Pandemija COVID-19 stvorila je globalnu krizu mentalnog zdravlja, potičući stresove i potkopavajući mentalno zdravlje milijuna ljudi, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uoči obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. listopada.

Još prije pandemije 2019. procjenjuje se da je jedna od osam osoba u svijetu živjela s mentalnim poremećajem, a COVID je dodatno mnoge aspekte mentalnog zdravlja doveo u pitanje, upozorava WHO te poziva da mentalno zdravlje i dobrobit postanu globalni prioritet. 

Procjene pokazuju porast anksioznih i depresivnih poremećaja za više od 25 % tijekom prve godine pandemije. U isto vrijeme usluge mentalnog zdravlja ozbiljno su poremećene, a razlike u liječenju mentalnih poremećaja između bogatih i siromašnih dodatno su se povećale.

Pročitajte članak “Moždana magla, depresija, rizik od demencije: Psihologinja otkriva što je COVID-19 učinio s našim mentalnim zdravljem“.

Prvi simptomi već u djetinjstvu

Usluga, vještina i financijskih sredstava dostupnih za mentalno zdravlje u mnogim je zemljama i dalje nedovoljno, ističe WHO te poziva na jačanje skrbi kako bi cijeli spektar potreba mentalnog zdravlja bio zadovoljen kroz mrežu dostupnih, pristupačnih i kvalitetnih usluga i podrške u zajednici. 

Prvi znakovi smetnji i problema mentalnog zdravlja najčešće se javljaju već u djetinjstvu i tijekom adolescencije, a ako ne dobiju potrebnu pažnju i tretman, mogu imati značajan utjecaj na daljnji život. Istraživanja pokazuju da je zdravstvena pismenost odraslih značajna u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih jer znači rano prepoznavanje, primjereno djelovanje i destigmatizaciju.

Pročitajte članak “Fenomen izmišljene publike: Psihologinja otkriva sve o problemu izraženom kod adolescenata, ali i odraslih“.

Prema procjenama WHO-a oko milijardu ljudi ima mentalni poremećaj i svatko, bilo gdje, može biti pogođen. Depresija je vodeći uzrok invaliditeta u cijelom svijetu i veliki je doprinos ukupnom globalnom opterećenju bolestima.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u zadnjem izvješću o mentalnim poremećajima za 2020. objavio je da su mentalni poremećaji na devetom mjestu u ukupnom broju hospitalizacija, s udjelom od 6 %.

Alkohol i depresija 

U broju hospitalizacija na psihijatrijskim odjelima prednjače poremećaji uzrokovani alkoholom, s udjelom od 17,6 %. Gotovo svaka peta hospitalizacija na psihijatriji 2020. godine bila je posljedica pretjerane konzumacije alkohola, a mahom je riječ o muškarcima. Žene su bile najčešće hospitalizirane zbog depresije. Po broju dana bolničkog liječenja oba spola znatno je prednjačila shizofrenija, s udjelom od 28 %.

U dječjoj dobi teže psihičke tegobe češće pogađaju dječake, u dobi do devet godina bilo ih je dvostruko više nego djevojčica. Najčešći razlozi su specifični razvojni poremećaji, poput poremećaja razvoja govora i jezika. U dobi od 10 do 19 godina više psihičkih poremećaja imale su djevojčice, a najčešći su to emocionalni poremećaji, poremećaji ponašanja, prolazni psihotični poremećaji, reakcije na stres i poremećaji hranjenja.

U ambulante primarne zdravstvene zaštite s mentalnim se teškoćama 2020. godine javilo više od milijun osoba, svaka druga u dobi od 20. do 64. godine života. Prema izvješću HZJZ-a porastao je i broj psihijatara u Hrvatskoj u zadnjih 25 godina. Naime, 1997. bilo ih je 244, a 2020. godine dvostruko više – 551. Istodobno se ukupan broj psihijatrijskih postelja smanjio u tom razdoblju za 20 %. 

Pročitajte i članke:

• Narušeno mentalno zdravlje: Psihologinja otkriva upozoravajuće simptome i kako sačuvati mentalno zdravlje
• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju.