Istjecanje metana postalo je najveća prijetnja klimi na planetu, a najnoviji takav događaj izazvan je istjecanjem ruskog plina koji se doprema plinovodom ispod Baltičkog mora.

Metan je glavni sastojak prirodnog plina. Može istjecati u atmosferu iz plinovoda i bušotina, a za njegove emisije u atmosferu “krivci” su i poljoprivreda i bacanje hrane. Znanstvenici sve više upozoravaju da je smanjenje emisija metana ključno da bi se zagrijavanje planeta ograničilo do 2 °C u odnosu na predindustrijske razine, kako bi se spriječile najgore posljedice za klimu.

Desetljećima je struka bila usredotočena na ugljični dioksid kao najopasniji plin koji ima učinak staklenika, a danas se donositelji odluka okreću metanu kao prijetnji. Zbog toga je najmanje 100 zemalja potpisalo obvezu o smanjenju emisija metana za 30 % od 2020. do 2030.

Pročitajte članak “Ne ginu nam ekstremne vrućine, suše, požari, tuča i poplave: Trenutne razine ugljičnog dioksida nisu viđene milijunima godina“.

Žurno, najžurnije

Metan je desetljećima uglavnom bio zanemaren, no znanstvenici danas znaju da je kao staklenički plin na kratak rok opasniji iako se u atmosferi zadržava 10 godina, dok se CO2 zadržava stoljećima. 

Znanstvenici uspoređuju učinke zagrijavanja zbog metana i ugljičnog dioksida tijekom stoljeća i u tom se vremenskom razdoblju metan pokazao 28 puta štetniji, a u proteklih 20 godina čak 80 puta štetniji, prema novijem istraživanju. 

To je važno jer je svijet na putu da premaši cilj zacrtan Pariškim sporazumom iz 2015. o ograničenju globalnog zagrijavanja na manje od 2 °C.

Mike Berners-Lee, stručnjak za ugljični otisak, objasnio je zašto je zabrinut:

Kad bih znao da imamo 100 godina vremena da riješimo posljedice izazvane promjenom klime, mnogo bih se manje brinuo. A kada biste znali kakve nas posljedice očekuju 2050. godine, vi biste vrištali zbog emisija metana. 

Emisije metana dvostruko zabrinjavaju jer je svijet danas bliži nego što se prije mislilo “kritičnoj točki” kada će globalno zatopljenje postati proces koji sam sebe perpetuira.  

Studija objavljena u rujnu pokazuje da su neizbježne pojave poput otapanja ledene kore na Grenlandu ili arktičkog permafrosta, a one izazivaju te procese “samoobnavljanja” zagrijavanja. 

Pročitajte članak “Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje – kakve tragove na našem mozgu ostavljaju posljedice klimatskih promjena?“.

Odakle dolazi metan?

Tri petine svjetskih emisija metana posljedica su ljudskih aktivnosti, a ostatak su prirodni izvori, primjerice močvare. Od ljudskih aktivnosti dvije trećine metana posljedica su stočarstva i korištenja fosilnih goriva, a velik dio preostale trećine dolazi od razlaganja otpada i uzgoja riže, pokazuju podaci Koalicije za klimu i čisti zrak (Climate and Clean Air Coalition).

Znanstvenici su proučavali podatke u zadnjem desetljeću i šokirani su. Robert Jackson, jedan od autora studije objavljene u veljači o zabrinjavajućim učincima metana, izrazio je zabrinutost:

Posvuda gdje smo istraživali pokazalo se da su emisije metana veće nego što su agencije navodile. To se odnosi na naftna i plinska polja, odlagališta otpada i uzgoj stoke.

Znanstvenici mogu precizno izmjeriti razinu metana u atmosferi, no ključno je za vlade i stručnjake koji odlučuju da smanje te emisije. 

Pročitajte članak “Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti“.

Štetniji od ugljena?

Naftne tvrtke i nacije zauzimaju se za korištenje plina kao “premosnice” do potpunog prelaza na obnovljive izvore energije, a njihov je argument da izgaranje prirodnog plina emitira upola manje ugljika po kilovatu u odnosu na ugljen.

No, taj se faktor poništava istjecanjem plina s bušotina, plinovoda, kompresora i druge infrastrukture. Sam Abernethy, jedan od autora studije objavljene u veljači, ističe:

Istjecanje metana u tim procesima može za klimu “zapravo biti štetnije od ugljena”. 

Vlade, a među njima i američka administracija, uvode obveze da naftne i plinske tvrtke moraju otkrivati i sanirati ta curenja metana pošto su studije pokazale da upravo ta istjecanja u industriji stvaraju goleme probleme.

S druge strane, Europska unija je nedavno poduprla prijedlog da se neki projekti temeljeni na prirodnom plinu tretiraju kao “zeleni”, što se smatra ustupkom industriji.

Pročitajte i članke:

• Obnovljivi izvori energije – koji su, prednosti i nedostaci, u kućanstvu
• Zagađenje okoliša – kako zagađujemo okoliš i kako smanjiti zagađenje okoliša?
• Planet Zemlja – ima li budućnosti i kako zaštititi planetu Zemlju?