Bundibugyo virus: WHO upozorava na novu prijetnju za koju nema cjepiva, stručnjaci strahuju od širenja

Bundibugyo virus

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je izbijanje ebole u Demokratskoj Republici Kongo međunarodnom javnozdravstvenom prijetnjom.

Iako situacija zasad ne ispunjava kriterije pandemije, stručnjaci upozoravaju na to da bi se zaraza mogla brzo proširiti izvan granica zemlje. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je aktualnu epidemiju uzrokovao Bundibugyo virus, za koji trenutno ne postoje odobrena cjepiva ni specifični lijekovi.

Prema dostupnim podacima, u istočnoj pokrajini Ituri prijavljeno je oko 246 sumnjivih slučajeva i najmanje 80 smrtnih ishoda.

WHO upozorava na to da bi stvarni broj zaraženih mogao biti znatno veći jer mnogi slučajevi još nisu laboratorijski potvrđeni.

Što je Bundibugyo virus?

Bundibugyo virus jedna je od vrsta virusa ebole koja uzrokuje tešku i često smrtonosnu bolest poznatu kao hemoragijska groznica. Prvi put je identificiran 2007. godine u Ugandi, a pripada skupini virusa koja može izazvati ozbiljne epidemije u afričkim zemljama.

Stručnjaci navode da se Bundibugyo ebola virus prenosi kontaktom sa zaraženim tjelesnim tekućinama poput krvi, povraćanja ili sline. Virus se može proširiti i tijekom kontakta s preminulim osobama, zbog čega zdravstvene službe upozoravaju na opasnost tradicionalnih pogrebnih običaja.

WHO ističe da je upravo Bundibugyo virus razlog dodatne zabrinutosti jer za ovu vrstu ebole ne postoji registrirano cjepivo, za razliku od nekih drugih sojeva bolesti.

Koji su simptomi zaraze?

Simptomi bolesti najčešće se pojavljuju između dva i 21 dana nakon izlaganja virusu. Početni znakovi često podsjećaju na gripu, zbog čega bolest u ranim fazama može ostati neprepoznata.

Najčešći simptomi uključuju:

Kako bolest napreduje, dolazi do oštećenja organa i ozbiljnog pada općeg stanja organizma. Prema WHO-u, smrtnost povezana s infekcijom koju uzrokuje Bundibugyo virus u prijašnjim epidemijama iznosila je oko 30 %.

Gdje se trenutno širi zaraza?

Najveći broj slučajeva zabilježen je u pokrajini Ituri u Demokratskoj Republici Kongo, uključujući grad Buniju i rudarska područja Mongwalu i Rwampara. Potvrđeni slučajevi registrirani su i u glavnom gradu Kinshasi, dok su dvije osobe zaražene virusom potvrđene i u susjednoj Ugandi.

WHO upozorava na to da je visok rizik širenja povezan s:

  • velikom mobilnošću stanovništva
  • prometnim trgovinskim rutama
  • urbanim područjima
  • slabijim zdravstvenim sustavom
  • brojnim neformalnim zdravstvenim ustanovama.

Zbog mogućeg širenja bolesti Ruanda je pojačala kontrole na granici s Kongom, dok su zdravstvene službe u više zemalja u stanju pripravnosti.

Bundibugyo ebola virus
FOTO: Shutterstock

Kako se prenosi Bundibugyo ebola virus?

Bundibugyo ebola virus prenosi se izravnim kontaktom sa zaraženim tjelesnim tekućinama ili predmetima koji su njima kontaminirani. Virus se može prenijeti:

  • kontaktom s krvlju ili povraćanjem zaražene osobe
  • tijekom njege oboljelih
  • dodirivanjem tijela preminulih osoba
  • kontaktom sa zaraženim životinjama, osobito šišmišima.

Zdravstveni stručnjaci posebno upozoravaju na pogrebne ceremonije tijekom kojih članovi obitelji peru tijelo preminule osobe, što je tijekom prijašnjih epidemija bio jedan od glavnih uzroka širenja zaraze.

Postoji li cjepivo ili lijek?

Za sada ne postoji odobreno cjepivo protiv bolesti koju uzrokuje Bundibugyo virus. Također, nema ni specifičnog lijeka koji bi potpuno izliječio infekciju.

Liječenje se temelji na:

  • nadoknadi tekućine
  • stabilizaciji vitalnih funkcija
  • ublažavanju simptoma
  • intenzivnoj bolničkoj skrbi.

WHO preporučuje brzo izoliranje zaraženih osoba kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti. Potvrđeni slučajevi moraju ostati u izolaciji sve dok dva uzastopna testa na Bundibugyo virus ne budu negativna.

Zašto stručnjaci strahuju od nove epidemije?

Demokratska Republika Kongo već desetljećima vodi borbu s epidemijama ebole. Najsmrtonosnije razdoblje bilo je između 2018. i 2020. godine kada je umrlo gotovo 2.300 ljudi.

Stručnjaci smatraju da aktualna situacija nosi dodatni rizik zbog:

  • političke nestabilnosti
  • humanitarne krize
  • migracija stanovništva
  • nedostatka cjepiva
  • otežanog pristupa zdravstvenoj skrbi.

WHO procjenjuje da je tijekom posljednjih 50 godina od ebole u afričkim zemljama umrlo oko 15.000 ljudi.

Iako zdravstvene vlasti zasad ne preporučuju zatvaranje granica ni zabranu putovanja, pozivaju građane na pojačan oprez i pridržavanje epidemioloških mjera.

Upravo zbog nepredvidivosti bolesti stručnjaci upozoravaju da bi Bundibugyo virus mogao predstavljati ozbiljan izazov za globalno javno zdravlje ako se širenje ne stavi pod kontrolu.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu