Koronavirus, COVID-19, karantena, samoizolacija – koliko ste samo puta čuli ove riječi u proteklih nekoliko tjedana? Izgleda kao da je cijeli svijet stao. Sve oči su uprte u koronavirus, nove brojke oboljelih i umrlih, nova žarišta zaraze, nove mjere opreza i zabrane kretanja. Nisu li strah i panika oko koronavirusa sasvim normalni? Kako se s njima nositi? Kako si pomoći? Saznajte u nastavku članka.

Psihologija straha i heuristika dostupnosti

Sve je počelo s vijestima iz Kine kada smo bili svjesni da se pojavio virus, ali smo se dosta brzo uvjerili da neće stići do nas i da smo sigurni. Međutim, stvari su se počele komplicirati kada se virus proširio. Tada je došlo do pojave prvih strahova koji su nas počeli brinuti. U tim trenucima nesigurnosti i zabrinutosti, skloniji smo prihvaćanju različitih tvrdnji koje ne moraju nužno biti provjerene i točne. Kada se koronavirus pojavio u Hrvatskoj, strah je postao još veći, a neizvjesnost, nesigurnost i briga za vlastito zdravlje i budućnost su preplavili cijelu zemlju.

Prvo što je važno naglasiti jest činjenica da taj strah uopće ne bi bio toliki da masovni mediji nisu savršeno iskoristili situaciju u vlastitu korist pomoću zanimljivog fenomena u socijalnoj psihologiji – heuristici dostupnosti. Heuristikama nazivamo kognitivne procese koji ne zahtijevaju nikakav kognitivni napor, a to znači da ne razmišljamo objektivno već intuitivno, što ponekad može biti korisno, ali vrlo često uzrokuje pristranosti u zaključivanju.

Pritom heuristika dostupnosti podrazumijeva donošenje zaključaka na temelju lakoće dosjećanja određenih slučajeva. Jako često se koristi u marketingu i političkim kampanjama kako bi se javnost navelo na određeni odabir. Iako nam statistika i znanstvene činjenice govore suprotno, primjeri koje smo jedanput vidjeli i koji su nam ostavili snažniji utisak nam mogu prije pasti na pamet i razuvjeriti nas. Vrlo je jednostavno – ako ste se odlučili uplatiti listić na lutriji, vjerojatno vam kroz glavu prolaze slike sretnih dobitnika, a ne stvarne vjerojatnosti dobitka.

Isto tako ćete vjerojatno na temelju jednog dramatičnog i živopisnog videozapisa o oboljelima od koronavirusa zaključiti da je riječ o izrazito opasnom i smrtonosnom virusu iako znanstveni podaci trenutno tome baš i ne idu u prilog. Mediji su nas uhvatili u stanju nepoznatog, nesigurnog i neizvjesnog. Iskoristili su našu hiperbudnost (jer „u strahu su velike oči“) pomoću svojih neprekidnih medijskih ciklusa oko pandemije koronavirusa tako da nam je trenutno bitno da se informacije samo nastavljaju, neovisno o tome jesu li točne ili ne.

Emocije straha i koronavirus – čemu vjerujemo?

Strah je jedna od primarnih ljudskih emocija koja u ovoj situaciji koronavirusa narušava našu percepciju rizika. Generalno, više se bojimo manje vjerojatnih katastrofalnih događaja poput terorističkih napada nego uobičajenih i smrtonosnih događaja – poput gripe. U slučaju koronavirusa, procjena rizika je posebno osjetljiva jer znanstvenici još uvijek razvijaju znanje o bolesti COVID-19. Trenutni problem je što ljudi općenito loše reagiraju na bilo kakvu vrstu neizvjesnosti i nepredvidivosti jer percipiraju nedostatak kontrole.

Ljudskim bićima je teško reagirati na ovakve neizvjesne prijetnje kako bi se zaštitili, a upravo u takvim situacijama počinju poprimati neobične obrasce ponašanja (sjetite se samo drame oko toalet papira i panične kupovine kvasca). Zbog takvih nejasnih postupaka, doveli smo se u opasne krajnosti – uskraćujemo zdravstvenim radnicima ključne medicinske potrepštine (npr. zaštitne maske) zato što smo se bezrazložno opskrbili za narednih nekoliko desetljeća (i obranu od tko zna kojekakvih virusa).

Nesigurnost i strah su plodno tlo za brzo primanje i vjerovanje lažnim i neprovjerenim informacijama koje usred pandemije mogu dovesti do ponašanja koja su još gora za širenje virusa. Ljudi su izuzetno loši u uočavanju dezinformacija na internetu, vjerojatno zato što im je lakše povjerovati im nego provjeriti ispravnost. Počinjemo vjerovati informacijama koje smo više puta pročitali, koje potvrđuju naša postojeća uvjerenja i koje izazivaju snažne emocije.

Strah i panika oko koronavirusa – što možemo učiniti?

Ono što možete učiniti kako biste svoj život oslobodili bespotrebnog straha i panike jest preuzimanje kontrole nad izvorom straha. Činjenica je da u ovom slučaju izvor straha više uopće nije sam virus nego informacije koje su nam mediji servirali ovih dana (da ne govorimo o prizorima umrlih iz Italije, praznim krevetima iz Arene Zagreb uz dramatične zvučne efekte i šatorima ispred KB Dubrava koji su se dobrih tjedan dana snimali iz svih kuteva kako bi nas pripremili na tešku budućnost). U redu je biti upoznat s informacijama, ali nije u redu pretjerivati i doprinositi javnoj panici.

Prevelika izloženost medijima može pojačati naš strah i stvoriti anksioznost. Znamo koje su glavne mjere opreza za zaštitu od koronavirusa – pranje ruku i dezinfekcija stvari, socijalno distanciranje i držanje razmaka, samoizolacija i praćenje mogućih simptoma itd. To su osnovne stvari koje su nam potrebne da bismo održavali kontrolu nad postojećom situacijom. Zašto je toliko teško povjerovati u vjerodostojnost navedenih mjera opreza i tražiti probleme tamo gdje ih nema? Zato što smo dozvolili strahu i panici da kontroliraju nas, a ne mi njih.

Brzo širenje dezinformacija može biti izrazito opasno za ljude s postojećim poteškoćama sa psihičkim zdravljem. Anksioznost i opsesivno-kompulzivni poremećaj su ozbiljni psihički problemi i bez koronavirusa, a kada se tome pribroje bespotrebne histerije koje stvaraju masovni mediji, problem je još veći.

Kako se nositi sa strahom i panikom oko koronavirusa?

Osjećaji zabrinutosti i straha su neophodni u ovakvim krizama, ali mogu se pobijediti. Prvo je važno ograničiti izloženost medijima. Slijedite savjete stručnjaka i pratite samo službene informacije od Stožera civilne zaštite RH. Iako je anksioznost prirodni odgovor na nepoznato, a puno toga o ovom virusu je još uvijek nepoznato, normalno je osjećati anksiozne emocije u vezi cijele ove krize zato što nas one pokušavaju zaštititi potičući nas na smišljanje rješenja.

Uz sve to, slijedi nam globalna ekonomska kriza koju su mnogi već počeli osjećati gubitkom posla i prihoda. U pitanju je ozbiljan stres koji se javlja u kriznim situacijama kao što je ova, a kojega je sasvim bespotrebno pojačavati čitanjem neprovjerenih i iracionalnih informacija koje su preplavile internet.

Sljedećih nekoliko savjeta vam može pomoći u nošenju s navedenim stresom te rješavanju straha i panike oko koronavirusa:

• ograničite izloženost medijima i ne vjerujte svim informacijama koje vam serviraju – imajte na umu da mnogi mediji danas, u prevelikoj želji za masovnim klikovima i dizanju profita, šire dezinformacije pomoću dramatičnih naslova bez ikakve osnove,
• prestanite gledati videozapise u kojima ljudi opisuju svoja stanja jer će svačiji organizam na virus odreagirati potpuno drugačije – to je isto kao da si idete sami postavljati dijagnozu pomoću Google-a (vrlo pouzdano, ne?),
• ne pretjerujte s informacijama – dobro je biti informiran i znati osnovne informacije koje su vam potrebne za održavanje optimalnog zdravstvenog stanja, ali ako vam je dosadno u karanteni, radije se posvetite učenju novih stvari ili gledanju filmova umjesto neumornog „scrollanja“ društvenih mreža,
• učinite ono što je u vašoj moći kako biste zaštitili sebe i ljude oko sebe– uključujući navedene higijenske postupke, socijalno distanciranje i mjere samoizolacije,
• sudjelujte u zaštiti svoje zajednice – bilo da pomažete starijim i nemoćnim susjedima pri kupnji namirnica ili da samo ostajete kod kuće ne ugrožavajući ostale koji su možda morali izaći zbog posla,
• imajte na umu da je svatko od nas direktno uključen u borbu protiv koronavirusa – na vama je izbor hoćete li otići vani usred širenja pandemije ili ćete ipak ostati kod kuće i strpjeti se neko vrijeme dok se situacija ne smiri,
• usredotočite se na pozitivne i vedre teme – imamo dovoljno vremena da poradimo na zahvalnosti, dugo željenim promjenama i usvajanju zdravih navika koje su nam prije bile „nedostižne“ zbog jurnjave za brojnim životnim obvezama,
• dnevnik zahvalnosti – vrlo jednostavna, a fantastična vježba za izgradnju psihološke otpornosti na stresne situacije je svakodnevno zahvaljivanje za sve, od onih sitnica kao što je udisanje zraka do velikih stvari kao što je neoštećena i sigurna zgrada nakon razornog potresa,
• potražite virtualnu pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje ili potražite i preuzmite aplikacije koje vam mogu pomoći u borbi protiv stresa,
• samo duboko dišite – sve će ovo jednom proći, ne gubite nadu,
• pokušajte održavati rutinu koliko god to bilo teško – ispunite dan uobičajenim aktivnostima i stvarima koje ste radili i prije karantene (npr. ako više ne možete ići u teretanu, to ne znači da ne možete pratiti online treninge i odraditi ih kod kuće),
• ništa nije isto kao prije, ali može biti slično – ako radite od doma, ne morate se ustati sat vremena ranije da biste se spremili i stigli na posao, ali možete se ipak ustati malo ranije, izvući iz pidžame, složiti neku laganu frizuru i šminku, dobro doručkovati, popiti kavu i baciti se na posao (pomaže održavanju rutine, ali i osjećaju proaktivnosti),
• pridržavajte se normalnih obrazaca spavanja – koliko god si sada vjerojatno možete dozvoliti filmove do kasno u noć, budite oprezni zato što su cirkadijurni ritmovi direktno povezani sa psihofizičkim stanjem, stoga se preporučuje osmosatno spavanje i buđenje u „normalne“ jutarnje sate,
• jedite zdravo i vježbajte koliko god je moguće – zdrava prehrana i fizička aktivnost su dobri i za tijelo i za um jer „u zdravom tijelu, zdrav je duh“,
• iskoristite prednosti društvenih mreža i povežite se s voljenim osobama – socijalno distanciranje može rezultirati depresivnim raspoloženjem, ali zahvaljujući dobrom starom Skype-u, Whatsapp-u i svim ostalim mogućnostima uspostavljanja videopoziva, možemo održavati prijateljstva bez ikakvog izlaganja riziku od zaraze koronavirusom.

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

• COVID-19
• koronavirus
• mentalno zdravlje
• panika
• psihologija
• strah

Učitaj više izvora