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda, pristupa sljedećim pretragama: 

• kompletna krvna slika (KKS), 
• serumski elektroliti, 
• BUN (urea nitrat u krvi – zdravlje bubrega), 
• kreatinin, 
• testovi jetrene funkcije, 
• bjelančevine u serumu, 
• pretrage mokraće, 
• RTG prsišta i EKG (kod sumnje na zatajenje srca), 
• ultrazvuk ili CT (kod sumnje na tumor), 

Posebnu pozornost na edem trebaju obratiti žene koje su u drugom stanju. Također, bolesnici kojima se edem neovisno o uzroku pojavljuje često, trebali bi pokušati voditi dnevnik povećanja i gubitka tjelesne težine te evidenciju o pojavnosti edema.

Uz pomoć fizikalnog pregleda određuje se proširenost, toplina, crvenilo te bolnost edema.

Edem – liječenje

Liječe se specifični uzroci.

Blagi edem obično nestaje sam od sebe. Teže vrste edema mogu se liječiti lijekovima koji pomažu tijelu u eliminaciji viška tekućine putem urina (diuretici).

Dugotrajno liječenje većinom je fokusirano na liječenje temeljnog uzroka oticanja, bolesti ili stanja. 

Osobama s retencijom većinom pomaže ograničenje unosa soli putem hrane, kao i bolesnicima sa srčanim bolestima. Bolesnicima koji imaju cirozu ili nefrotski sindrom također je potrebno strože ograničenje unosa soli putem hrane.

Podizanje oteklinom zahvaćenog ekstremiteta iznad razine srca pomaže smanjivanju edema. U slučaju korištenja lijekova za kauzalno liječenje edema u starijih osoba, potreban je poseban oprez. Uvijek se započinje s niskim dozama lijekova te se stanje bolesnika pomno prati tijekom promjene ili povećanja doze.

Osobe koje imaju problema s čestim nastajanjem edema, kao i osobe koje su preživjele plućni edem ili angioedem – moraju promijeniti svoje životne, ali i prehrambene navike.

Najispravniji način liječenja je onaj koji se odvija u dogovoru s liječnikom. Prirodno liječenje edema se ne preporučuje, pogotovo kada je riječ o osjetljivim i alergijama podložnim osobama. 

• edemi
• generaizirani edemi
• lokalizirani edemi