Često se govori da je iskrenost temelj svake zdrave veze. No, psihološka istraživanja sve češće pokazuju da potpuna i nefiltrirana iskrenost nije uvijek najbolji izbor. Ponekad upravo šutnja, a ne “brutalna istina”, čuva bliskost, povjerenje i emocionalnu sigurnost među partnerima.

U nastavku saznajte što je, prema psihologiji, sasvim u redu zadržati za sebe u partnerskom odnosu – bez osjećaja krivnje.

1. Promjene na tijelu partnera

Možda ste primijetili da je vaš partner dobio nekoliko kilograma, da ima nove bore ili da mu se koža promijenila. Takvi komentari često se izgovaraju s dobrom namjerom – kao znak brige ili “iskrene pažnje”. Uostalom, mnogi od nas su naučeni da je iskrenost jednaka ljubavi.

Istraživanje objavljeno u časopisu Family, Systems, and Health je pokazalo da se oko 55 % ljudi nakon razgovora o tjelesnoj težini s partnerom osjeća lošije, bez obzira na to kako je razgovor započeo.

Drugim riječima, nije presudno kažete li to nježno, kroz šalu ili uz “podršku”- rezultat je često isti –nesigurnost, sram i pojačana samokritičnost. U većini slučajeva vaš partner već je svjestan tih promjena. On ili ona živi u tom tijelu svaki dan.

U dugim vezama promjene su neizbježne. Različne životne faze donose debljanje, sijede vlasi, opušteniju kožu. To je normalno i ljudski. Problem je što nas društveni ideali ljepote uče da te promjene doživljavamo kao mane, a ne kao znakove života koji se odvija.

Zato, prije nego što komentirate nečiji izgled, zastanite i zapitajte se:

• Je li to što želim reći zaista ljubazno?
• Je li to doista potrebno?

Ako je odgovor “ne”, možda je mudrije prešutjeti. Jer ono što vi vidite kao “nesavršenost” može biti priča o zajedničkim obrocima, rastu, roditeljstvu, smijehu i godinama bliskosti. Bore su često mapa svega lijepog što ste zajedno prošli.

2. Nekonstruktivna kritika

Suprotno romantičnim filmovima, sasvim je normalno da postoje stvari kod partnera koje vam se ne sviđaju. Možda vas smeta način na koji se nosi sa stresom, njegova sklonost odgađanju obaveza, prehrambene navike ili financijske odluke.

U teškim danima može se javiti poriv da to izgovorite naglas – u ime “iskrenosti”. No, granica između korisne iskrenosti i nepotrebne kritike vrlo je tanka.

Ako komentari ne dolaze iz iskrene želje da pomognete, nego iz frustracije ili potrebe da budete u pravu, velika je vjerojatnost da će ih partner doživjeti kao napad. Rečenice poput ovih rijetko motiviraju promjenu:

• “Uvijek bacaš novac na gluposti.”
• “Ne bi to trebao jesti, jako je nezdravo.”.

Češće izazivaju obrambeni stav, povrijeđenost i osjećaj neprihvaćenosti.

Istraživanje objavljeno u časopisu Behavior Therapy je pokazalo da način na koji partner doživljava kritiku snažno utječe na zadovoljstvo vezom i opće psihičko stanje.

Kada se komentari percipiraju kao neprijateljski, dolazi do pada zadovoljstva odnosom i dobrobiti. S druge strane, konstruktivna i empatična povratna informacija povezana je s jačim i stabilnijim odnosima.

Ključna razlika često leži u emocionalnoj regulaciji. Osobe koje potiskuju frustraciju ili govore dok su emocionalno uzrujane češće zvuče kritično, čak i kada im to nije bila namjera. Oni koji prije govora pokušaju “presložiti” svoje misli i emocije uspijevaju komunicirati podršku, a ne osudu.

Zato se prije nego što uputite nepozvani savjet zapitajte:

• Govorim li ovo da pomognem – ili samo da se ispraznim?
• Želim li podršku ili potvrdu da sam u pravu?

Ako osjetite da je motivacija više iritacija nego empatija, najzdraviji izbor za odnos – i za vas – može biti jednostavno pustiti.

Pročitajte i ove članke:

• Laganje u vezi: Može nepovratno razoriti odnos! Psihologinja otkriva zašto ljudi lažu, koje su posljedice i kako otkriti istinu
• Ove 2 navike uništavaju veze – a većina ih nesvjesno ponavlja!
• 3 teška aspekta braka na koja vas nitko ne priprema.

• iskrenost u odnosima
• iskrenost u vezi

Učitaj više izvora