Demencija je jedan od najvećih zdravstvenih izazova modernog društva. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta, utječe na svakodnevni život, ali i stavlja veliki teret na obitelji.

Iako je najčešće uzrokuje Alzheimerova bolest, demencija ima brojne oblike, a znanost još uvijek traži načine kako je učinkovito spriječiti ili usporiti njezin napredak. Nedavna istraživanja sugeriraju da litij, poznatiji po upotrebi u psihijatriji, može igrati važnu ulogu u zaštiti mozga od Alzheimerove bolesti.

Što je demencija?

Demencija je vodeći uzrok invalidnosti i ovisnosti kod starijih osoba te sedmi vodeći uzrok smrti globalno. Najčešći oblik je Alzheimerova bolest, koja čini 60 – 80 % svih slučajeva, no postoje i mnogi drugi uzroci.

Rani simptomi često uključuju zaboravljivost, dezorijentaciju čak i u poznatim mjestima, gubitak osjećaja za vrijeme te poteškoće u pronalaženju riječi ili praćenju razgovora.

Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti promjene u osobnosti, neprimjereno ponašanje, razdražljivost i smanjena samostalnost.

Troškovi skrbi

Briga o osobama s demencijom može biti iznimno zahtjevna i financijski opterećujuća za obitelji.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Partner Journals Aging, prosječni godišnji trošak formalne skrbi iznosio je oko 28.000 dolara po pacijentu, dok su neformalna skrb i izgubljena primanja dodatno povećali trošak na ukupno 80.000 dolara godišnje po osobi.

U SAD-u, sa sedam milijuna oboljelih, ukupni troškovi formalne i neformalne skrbi dosežu stotine milijardi dolara, a predviđa se da će do 2060. broj oboljelih narasti na 14 milijuna, s mogućim godišnjim troškovima od 1,4 bilijuna dolara za formalnu skrb i čak 5,5 bilijuna za neformalnu.

Trenutne terapijske opcije

Iako je demencija česta, naše razumijevanje njezinog nastanka i napredovanja još uvijek je ograničeno.

Lijekovi poput lecanemaba i donanemaba mogu usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti u ranim fazama, no uglavnom se fokusiraju na simptome, a ne na uzrok bolesti. Troškovi i nuspojave ovih lijekova također su značajni.

Litij kao moguća terapija

Jedna od potencijalnih terapija može biti litij. On se desetljećima koristi u psihijatriji, a nalazi se i u tragovima u vodi i hrani. Prosječna dnevna konzumacija iznosi 0,6 – 3,1 mg, što je stotinu puta manje od terapijske doze za bipolarni poremećaj.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazuje da smanjene koncentracije litija u određenim dijelovima mozga koreliraju s povećanom pojavom amiloidnih plakova i razvojem blagih kognitivnih poremećaja te Alzheimerove bolesti.

Studije na miševima pokazale su da manjak litija ubrzava nakupljanje amiloidnih plakova i tau proteina, dok nadomjesna terapija litijem može štititi od gubitka pamćenja i neuroinflamacije.

Litij orotat i neurozaštita

Posebno obećavajući oblik litija je litij orotat, koji gotovo potpuno sprječava nakupljanje amiloidnih i tau proteina u istraživanjima na miševima, dok drugi spojevi litija nisu imali isti učinak. Također, poboljšava učenje i prostornu memoriju te smanjuje neuroinflamaciju povezanu sa starenjem.

Litij orotat može se primjenjivati u manjim dozama koje su sigurne za bubrege i štitnjaču, što ga čini potencijalno učinkovitim i sigurnim neurozaštitnim sredstvom. Klinička ispitivanja kod ljudi trebala bi uskoro započeti.

Pročitajte i ove članke:

• Za Alzheimera još nema lijeka, ali ove terapije mogu promijeniti život oboljelih!
• Šokantni nalazi: Lijekovi koje dobivaju oboljeli od demencije u hospiciju mogu ubrzati smrt!
• 7 faza Alzheimera: Evo kako prepoznati kognitivni pad i u kojem je stadiju oboljela osoba.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Evo što pokazuju istraživanja

Što se događa s vašim krvnim tlakom kada uzimate dodatke vitamina D?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• alzheimerova bolest
• demencija
• istraživanje
• litij