Mnogi posežu za tamnim gaziranim pićem gotovo svakodnevno, no stručnjaci upozoravaju kako pretjerana konzumacija dugoročno može negativno utjecati na zdravlje bubrega.

Iako povremena čaša nije razlog za zabrinutost, redovito ispijanje većih količina može povećati rizik od bubrežnih problema zbog sastojaka poput fosforne kiseline, šećera i kofeina.

Fosforna kiselina može dodatno opteretiti bubrege

Tamna gazirana pića sadrže fosfornu kiselinu, oblik fosfora koji piću daje karakterističan okus i služi kao konzervans. Za razliku od fosfora koji prirodno unosimo hranom, ovaj se oblik vrlo brzo apsorbira u organizmu, što može dovesti do povećane razine fosfora u krvi – osobito ako tamna gazirana pića pijete često.

Ravnoteža između fosfora i kalcija važna je za normalno funkcioniranje organizma.

Kako bi ponovno uspostavio ravnotežu, organizam oslobađa paratireoidni hormon (PTH), koji izvlači kalcij iz kostiju i potiče bubrege da višak fosfora izbace mokraćom.

Ako redovito pijete tamna gazirana pića, bubrezi moraju raditi pojačano kako bi održali ravnotežu minerala. Dugoročno to može dovesti do:

• pogoršanja kronične bubrežne bolesti
• većeg rizika od oštećenja bubrega kod osoba s dijabetesom i povišenim krvnim tlakom
• povećanog rizika od bubrežnih kamenaca zbog viška kalcija i fosfora u mokraći.

Velike količine šećera povećavaju rizik od bolesti bubrega

Jedna limenka običnog tamnog gaziranog pića često sadrži između 30 i 40 g dodanog šećera, najčešće u obliku kukuruznog sirupa s visokim udjelom fruktoze.

Redovita konzumacija tolikih količina šećera može pridonijeti debljanju, inzulinskoj rezistenciji i razvoju dijabetesa tipa 2. Upravo je dijabetes jedan od vodećih uzroka kronične bolesti bubrega jer dugotrajno povišena razina šećera oštećuje sitne bubrežne filtere.

Osim toga, visok unos šećera može povećati i razinu kalcija u krvi, što dodatno povećava mogućnost nastanka bubrežnih kamenaca.

Kofein može pridonijeti dehidraciji

Tamna gazirana pića sadrže i kofein, stimulans koji ima blagi diuretski učinak, odnosno potiče mokrenje. Kod osoba koje često konzumiraju kofein organizam s vremenom razvija toleranciju, no pretjeran unos – osobito ako tamno gazirano piće koristite kao zamjenu za vodu – može dovesti do kronične blage dehidracije.

Takva dehidracija povećava rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca, posebno u kombinaciji s visokim unosom fosfora.

Umjeren unos kofeina uglavnom se ne povezuje s kroničnom bolesti bubrega, no vrlo velike količine, veće od 600 mg dnevno, mogu povećati rizik od visokog krvnog tlaka, koji dodatno opterećuje bubrege.

Koliko je tamnih gaziranih pića sigurno piti?

Kod većine zdravih osoba povremena konzumacija, primjerice nekoliko puta tjedno, vjerojatno neće značajno utjecati na zdravlje bubrega. Međutim, istraživanja pokazuju da osobe koje svakodnevno piju više od jednog zaslađenog gaziranog pića imaju povećan rizik od razvoja kronične bolesti bubrega.

Rizik raste s količinom popijenog pića, a čak su i dijetalna tamna gazirana pića povezana s nešto većim rizikom zbog mogućeg utjecaja umjetnih sladila na metabolizam glukoze i inzulina.

Zbog toga stručnjaci preporučuju ograničiti unos, osobito ako imate dijabetes, bubrežne tegobe ili ste skloni bubrežnim kamencima.

Zdravije alternative

Ako želite smanjiti opterećenje bubrega i pritom ostati hidrirani, bolji izbor mogu biti:

• obična ili mineralna voda
• nezaslađeni ledeni čaj
• nezaslađena kokosova voda
• voda s dodatkom voća ili krastavca.

Ovakvi napitci ne sadrže velike količine šećera ni fosfora te mogu pomoći u očuvanju zdravlja bubrega na duge staze.

Pročitajte i ove članke:

• Osam nuspojava pretjerivanja s dijetalnim gaziranim pićima
• Zaslađena pića povezana s 45 bolesti! Ako želite biti zdravi, nemojte piti više od ove količine
• Prvi simptomi bolesti bubrega: 11 znakova da ne rade kako treba.

• tama gazirana pića i bubrezi

Učitaj više izvora