Imate li osjećaj da vam dan prebrzo prolazi i da nikako ne stižete obaviti sve obveze? Niste jedini. Mnogi ljudi svakodnevno pokušavaju uskladiti poslovne zadatke, kućanske obveze i privatni život, zbog čega često posežu za multitaskingom – obavljanjem više aktivnosti istovremeno.

Iako se čini kao praktično rješenje za nedostatak vremena, istraživanja pokazuju da multitasking može smanjiti produktivnost, povećati razinu stresa te negativno utjecati na kratkoročno i dugoročno pamćenje.

Većina ljudi zapravo ne multitaska

Mnogi vjeruju da su dobri u obavljanju više zadataka odjednom, no istraživanja sugeriraju da je takvih osoba vrlo malo. Prema jednoj studiji, samo oko 2,5 % ljudi može učinkovito izvršavati dva zadatka istovremeno bez pada kvalitete izvedbe.

Taj proces poznat je kao “prebacivanje između zadataka” (task switching).

Ljudski mozak nije posebno prilagođen za istovremenu obradu više složenih aktivnosti. Umjesto toga, učinkovitiji je kada se fokusira na jedan zadatak u određenom trenutku.

Što se događa u mozgu tijekom multitaskinga?

U proces multitaskinga uključeni su dijelovi mozga odgovorni za obradu informacija i donošenje odluka.

Jedan dio mozga pohranjuje informacije o tome kako reagirati na određene podražaje, dok drugi odlučuje koju će reakciju odabrati u određenom trenutku.

Problem nastaje zato što mozak ima svojevrsno “usko grlo” – prirodno ograničenje zbog kojeg može kvalitetno obraditi samo jedan zahtjevniji zadatak odjednom.

Zbog toga svako prebacivanje pažnje zahtijeva dodatni mentalni napor.

Zašto multitasking smanjuje učinkovitost?

Kada pokušavate raditi dvije zahtjevne stvari istovremeno, mozak troši dodatnu energiju na prebacivanje između zadataka. Taj proces stvara tzv. “trošak prebacivanja“, odnosno dodatno opterećenje mentalnih resursa.

Posljedice mogu uključivati:

• sporiju obradu informacija
• veći broj pogrešaka
• slabiju koncentraciju
• otežano pamćenje novih informacija
• povećanu razinu stresa.

Kratkoročno, multitasking može dovesti i do fizičkih reakcija poput ubrzanog rada srca i povišenog krvnog tlaka.

Posebno se problematičnim pokazuje istovremena upotreba više medija, primjerice korištenje mobitela dok gledate televiziju ili radite na računalu. Takve navike mogu dodatno oslabiti kratkoročno pamćenje te se povezuju s povećanim rizikom od anksioznosti i depresivnih simptoma.

Kako multitasking utječe na dugoročno pamćenje?

Problemi ne završavaju samo na trenutnom gubitku fokusa.

Da bi se informacije pohranile u dugoročno pamćenje, potrebno ih je kvalitetno obraditi i zadržati u kratkoročnom pamćenju dovoljno dugo. Kada multitasking ometa taj proces, informacije se obrađuju površnije, pa ih je kasnije teže prisjetiti se.

Dugotrajna navika stalnog prebacivanja između zadataka može s vremenom smanjiti sposobnost mozga da filtrira nevažne podražaje i učinkovito upravlja pažnjom.

Posljedice mogu biti:

• mentalni umor
• zaboravljivost
• smanjena sposobnost prilagodbe novim situacijama
• slabija koncentracija.

Postoje li aktivnosti koje se mogu kombinirati?

Dobra vijest je da nisu sve kombinacije aktivnosti jednako zahtjevne za mozak.

Automatizirani zadaci koji ne zahtijevaju puno razmišljanja mogu se relativno lako kombinirati s jednostavnijim mentalnim aktivnostima. Primjerice, možete slagati rublje dok planirate popis za kupovinu ili šetati uz slušanje glazbe.

S druge strane, kombiniranje dvaju složenih zadataka nije preporučljivo. Primjer za to je slanje poruka tijekom vožnje, što značajno povećava rizik od pogrešaka i nesreća.

Kako smanjiti multitasking?

Najjednostavniji način za smanjenje multitaskinga jest usmjeravanje pažnje na jedan zadatak u određenom trenutku.

Kako biste to lakše postigli, pokušajte:

• odrediti prioritete među dnevnim obvezama
• zapisati zadatke na popis i rješavati ih redom
• ukloniti nepotrebne distrakcije tijekom rada
• redovito uzimati kratke pauze.

Jedna od popularnih metoda organizacije vremena je Pomodoro tehnika. Ona podrazumijeva 25 minuta potpunog fokusa na jedan zadatak, nakon čega slijedi petominutna pauza. Nakon četiri takva ciklusa preporučuje se duži odmor 15 – 30 minuta.

Pročitajte i ove članke:

• Kako da ostanete fokusirani? Evo 10 znanstveno potkrijepljenih strategija
• 5 stvari koje neurolozi žele da odmah prestanete raditi
• Loše kratkoročno pamćenje: Znak stresa ili ozbiljne bolesti? Evo kada potražiti pomoć i kako ga poboljšati.

• multitasking
• multitasking i pamćenje
• štetnost multitaskinga

Učitaj više izvora