Pseudoartroza: Kako prepoznati da prijelom nije zacijelio?
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Prijelom kosti u većini slučajeva završava potpunim cijeljenjem i povratkom normalne funkcije. No, ponekad se dogodi da proces zarastanja zastane ili potpuno zakaže. U takvim situacijama nastaje pseudoartroza, stanje koje se u medicini opisuje kao “lažni zglob”.
Pseudoartroza – značenje pojma
Izraz pseudoartroza doslovno potječe iz grčkog jezika – “pseudo” (lažno) i “arthrosis” (zglob).
Jednostavno rečeno, riječ je o situaciji kada slomljena kost ne zarasta, i to ni nakon razdoblja koje je višestruko dulje od očekivanog vremena cijeljenja.
Kako nastaje pseudoartroza?
Normalno cijeljenje kosti prolazi kroz nekoliko faza – upalu, stvaranje koštanog kalusa i remodeliranje.
Ako se bilo koja od tih faza poremeti, dolazi do sporog zarastanja kostiju, a u najtežem obliku i do nesrastanja kostiju što može dovesti do pseudoartroze.

Najčešći uzroci uključuju:
- nedovoljnu stabilizaciju prijeloma (neadekvatan gips ili osteosinteza)
- lošu prokrvljenost kosti
- infekciju na mjestu prijeloma
- pušenje i lošu prehranu
- kronične bolesti (dijabetes, osteoporoza)
- višestruke ili otvorene prijelome.
Simptomi pseudoartroze
Simptomi se razvijaju postupno i često se zanemaruju:
- trajna bol na mjestu prijeloma
- osjet nestabilnosti ili “pomicanja” kosti
- otok i osjetljivost
- nemogućnost punog opterećenja ekstremiteta
- smanjena funkcija i snaga.
Pacijenti često primjećuju da, iako je prošlo mnogo vremena od ozljede, stanje se ne poboljšava – klasičan znak da slomljena kost ne zarasta.
Najčešća mjesta nastanka pseudoartroze
Ovo su najčešća mjesta nastanka:
- skafoidna kost šake (pseudoartroza skafoidne kosti) – jedna od najčešćih lokalizacija pseudoartroze; skafoid ima specifičnu i ograničenu opskrbu krvlju, osobito u proksimalnom dijelu, zbog čega prijelomi lako ostanu nezarasli; često se početno zamijene za uganuće ručnog zgloba, što odgađa liječenje
- pseudoartroza ključne kosti – najčešće se javlja u srednjoj trećini ključne kosti; razvija se kod pomaknutih prijeloma ili nedovoljne imobilizacije, a očituje se boli, deformacijom i slabošću ramenog obruča
- pseudoartroza tibije (potkoljenice) – tibija je posebno sklona pseudoartrozi zbog slabe zaštite mekih tkiva i čestih otvorenih prijeloma; infekcije i loša stabilnost dodatno povećavaju rizik, a liječenje je često dugotrajno i kompleksno
- pseudoartroza femura (bederene kosti) – javlja se nakon visokotraumatiziranih prijeloma ili kod starijih osoba s osteoporozom; zbog velikih opterećenja pri hodu, stabilna osteosinteza je ključna za uspješno cijeljenje
- vrat femura – posebno rizična zona zbog osjetljive vaskularizacije; ako se prijelom ne stabilizira pravovremeno, dolazi do poremećaja cijeljenja, što može završiti pseudoartrozom ili avaskularnom nekrozom
- humerus (nadlaktična kost) – pseudoartroza se često javlja u dijafizi humerusa; razlog je pokretljivost ramena i teško održavanje stabilne imobilizacije, što dovodi do trajne boli i slabosti ruke
- ulna i radius (podlaktica) – osobito su rizični istodobni prijelomi obje kosti podlaktice; ako se ne postigne dobra anatomska stabilnost, dolazi do poremećaja rotacije i neadekvatnog cijeljenja
- baza V. metatarzalne kosti – vrlo poznato rizično mjesto, osobito kod tzv. Jones prijeloma; nalazi se u području slabije prokrvljenosti i stalnog opterećenja pri hodu, zbog čega su česti sporo zarastanje kostiju i razvoj pseudoartroze
- talus (skočna kost) – talus ima ograničenu opskrbu krvlju i sudjeluje u prijenosu težine tijela; prijelomi često rezultiraju dugotrajnim cijeljenjem i povećanim rizikom pseudoartroze
- kalkaneus (petna kost) – kompleksni prijelomi kalkaneusa mogu dovesti do poremećenog cijeljenja, osobito ako je narušena biomehanika stopala ili dođe do infekcije
- kralješci – rjeđe mjesto pseudoartroze, ali se može javiti nakon operacija kralježnice, kod nestabilnih prijeloma ili infekcija; očituje se kroničnom boli i nestabilnošću segmenta
- zdjelica – pseudoartroza zdjeličnih kostiju javlja se uglavnom kod teških, višestrukih prijeloma; zbog složene anatomije i opterećenja, cijeljenje može biti dugotrajno i nepotpuno.

Mogućnosti liječenja
Liječenje pseudoartroze gotovo uvijek zahtijeva individualni pristup. Ovisno o uzroku i lokalizaciji, koriste se:
- kirurška stabilizacija (ploče, vijci, čavli)
- presađivanje kosti (autologni koštani transplantat)
- biološki stimulansi cijeljenja (faktori rasta)
- liječenje eventualne infekcije
- fizikalna terapija i rehabilitacija.
Cilj liječenja je ponovno pokrenuti proces cijeljenja i osigurati stabilnost kako bi se kost mogla remodelirati.
Pročitajte i ove članke:
- 9 suptilnih znakova slabljenja kostiju koje ne biste smjeli ignorirati
- Bol u ključnoj kosti: 12 mogućih uzroka i kada ići liječniku
- 6 načina kako spriječiti poremećaj od kojeg obolijeva svaka 4. žena.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
5 namirnica i pića koje treba izbjegavati ako uzimate lijekove za krvni tlak
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja