Izraz “jutarnji šećer u krvi” opisuje razinu glukoze u krvi nakon buđenja, ali prije obroka. Mjerenje “natašte” pokazuje koliko dobro tijelo kontrolira šećer u krvi tijekom noći. Većina ljudi sazna da ima visoku razinu šećera u krvi nakon što posjete liječnika zbog nečeg drugog.

U nastavku saznajte koja je normalna razina šećera u krvi ujutro, odnosno što se podrazumijeva kao normalan šećer u krvi.

Normalna razina šećera u krvi ujutro

Kod ljudi s dijabetesom bit će prisutna viša razina šećera u krvi nego kod nekoga tko nema dijabetes. Dakle, “normalna” razina glukoze u krvi za osobu s preddijabetesom ili dijabetesom je viša.

Postoje i drugi načini za mjerenje šećera u krvi, kao što je test hemoglobina A1C (HbA1C), koji procjenjuje prosječnu razinu šećera u krvi u posljednja tri mjeseca:

• razina šećera u krvi natašte trebala biti ispod 5,6 mmol/l ako osoba nema dijagnosticiran dijabetes; nedavno istraživanje pokazalo je da je prosječna glukoza natašte sudionika bez dijabetesa bila 5,05 mmol/l (normalna razina šećera u krvi ujutro)
• ako je glukoza natašte izmjerena prije doručka 5,6 – 6,9 mmol/l, to je više nego što bi se očekivalo kod osobe sa zdravom kontrolom šećera u krvi; glukoza u krvi natašte u ovom rasponu znači da biste mogli imati preddijabetes – zdravstveno stanje koje značajno povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, bolesti srca i moždanog udara (malo povišen šećer u krvi)
• liječnik će postaviti dijagnozu dijabetesa kada netko ima razinu šećera u krvi natašte 7 mmol/l ili višu u najmanje dvije različite prilike; to je znak da tijelo nije dovoljno osjetljivo na inzulin ili ne proizvodi dovoljno inzulina za odgovarajuću kontrolu glukoze u krvi.

Uzroci povišene razine šećera ujutro

Prema Američkoj udruzi za dijabetes tri su glavna uzroka povišene razine šećera u krvi ujutro.

• “Fenomen zore” – u ranim jutarnjim satima, hormoni, uključujući kortizol i hormon rasta, signaliziraju jetri da pojača proizvodnju glukoze, koja daje energiju za buđenje i početak dana. To potiče beta stanice u gušterači da otpuštaju inzulin kako bi održale razinu glukoze u krvi pod kontrolom. No, ako osoba ima dijabetes, možda neće proizvoditi dovoljno inzulina ili će možda biti previše otporna na inzulin da bi spriječila povećanje glukoze u krvi. Kao rezultat toga, razine mogu biti povišene prilikom buđenja, što se naziva “fenomen zore”. Otprilike pola pacijenata s tipom 1 ili tipom 2 doživljava ovaj efekt.
• Niske razine inzulina tijekom noći – ako razina inzulina preko noći padne prenisko, razina glukoze u krvi raste. Razlozi za pad inzulina razlikuju se od osobe do osobe, ali najčešće se događa kada postavke inzulinske pumpe daju premalo bazalnog (pozadinskog) inzulina preko noći ili ako je doza dugodjelujućeg inzulina preniska. Trajanje inzulina – koliko dugo lijek djeluje u tijelu – također dolazi u obzir. Ako inzulin s dugim djelovanjem ubrizgate rano, možda neće trajati do jutra.
• Somogyi efekt – nazvan po Michaelu Somogyiju, kemičaru koji ga je prvi opisao 1930-ih, Somogyijev učinak je odgovor tijela na nisku razinu glukoze u krvi (hipoglikemija) tijekom noći. Recimo da ste propustili večeru ili ste uzeli previše inzulina nakon večernjeg obroka. Glukoza u krvi može pasti prenisko preko noći, a tijelo proizvodi više glukoze kako bi to nadoknadilo, radi čega se osoba budi s visokom glukozom u krvi.

Kako sniziti visoki jutarnji šećer u krvi?

Promjene u prehrani, regulacija težine i redovita tjelovježba korisni su za kontrolu jutarnje razine šećera u krvi.

• Redovito mjerenje glukoze u krvi – svačija kontrola šećera u krvi funkcionira drugačije pa bi moglo biti korisno znati predstavljaju li jutarnji skokovi problem. Ako nemate dijabetes, malo je vjerojatno da redovito provjeravate glukozu. Provjera glukoze nekoliko puta tijekom dana može pomoći da shvatite kako tijelo podnosi promjene u razinama glukoze tijekom posta ili nakon jela.
• Shvatite uzorak – ako se osoba stalno budi s blago visokim šećerom u krvi ili ga osjeća tijekom noći, vrijeme i struktura obroka mogli bi igrati ulogu. Za osobe s dijabetesom to također može značiti da ne koriste dovoljno inzulina ili da ga ubrizgavaju u krivo doba dana. Za ljude bez dijabetesa to uglavnom ukazuje na potrebu za važnim, ali jednostavnim promjenama u prehrani i rasporedu obroka.
• Izbjegavajte kasnovečernje obroke i međuobroke – ako proizvodite dovoljno inzulina i vaše stanice reagiraju na njega, “fenomen zore” nije najvjerojatniji krivac za visoke jutarnje razine šećera u krvi. U nedavnoj studiji istraživači su otkrili da jedenje večere u 18 sati povisuje 24-satne rezultate glukoze u krvi, dok ih večera u 21 sat povisuje još više. Rezultati ne potvrđuju nužno da kasnije jedenje povećava šećer u krvi nakon što se probudite, ali sugeriraju da bi kasno jedenje moglo otežati kontrolu razina glukoze u krvi. Čini se da čak i jedan kasnonoćni obrok utječe na kontrolu glukoze tijekom razdoblja od 24 sata sljedećeg dana. Vrijeme je važno, kao što je gore prikazano, ali je i vrsta hrane važna za održavanje glukoze pod kontrolom. Poznavanje odnosa između različitih namirnica i načina na koji tijelo reagira na njih može biti ključ za uravnoteženje razine glukoze.
• Više se bavite tjelovježbom – vježbanje koristi glukozu u krvi kao gorivo, prenoseći je iz krvi u mišiće. Pregled iz 2021. pokazao je da je tjelovježba pomogla ljudima koji žive sa ili bez dijabetesa u kontroli glukoze u krvi natašte. Ako ustanovite da se obično probudite s visokim šećerom u krvi, pokušajte povećati fizičku aktivnost, što bi moglo pomoći da smanjite jutarnje skokove šećera u krvi.
• Kontrolirajte tjelesnu težinu – dokazano je da gubitak težine smanjuje inzulinsku rezistenciju. To pomaže u poboljšanju kontrole glukoze i vjerojatno smanjuje rizik od razvoja dijabetesa kod onih koji već nemaju to stanje.

Ako vas zanima vaša razina šećera u krvi, tablica na ovoj poveznici mogla bi vam biti od velike pomoći.

Svjetski dan dijabetesa

Svjetski dan dijabetesa postao je službeni dan 2006. godine donošenjem rezolucije UN-a te se obilježava svake godine 14. studenog, na rođendan Sir Fredericka Bantinga, koji je zajedno s Charlesom Bestom 1922. otkrio inzulin.

Svjetski dan dijabetesa je najveća svjetska kampanja podizanja svijesti o dijabetesu koja doseže globalnu publiku, tj. više od milijardu ljudi u više od 160 zemalja. Kampanja skreće pozornost na pitanja od iznimne važnosti za svijet dijabetesa i čvrsto drži dijabetes u središtu pozornosti javnosti i politike.

Pročitajte i ove članke:

• Preddijabetes: Kakva vam je glukoza natašte? Evo kako izgleda test za intoleranciju i postoje li simptomi koji upućuju na veću opasnost
• Obratite pažnju: Tihi simptomi dijabetesa koje ne smijete ignorirati
• Znakovi dijabetesa na koži: Javljaju se kod 70 % pacijenata oboljelih od ove kronične bolesti! Liječnik otkriva koji su najčešći.

• malo povišen šećer u krvi
• normalan šećer u krvi
• normalna razina šećera u krvi ujutro
• razina šećera u krvi - tablica
• razina šećera u krvi natašte

Učitaj više izvora