U sklopu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i službe za medicinu rada vodi se Registar profesionalnih bolesti koji prati priznate profesionalne bolesti na razini države te njihovo kretanje kroz godine. Na temelju analize tih podataka dolazi do planiranja zdravstvenih akcija u cilju zaštite zdravlja i prevencije bolesti kod radno aktivne populacije.

U obzir se uzimaju broj i kretanje profesionalnih bolesti u Republici Hrvatskoj te karakteristike radnika poput dobi, spola, radnog staža, stručne spreme, gospodarske djelatnosti i zanimanja u kojima se nalaze profesionalne bolesti, kao i analiza štetnih faktora koji su uzrokovali profesionalnu bolest.

Naknadnim dopunama u definiciju je dodano i to da se mora moći odrediti intenzitet štetnosti na poslu kako bi se moglo dokazati da se radi baš o profesionalnoj bolesti.

Najčešće profesionalne bolesti

Koje su najčešće profesionalne bolesti otkriva Registar profesionalnih bolesti za 2021. godinu.

• Broj profesionalnih bolesti povećao se za šest puta, odnosno 500 % u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu. Tendencija je zadnjih 10-ak godina bila oko 200 slučajeva godišnje, s manjom ili većom razlikom od godine do godine. 
• Pandemija COVID-19, koja je zaslužna za porast broja profesionalnih bolesti još u 2020. godini s 264 slučaja, dovela je do još većeg porasta u 2021. godini s 1.700 slučajeva profesionalnih bolesti.
• U odnosu na prijašnje godine znatno se promijenio udio profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom i onih koji su uzrokovani drugim čimbenikom. Dok je u 2011. godini to bio glavni uzrok prijave profesionalne bolesti s gotovo 80 %, tendencija pada tokom godina dovela je do 2021. godine kada bolesti uzrokovane azbestom čine manje od 3 % prijava profesionalnih bolesti, a COVID-19 čini njih čak 96 %.
• U 2021. godini čak 75 % oboljelih od profesionalnih bolesti bile su žene, što se argumentira činjenicom da žene zauzimaju većinu radnih mjesta koja su vezana uz doticaj s COVID-19 bolesnicima. Najviše radnika, čak 61 % njih je srednje stručne spreme, a srednja dob oboljelih s potvrđenim profesionalnim bolestima je 46 godina, što je znatno niže u odnosu na prošle godine.
• Prema gospodarskoj djelatnosti prvu poziciju po broju priznatih profesionalnih bolesti zauzimaju djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s čak 1.529 slučaja. Tehničar je bilo najčešće zanimanje kod navedenih radnika. 
• Zarazne ili parazitske bolesti na prvom su mjestu prema učestalosti u ukupnom broju profesionalnih bolesti. Čak 96 % svih priznatih profesionalnih bolesti je iz te kategorije, točnije COVID-19. 
• Kad su u pitanju najčešće profesionalne bolesti, na drugom mjestu se nalaze sindromi prenaprezanja, poput sindroma karpalnog kanala, a koji su uzrokovani kumulativnom traumom tijekom godina radnog staža u onim poslovima koji zahtijevaju učestale ponavljane radnje poput prerađivačke industrije. Ovi su sindromi na prvom mjestu u registru po broju dana privremene radne nesposobnosti koju uzrokuju. Ti su sindromi obično kronične prirode i zahtijevaju različite modalitete liječenja, kao i dugotrajan oporavak, a ponekad i rehabilitaciju.
• Na trećem mjestu su vibracijski sindromi uzrokovani vibracijama koje se prenose na ruke i šake, a gotovo su uvijek posljedica rada motornom pilom u šumarstvu, odnosno poljoprivrednoj djelatnosti.

Prijava profesionalne bolesti

Prema uputama u navedenim Zakonima koji su nadležni za profesionalnu bolest, u slučaju sumnje na istu ispunjava se Prijava o profesionalnoj bolesti koja se podnosi regionalnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ovisno o mjestu prebivališta osiguranika, odnosno poslodavca.

Zatim slijedi postupak utvrđivanja činjenica radi priznavanja profesionalne bolesti u kojem se zahtijeva mišljenje nadležnog specijalista medicine rada i Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Zadatak je navedenog postupka potvrditi ili otkloniti da je bolest posljedica mjesta rada. Kada dođe do potvrde profesionalne bolesti, u Registar se upisuju svi bitni podaci za bolest i radnu izloženost.

Priznavanje profesionalne bolesti

Profesionalne se bolesti dokazuju u medicini rada, pri pregledu specijalista medicine rada. Oni imaju svoj postupak dijagnostike kojima analiziraju tegobe na način da uzimaju anamnezu s radnog mjesta te pokušavaju povezati bolest s izloženostima na poslu.

Tegobe koje su prisutne u obliku simptoma i znakova uspoređuju s faktorima rizika na poslu i procjenjuju jesu li mogle nastati od njih i šalju radnika na razne pretrage kojima se mogu objektivno prikazati razna oštećenja. Štetni faktori na poslu se utvrđuju direktnim uvidom u uvjete rada, određivanjem intenziteta i trajanja izloženosti određenoj štetnosti.

Privremena radna nesposobnost zbog profesionalne bolesti

Neke skupine profesionalnih bolesti, poput sindroma prenaprezanja, zahtijevaju dugotrajan oporavak pa čak i operativni zahvat kao dio liječenja. Često dobiveni poremećaji narušavaju radnu sposobnost pa se radnik ne može vratiti na radno mjesto na kojem je radio prije liječenja.

Utjecaj na duljinu trajanja bolovanja imaju i nadležni zakoni prema kojem nakon 12 mjeseci bolovanja radnik bude upućen na vještačenje radne sposobnosti u Zavod za vještačenje, rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Tek se nakon šest mjeseci privremene nesposobnosti za rad omogućuje radno mjesto na pola radnog vremena tijekom šest tjedana. U ovaj dio postupka nije uključen specijalist medicine rada, nego to odlučuju ostali stručnjaci, uključeni u liječenje i rehabilitaciju oboljelih radnika.

Pročitajte i članak “Zakon o bolovanju: Evo kada je opravdano tražiti otvaranje bolovanja i kada je na teret poslodavca, a kada na teret HZZO-a“.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pokrovitelj Poliklinika Aviva

Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA

• Nova Studio
• 1 min čitanja

• bolovanje
• koronavirus
• najčešće profesionalne bolesti
• prijava profesionalne bolesti
• priznavanje profesionalne bolesti
• Registar profesionalnih bolesti
• sindromi prenaprezanja
• zarazne bolesti