Generacija Z vjerojatno je jedna od generacija o kojoj se najviše piše i analizira otkad je došla na tržište rada. Razlog tome je vjerojatno u činjenici da je to prva generacija koja je rođena u vrijeme interneta i kojoj je formiranje identiteta u najosjetljivijim godinama obilježeno svijetom medija i društvenih mreža.

Riječ je o današnjim mladima koji su rođeni poslije 1995. godine i koji su, kao i svaka prethodna generacija, donijeli svijetu potpuno drugačiji skup vrijednosti, ponašanja i očekivanja.

Na tržištu rada to se itekako očituje u brojnim novim trendovima na radnom mjestu koji su preplavili društvene mreže u zadnje vrijeme (quiet quitting, quiet firing, bare minimum Mondays, shift shock itd.), a kojima se Gen Z nastoji na neke novije načine oduprijeti toksičnim i izrabljivačkim radnim okruženjima.

Što ih čini drugačijima i kako se snalaze kao zaposlenici u svijetu rada?

Tko je Generacija Z?

Generacija Z podrazumijeva današnje mlade rođene nakon 1995. godine u svijetu koji je u to vrijeme intenzivno počeo upoznavati digitalne alate i virtualne sfere. Slovo “Z” su naslijedili po redoslijedu engleske abecede i zahvaljujući svojim prethodnicima koji su vladali prije njih – generaciji X i generaciji Y (poznatiji kao milenijalci).

Skraćeno, nazivaju ih i Gen Z, ali i Net-generation ili C-connected generation. Svi ovi nadimci dolaze od specifičnosti vremena u kojem Generacija Z dolazi na svijet, a posebno na tržište rada u kojem iz godine u godinu počinju prevladavati.

Svaka generacija donosi sa sobom neke nove vrijednosti i posebnosti, a generacija Z ih, čini se, puno jasnije i slikovitije komunicira zahvaljujući brojnim digitalnim alatima kojima se vješto koristi i koje lansira u cijeli svijet samo jednim klikom.

Upravo zato se o njima toliko piše i analizira, a tek su u jeku svoje mladosti. Činjenica je da je ova generacija odrastala u zahtjevnom vremenu – za vrijeme svjetskih kriza i recesija, pandemija i karantena, novih ratnih žarišta i svjetskih prijetnji, nesigurnih radnih mjesta i sve težeg stjecanja sigurnosti i životne stabilnosti.

I trenutno se nalaze u nezahvalnom razdoblju velike inflacije i skupljeg života općenito, ali i potencijalne opasnosti od izbijanja novih ratova na svjetskoj razini. Ulaskom na tržište rada, postali su glasni zagovornici svojih stavova i vrijednosti, nastojeći se oduprijeti svemu onome što je radno mjesto za prethodne generacije dotad predstavljalo.

Međutim, uloga poslodavaca trenutno nije nimalo jednostavna jer bi trebali znati uskladiti sve ono što nove generacije očekuju, a to se ipak ne može riješiti klikom miša što, nestrpljivim Gen Z-ovcima, oduzima previše vremena.

Što Generacija Z očekuje od poslodavaca?

Generaciju Z ne treba gledati kao djecu koja želi raditi od doma i imati predsjedničku plaću. Ipak su dosta realniji u odnosu na taj popularni mit koji uglavnom šire boomeri.

Ono što Gen Z teško podnosi je ustaljeni radni model koji je već odavno ostario i koji ne želi promjene. To je npr. šef koji ima svoju ideju kako određeni posao funkcionira već zadnjih 20 godina i odbija uopće čuti da jedan pripadnik Generacije Z brzom provjerom u tražilici može pronaći barem još pet načina za triput brže i pouzdanije obavljanje tog istog posla.

Iskusni lideri koji razumiju kako tržište funkcionira neće ulaziti u teške konflikte s novim metodama rada, nego će im dati priliku i isprobati koncept poboljšanja procesa rada, a u tome im itekako mogu pomoći nove generacije.

Poticanje takvog skladnog i produktivnog radnog odnosa ne dovodi u pitanje nečiju stručnost ili autoritet, a istovremeno zadržava generaciju koja ne razmišlja dvaput o davanju otkaza ako ne pronađe razumijevanje i kvalitetu u vrijednostima poslodavca.

Još jedna bitna stavka Generacije Z je adekvatan balans privatnog i poslovnog života. Svijest o mentalnom zdravlju kod pripadnika mlađih generacija je na zavidnim razinama, a većina njih otvoreno dijeli svoje stavove o istom. Stoga, njihova tolerancija na enormne količine stresa i preopterećenja na radnom mjestu zbog loše radne politike jednostavno ne postoji.

Istovremeno, od poslodavca traže razumijevanje i shvaćanje terminologije mentalnog zdravlja te benefite koji im mogu pomoći u održavanju istog (npr. bolovanje zbog stresa, financijske olakšice za usluge u području mentalnog zdravlja i sl.).

S obzirom na nestabilno ekonomsko vrijeme u kojem je odrastala, Generacija Z je prilično financijski osviještena i štedljiva. Njima nije cilj visoka mjesečna zarada, već financijska sigurnost koja će im dugoročno omogućiti određene benefite. No, to ne znači da pristaju na prosječne iznose s obzirom na to da su svjesni svojih digitalnih vještina, inovativnosti, kreativnosti i kompetitivnosti.

Međutim, ponekad zbog tolikog fokusa na tehnologiju zaborave poraditi i na svojim “soft skills” kvalitetama, što im poslodavci zamjeraju. Generacija Z nije toliko spremna čekati na promjene i svakodnevno tražiti kompromise.

U suprotnom se okreću novim poslodavcima ili pak pokreću vlastite poslove. Zbog zavidne educiranosti u virtualnom svijetu, brzo pronalaze načine dodatne zarade iz udobnosti vlastitog doma i prilike na međunarodnoj razini, što im svakako ostavlja dovoljno prostora da bezbrižno odustaju od poslova koji ih ne zadovoljavaju.

Trendovi Generacije Z koji su zavladali internetom

Generacija Z jasno i glasno izražava što ih smeta na radnom mjestu, ali to čini na posebno kreativan način koji privlači brojne pratitelje u virtualnom svijetu. Nakon pandemije popularizirali su se brojni trendovi na društvenim mrežama kao odgovor na poražavajuće uvjete na poslovima čije radno opterećenje odstupa od ikakve razine prihvatljivosti.

Sljedeći trendovi također nastoje naglasiti ravnotežu između privatnog i poslovnog života, a neki od njih su:

• quiet quitting – jedan od najpopularnijih trendova koji ujedno predstavlja tiho odustajanje od dodatnih napora koje posao iziskuje od pojedinca te kao pobuna protiv kulture stresa i užurbanosti prema kojoj se od radnika sve češće traži da su uvijek spremni na nešto dodatno, iznad onoga što njihov posao zahtijeva
• quiet hiring (prikriveno ili tiho zapošljavanje) – praksa poslodavca da popuni praznine u radnim kapacitetima postojećim zaposlenicima umjesto zapošljavanja novih ljudi tako što zahtijeva od postojećih zaposlenika da rade više posla za istu plaću, što često dovodi do burnouta i nezadovoljstva u kolektivu
• quiet firing (tiho otpuštanje) – način na koji poslodavci tjeraju zaposlenike iz posla kako bi sami otišli, ali bez da ih izravno otpuštaju, nego im čine posao neugodnim isključivanjem sa sastanaka, zanemarivanjem njihovih zasluženih promaknuća, ukidanjem dotadašnjih povlastica ili fleksibilnosti koju su imali bez jasno verbaliziranih razloga
• act your wage – naziv za djelovanje i ulaganje količine truda u posao u skladu s plaćom koju zaposlenik dobiva na način da obavlja točno one zadatke koji su propisani bez ikakvih dodatnih napora te razmjerno onome za što je plaćen, kako bi sačuvao mentalno zdravlje i postavio jaču granicu između posla i privatnog života
• rage applying – naziv za zaposlenike koji se, nakon što osjete preopterećenje i frustraciju poslom ili zanemarenost i ignoranciju u svojoj radnoj ulozi od strane poslodavca, naglo odlučuju na promjenu i bjesomučno prijavljuju za brojne druge poslove kako bi što prije otišli s tog radnog mjesta
• bare minimum Mondays – predstavlja “laganiji” psihički ulazak u novi radni tjedan iz pasivnog nedjeljnog raspoloženja tako što se minimalnim ulaganjem napora u posao tijekom jutarnjeg perioda ponedjeljkom nastoji sačuvati energija i jednostavnije napraviti tranzicija iz vikenda u radni tempo te, sukladno tome, započne s radnim naporom u poslijepodnevnim satima
• bumerang zaposlenici (boomerang employee) – oni koji napuštaju poslodavca, ali mu se kasnije i vraćaju iz više različitih razloga (nezadovoljstvo novim poslovima, traženje i dobivanje boljih uvjeta na starom mjestu i sl.)
• resentizam (resenteeism) – izraz koji zapravo predstavlja prezentizam, odnosno pojavljivanje na poslu samo da bi se pojavili i da bi ih drugi vidjeli, bez ulaganja truda i ostvarivanja produktivnosti, a nastaje kao posljedica nezadovoljstva radnim mjestom na kojem ostaju jer nemaju drugu opciju i ne mogu si priuštiti otkaz
• šok smjene (shift shock) – prijelaz na novi posao nekim zaposlenicima ipak nije onakav kakvim su ga zamislili, zbog čega dožive šok i kajanje jer su prihvatili posao koji je zapravo drugačiji od onog u što su povjerovali tijekom procesa zapošljavanja; ovi zaposlenici često postanu bumerang zaposlenici te se vrate na prijašnja radna mjesta
• osiguravanje karijere (career cushioning) – naziv koji se javlja u situacijama mogućih otpuštanja ili recesije u smislu da zaposlenik ima druge opcije u planu za slučaj da izgubi trenutni posao (npr. započne s umrežavanjem s kontaktima na LinkedInu, aktivno se započne prijavljivati na nove poslove i sl.).

Pročitajte i ove članke:

• Quiet quitting: Je li u pitanju otkaz ili postavljanje granica? Psihologinja otkriva sve o ovom trendu
• Kako Generacija Z mijenja poslovanje i radno mjesto?
• Zašto su mladi danas toliko nesretni?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Sve češće pogađa mlade osobe

3 zablude o raku gušterače u koje trebate prestati vjerovati

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• Generacija Z i radno mjesto
• Generacija Z i tržište rada
• trendovi Generacije Z