Slabovidnost ili ambliopija: Evo koji su uzroci i simptomi

Slabovidnost ili ambliopija

Kad je u pitanju slabovidnost, definicija podrazumijeva poremećaj koji se također naziva i ambliopija ili “lijeno oko“, a riječ je o poremećaju vida u kojem mozak ne uspijeva u potpunosti obraditi informacije koje dobiva iz jednog oka i s vremenom favorizira drugo oko. To rezultira smanjenom vidnom oštrinom u oku koje se obično čini normalnim u drugim aspektima. Ambliopija je najčešći uzrok smanjenog vida na jednom oku kod djece i mlađih odraslih osoba.

Slabovidnost nastaje jer se vidni sustav prilagođava aktivnim potiskivanjem slike koja nastaje u škiljavom oku. Tako dolazi do ambliopije škiljavog oka, koja se najčešće javlja samo na jednom oku, no ponekad je prisutna i na oba oka. Organska ambliopija podrazumijeva da u oku postoji zapreka (kongenitalna katarakta, zamućena rožnica), dok kod funkcionalne slabovidnosti nema nikakve vidljive patološke promjene na oku prilikom pregleda.

Svjetska zdravstvena organizacija je definirala vid kao temeljno pravo svakog čovjeka te pozvala sve zemlje da se uključe u globalni program sprječavanja preventabilnog gubitka vida, u što spada slabovidnost.

Hrvatski sabor je 2016. godine donio odluku o proglašenju 12. rujna kao Nacionalnog dana ambliopije.

Slabovidnost – HZJZ

Nacionalni program probira za slabovidnost, koji se provodi među četverogodišnjom djecom, izrađen je kako bi se na vrijeme detektirala i izliječila djeca s problemom slabovidnosti, s obzirom na to da je uspješnost liječenja ovog poremećaja veća što se ranije krene s terapijom. U Republici Hrvatskoj trenutno živi oko 200.000 slabovidnih osoba (ambliopija kod odraslih).

Uzroci slabovidnosti
FOTO: Shutterstock

Uzroci slabovidnosti

Smanjenje vidne oštrine ili razlika u vidnoj oštrini između oba oka za dva reda na pločama za čitanje znakova smatra se slabovidnošću (slabovidnost – dioptrija). Glavni uzroci za pojavu ambliopije mogu se podijeliti u tri grupe.

  • Strabizmička ambliopija – slabovidnost se javlja zbog prisutnosti strabizma, poremećaja u kojem nema sinkroniziranog pokreta očnih jabučica te dolazi do defekta jednog oka (slabovidnost na jedno oko). Informacije koje mozak prima iz oka zanemaruju se te to oko postaje slabovidno. Rano započeto liječenje naočalama i provođenjem okluzije može popraviti ovaj oblik slabovidnosti.
  • Refraktivna ambliopija – kod očiju gdje postoje velike greške u lomu slike, poput astigmatizma, kratkovidnosti ili dalekovidnosti, može doći do pojave ambliopije. Ukoliko se greška na zahvaćenom oku dugo ne korigira, ne može se razviti normalna vidna oštrina te mozak počinje isključivati informacije iz zahvaćenog oka te se oslanja na zdravo oko, dok drugo postaje slabovidno. Liječi se što ranijim početkom nošenja naočala ili kontaktnih leća.
  • Vizualna deprivacijska ambliopija (ambliopija zbog anopsije) – nastaje ako je oko lišeno viđenja oblika i formi, kod djece s kongenitalnom kataraktom. Liječi se ugradnjom intraokularne leće, naočalama ili kontaktnim lećama.
Slabovidnost kod djece
FOTO: Shutterstock

Slabovidnost – simptomi

Simptome ambliopije može biti teško primijetiti. Djeca s ambliopijom mogu imati lošu percepciju dubine – imaju problema reći koliko je nešto blizu ili daleko s obzirom na to da je za to potrebna upotreba oba oka.

Ambliopija kod djece

Roditelji također mogu primijetiti znakove koji upućuju na slabovidnost kod djece, tj. da se njihovo dijete bori da jasno vidi, poput:

  • škiljenja
  • zatvaranja jednog oka
  • naginjanje glave.

U mnogim slučajevima roditelji ne znaju da njihovo dijete ima ambliopiju dok je liječnik ne dijagnosticira tijekom pregleda oka.

Zato je važno da sva djeca, barem jednom u dobi 3 – 5 godina imaju pregled vida.
Slabovidnost - liječenje
FOTO: Shutterstock

Slabovidnost – liječenje

Kod liječenja slabovidnosti treba naglasiti važnost ranog početka liječenja. Dječji mozak je u razvitku i podložan je promjenama i adaptaciji. Ako se s terapijom počne dok formiranje vidnog korteksa nije završeno, obično se slabovidnost liječi s vrlo uspješnim postotkom. Najbolje rezultate daju tretmani započeti do 8. godine života jer tad gotovo prestaje razvijanje centra za vid u mozgu.

Svako dijete od 3. do 5. godine trebalo bi obaviti pregled kod oftalmologa. Tada se može ustvrditi postoji li sumnja na slabovidnost. Ukoliko postoji neki od razloga zašto je došlo do pojave ambliopije, nastoji se riješiti sam uzrok.

Kod refraktivne i strabizmičke slabovidnosti najbitnije je vratiti vidnu oštrinu korištenjem pravilnih naočala ili leća te motivirati gledanje na oko slabije oštrine da bi se mozak navikao stvarati sliku i kroz to oko. To se čini okluzijom (pokrivanjem) oka jače vidne oštrine pomoću flastera ili pokrivala za oko nekoliko sati kroz dan.

Najbolje rezultate daje korištenje okluzije uz aktivnosti poput crtanja i pisanja, igranja igrica na računalu, aktivnosti na blizinu. Osim flasterima koji mogu imati negativan efekt u dječjem društvu zbog zadirkivanja, kad je ambliopija oka u pitanju, može se pristupiti i atropinskim kapima kojima se također prisiljava gledanje na slabovidno oko.

Ambliopija kod djece
FOTO: Shutterstock

Ambliopija – laser

Vizualna deprivacijska ambliopija liječi se uklanjanjem zapreke što je prije moguće, nakon čega slijedi okluzija flasterima ili kapanje atropina kako bi se potaknula uporaba slabovidnog oka. Što je ranije liječenje pokrenuto, to je liječenje lakše i brže i manje psihološki štetno. Također, šanse za postizanje 20/20 vida su veće ako se liječenje započne rano.

Ambliopija – operacija

Kod strabizma, ako postoji veliki kut otklona i ranije metode liječenja nisu polučile uspjeha, može se posegnuti i za kirurškim liječenjem. Prilikom operacije dolazi do resekcije i repozicije vanjskog očnog mišića oka koje škilji te se tako uspostavlja sinkronizirano očno kretanje uz naknadno popravljanje ambliopije.

Slabovidnost i invaliditet

Dugotrajna posljedica slabovidnosti je povećan rizik razvoja sljepoće i invaliditeta, a slabovidnost može utjecati i na promjenu svijesti o sebi te utjecati na kasniji psihološki razvoj djeteta.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Cerovski, B. i sur. (2015). Oftalmologija i optometrija. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu: Zagreb.
  2. Jukić, T. Strabizam i ambliopija. Klinika za očne bolesti KBC-a Zagreb i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
  3. Obavezna kontrola vida kod djece. Ministarstvo zdravstva.
  4. Slabovidnost. HZJZ.

Ocijenite članak

1.50 / 5   2

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu