Istraživači u Nizozemskoj, nakon analize podataka više od 2.000 mozgova u Nizozemskoj banci mozgova, došli su do neočekivanog otkrića. Njihova studija, objavljena u Acta Neuropathologica Communications, otkrila je da su neki pojedinci imali jasne znakove Alzheimerove bolesti u tkivu mozga, ali nisu pokazivali nikakve simptome tijekom života.

Iako je identificirano samo 12 takvih osoba, ovo otkriće postavlja važna pitanja o Alzheimerovoj bolesti i što neke ljude čini otpornima na nju.

Pogađa više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta

Alzheimerova bolest pogađa više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta, a do 70 % slučajeva demencije povezano je s tom bolešću.

Karakterizira je gubitak moždanih stanica zbog toksičnog nakupljanja amiloida i tau proteina. Uobičajeni simptomi uključuju gubitak pamćenja, kognitivne nedostatke, probleme s govorom i prepoznavanjem, probleme s prostornom svjesnošću i značajne promjene osobnosti i ponašanja.

Neki ne pokazuju simptome

Fenomen u kojem Alzheimerova bolest ne pokazuje simptome poznat je kao “otpornost“. Istraživači su otkrili da kod otpornih pojedinaca astrociti, moždane stanice koje djeluju kao “sakupljači smeća”, proizvode više antioksidansa zvanog metalotionein.

Čini se da su te stanice imale smanjene puteve upale i relativno normalan odgovor na uklanjanje pogrešno savijenih toksičnih proteina. Osim toga, moždane stanice otpornih pojedinaca imale su više mitohondrija, što ukazuje na jaču proizvodnju energije.

Dr. David Merrill, koji nije bio uključen u studiju, za Medical News Today je objasnio da kognitivna rezerva, otpornost mozga na oštećenja, igra ključnu ulogu u ovoj otpornosti. Genetika, način života i čimbenici okoliša mogu utjecati na pojavu i težinu simptoma.

Dr. Yuko Hara je dodala da kognitivna rezerva, izgrađena kroz cjeloživotno znanje i iskustvo, pomaže ljudima da se nose s moždanim patologijama i da dulje održe kognitivnu funkciju. Aktivnosti koje izazivaju mozak, poput učenja novih vještina, čitanja i sviranja glazbenih instrumenata, mogu povećati kognitivnu rezervu.

Ipak su takvi slučajevi rijetki

Alzheimerova bolest bez simptoma je rijetka u kliničkoj praksi. Dr. Merrill je primijetio da je neobično da osobe bez simptoma traže testiranje, budući da najraniji simptomi često oponašaju normalno starenje. Ova je studija u skladu s novim istraživanjima koja sugeriraju da Alzheimerova bolest može postojati bez očitih kognitivnih simptoma zbog kognitivne rezerve ili kompenzacijskih moždanih mehanizama.

Dr. Hara je istaknula da se markeri Alzheimerove bolesti mogu pojaviti rano u životu bez tipičnih simptoma. Amiloidne naslage mogu se početi nakupljati u mozgu već u 20-ima.

Neke genetske mutacije mogu dati zaštitu od Alzheimerove bolesti, iako su rijetke. Primjerice, studija iz 2019. je pokazala da žena s genetskom mutacijom za ranu Alzheimerovu bolest nije razvila demenciju sve do svojih 70-ih, vjerojatno zbog rijetke zaštitne mutacije.

Prevencija Alzheimerove bolesti uključuje rješavanje genetskih čimbenika i čimbenika načina života. Izvješće iz 2020. u časopisu The Lancet pokazalo je da čimbenici poput upotrebe alkohola, pušenja, loše prehrane, nedostatka obrazovanja, društvene interakcije i tjelovježbe doprinose napredovanju bolesti.

Aktivnosti poput čitanja, igranja igrica i pisanja pak mogu odgoditi pojavu Alzheimerove bolesti, dok kognitivno aktivni zadaci poput korištenja računala smanjuju rizik od demencije.

Suprotno tome, pasivne aktivnosti poput gledanja televizije povezane su s povećanim rizikom od demencije. Bavljenje aktivnostima koje izazivaju mozak povezano je s manjim rizikom od razvoja demencije.

Pročitajte i ove članke:

• Alzheimerova demencija: Liječnik otkriva uzroke i simptome bolesti koja je uvijek fatalna
• Uzroci Alzheimerove bolesti: Sve je veći broj oboljelih! Voditeljica Dnevne bolnice za oboljele otkriva što možemo učiniti
• Alzheimer se može predvidjeti sedam godina ranije!

• alzheimerova bolest bez simptoma
• istraživanje

Učitaj više izvora