Smijete li vježbati ako imate duboku vensku trombozu?
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Ako imate duboku vensku trombozu (DVT) ili poznajete nekoga tko je ima, važno je razumjeti da tjelovježba nije štetna, unatoč čestim brigama. Iako krvni ugrušak može potencijalno otpasti i putovati do pluća, što uzrokuje plućnu emboliju, tjelovježba može biti korisna za osobe s DVT-om. Zapravo, aktivnost može poboljšati vaše zdravlje.
Zašto je tjelovježba važna kod DVT-a?
Tjelovježba igra ključnu ulogu u upravljanju DVT-om jer poboljšava cirkulaciju i ublažava simptome venske insuficijencije, stanja u kojem krv ima poteškoća s povratkom u srce. Aerobne aktivnosti kao što su hodanje, planinarenje, plivanje, ples i trčanje također mogu poboljšati funkciju pluća, osobito nakon plućne embolije.
Istraživanje pokazuje da tjelovježba može smanjiti uobičajene simptome DVT-a, poput oteklina, boli i crvenila, a također povećava razinu energije.
Jaki mišići nogu pomažu u podizanju krvi prema srcu. Faktori poput ozljeda, operacija, slabosti mišića ili nedostatka kretanja mogu usporiti protok krvi, što povećava rizik od stvaranja ugruška.
Što možete učiniti?
Prvo, konzultirajte svojeg liječnika kako biste saznali koje vježbe možete raditi i kada ih možete započeti. U većini slučajeva hodanje ili lagani kućanski poslovi sigurno su odmah nakon što saznate da imate DVT, a to je također u redu i nakon plućne embolije.
Vaš liječnik može vam propisati antikoagulanse i kompresijske čarape kako bi potaknuo protok krvi u nogama. Nakon što lijekovi počnu djelovati, istraživanje pokazuje da je hodanje sigurno. Ipak, uvijek se konzultirajte s liječnikom.
Najbolje je početi polako. Evo prijedloga za postupno povećavanje vremena hodanja:
- 1. tjedan – hodajte pet minuta, 3 – 4 puta dnevno
- 2. tjedan – hodajte 10 minuta, 3 – 4 puta dnevno
- 3. tjedan – hodajte 20 minuta, triput dnevno
- 4. tjedan – hodajte 30 minuta, dvaput dnevno
- 5. tjedan – hodajte 40 minuta, jednom dnevno.
Uvijek se zagrijte hodanjem polako pet minuta i ohladite na isti način.
Ako morate sjediti duže vrijeme (za vrijeme dugog leta ili vožnje), ustanite i hodajte pet minuta svakih sat vremena.
Izbjegavajte prekrižiti noge dok sjedite jer to može ometati cirkulaciju. Također, možete izvoditi sljedeće vježbe dok sjedite kako biste poboljšali protok krvi:
- pumpanje gležnjeva – s petom na tlu, povucite prste prema potkoljenici; ponovite s drugom nogom
- produžeci noge – držite bedro na sjedalu, podignite donju nogu dok nije paralelna s tlom, a zatim je polako spustite; ponovite s drugom nogom
- sjedilački marš – podignite jedno koljeno prema prsima, spustite nogu, a zatim ponovite s drugom nogom.
Pročitajte i ove članke:
- Ovi čimbenici povećavaju rizik za duboku vensku trombozu
- Krvni ugrušci: Simptomi koje trebate prepoznati na vrijeme
- Ovi lijekovi pomažu smanjiti rizik od krvnih ugrušaka u venama kod žena koje uzimaju hormonsku terapiju.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Utjecaj magnezija na organizam: 7 stanja kod kojih pomaže
- Tomislav Stanić
- 3 min čitanja
- Donovan, J. (2024). What to Know About DVT and Exercise. WebMD.
- Sachdeva, A. i sur. (2018). Graduated compression stockings for prevention of deep vein thrombosis. Cochrane Database Syst. Rev., 11(11): CD001484.
- Patel, H. i sur. (2017). Aerobic vs anaerobic exercise training effects on the cardiovascular system. World J. Cardiol., 9(2): 134–138.