Istinsko i aktivno slušanje drugih je složena komunikacijska vještina koja se uči i koja zahtijeva puno mentalne energije. Iako mnogi smatraju da su dobri slušatelji, istraživanja su pokazala da samo oko 10 % ljudi učinkovito i aktivno sluša, a svi ostali samo dopuštaju drugoj strani da govori, dok istovremeno u svojim mislima prorađuju paralelne razgovore koji ih ometaju u slušanju. 

Jesmo li svjesni s kakvim namjerama ulazimo u razgovor, koliko stvari može stvoriti šumove u komunikaciji i koliko zapravo slušamo druge, čujemo ono što nam govore i razumijemo poruku koju prenose?

Kaže se da ljudi šute zato što ih nitko ne razumije, a ne zato što ih nitko ne sluša.

Sve što aktivno slušanje nije

Ovo nije još jedan članak o aktivnom slušanju, nego o svemu onome što aktivno slušanje nije. Vjerojatno se svatko od nas, posebno u ovim modernim vremenima, našao u neugodnoj situaciji da priča o nekoj jako bitnoj temi dok druga strana, iako pokazuje da sluša, istovremeno pogledava mobitel kada se pojavi neka obavijest ili, još gore, aktivno pregledava sadržaj na svojem pametnom telefonu.

Činjenica je da su se komunikacijske navike promijenile, a sve više smo izloženi različitim oblicima slušanja koji narušavaju komunikaciju i otežavaju istinsko razumijevanje i shvaćanje poruke osobe koja je šalje. Neki od njih su:

• selektivno slušanje – slušanje samo onoga što osobu posebno zanima, preskakanje svega ostalog
• jednoslojno slušanje – slušatelj prima samo jedan dio poruke (npr. verbalne), dok druge zanemaruje (npr. neverbalne)
• pseudoslušanje – slušatelj pokazuje reakcije kao da je usredotočen na govor, ali ipak ne sluša (npr. kada ga pitate neko pitanje u vezi vaše situacije, odgovara općenito jasno dajući do znanja da puno toga uopće nije čuo)
• selektivno odbacivanje – suptilno ili direktno odbacivanje tema koje se ne žele čuti te poticanje onih tema o kojima slušatelj želi razgovarati
• otimanje riječi – slušatelj sluša tek toliko da ugrabi priliku za vlastiti “nastup”
• obrambeno ili defenzivno slušanje – gotovo sve izjave se doživljavaju kao napad na koji se reagira obranom
• slušanje u zasjedi – slušanje radi napada na sugovornika.

Što učiniti kada shvatimo da ne slušamo aktivno?

Vjerojatno svatko od nas ima problema s nekim od prividnih i pasivnih oblika slušanja. Svakako je važno naglasiti da naša vlastita pozicija i dostupni mentalni kapacitet itekako igra ulogu u tome kako ćemo sudjelovati u razgovoru. Ako smo opterećeni vlastitim obvezama i brigama, umorni i iscrpljeni od posla, ometeni ekranima koji rade u pozadini, zapetljani u vlastitim mislima i osjećajima, gotovo je sigurno da ćemo se mučiti sa slušanjem druge strane. 

U takvim situacijama je preporuka zamoliti drugu stranu za razumijevanje i objasniti da možda ne možete trenutno biti potpuno prisutni. To će prevenirati nesporazume i konflikte, a vama omogućiti da slobodno postavite nekoliko dodatnih pitanja kako biste razumjeli ono što možda niste dobro čuli ili shvatili.

Aktivno slušanje u komunikaciji

U novije vrijeme jako često nas ometa tehnologija, brojne obavijesti koje dolaze na naše pametne telefone, a neke od njih teško zanemarujemo (posebno ako je riječ o poslovnim obvezama ili “hitnim” situacijama). Ako zaista imate problema s time da zadržite pažnju tijekom razgovora dok se vaš mobilni telefon stalno javlja s obavijestima, najbolja preporuka je da ugasite zvukove i spremite mobitel izvan vidnog polja.

Ako za neke stvari ipak morate u tom trenutku biti dostupni (npr. čekate važan poziv), imate dodatne opcije. Naime, neke aplikacije vam omogućuju da utišate obavijesti na nekoliko sati, što je odlična prevencija ometanja pažnje tijekom razgovora, a opet ostavlja mogućnost da čujete one obavijesti koje su hitne-bitne.

Pretpostavka je da ćemo, ako očekujemo takve obavijesti, svakako djelomično razmišljati o tome, što će opet smanjiti mentalni kapacitet za aktivno slušanje. Najsigurnija pozicija je iskreno priznavanje vašeg stanja drugoj strani i molba za dodatna pojašnjenja, ako bude potrebno, kako biste ipak mogli čuti i razumjeti poruku koja se šalje.

Aktivno slušanje – vježbe i primjeri

Međutim, ako ste jedan od onih nestrpljivih slušatelja koji se jedva čekaju ubaciti u razgovor, ponuditi svoje mišljenje i savjet, iskoristiti prvu sekundu tišine kako biste ponudili svoj stav ili neku drugu temu, vjerojatno trebate krenuti od početnih koraka učenja aktivnog slušanja i ovladavanja te zahtjevne komunikacijske vještine.

Više o aktivnom slušanju i tome kako se ono uči potražite u članku “Aktivno slušanje: Donosimo tehnike uz koje ćete izbjeći pasivno slušanje i zaista čuti“.

Ljepota istinskog slušanja

Koliko god nas ovaj užurbani život prisiljava da zauzmemo poziciju pasivnih slušatelja, možemo mu se oduprijeti i naučiti kako osloboditi dovoljno mentalnog kapaciteta za prave i istinske razgovore.

Ono što je posebnost aktivnog slušanja jest činjenica da obje strane puno uče – onaj koji se povjerava osjeća se prihvaćenim, viđenim i saslušanim, a onaj koji sluša bogatiji je za još jedno iskustvo koje oblikuje njegova razmišljanja i stavove te nudi prostor za bolje razumijevanje sebe i svijeta.

Sve više je onih koji smatraju da u svojoj bliskoj okolini nemaju osobe kojima se zaista mogu povjeriti i koje ih mogu iskreno saslušati. Nažalost, komunikacijske vještine su se, uslijed brzih tehnoloških promjena, zanemarile i ostavile po strani. Neki preferiraju komunikaciju online, a neki ipak više uživaju u susretu uživo.

Činjenica je da naš mozak preferira interakciju u realnim okolnostima, lakše prati i povezuje što osoba govori kada ispred sebe vidi njezine verbalne i neverbalne poruke te duže održava pažnju i koncentraciju na onome što čuje kada ima kontakt očima s osobom koja govori.

Kada ulazimo u razgovor sa željom da razumijemo drugu osobu i pokažemo poštovanje njoj i našem odnosu, aktivno slušanje je nužno kako bismo zaista mogli imati kvalitetan odnos. Aktivno slušanje se događa kada odlučimo izdvojiti vrijeme, isključiti distraktore i posvetiti svoju pažnju drugoj osobi. Važno je vježbati strpljivost, zadržati otvorenost i ostati fokusiran. 

Pročitaje i ove članke:

• Emocionalna samoregulacija: Često burno reagirate? Psihologija ima rješenje, a zove se samoregulacija emocija! Imamo tehnike za kontrolu emocija
• Obrambeni mehanizmi: Svi ih koristimo kad se želimo izboriti s frustracijom i negativnim emocijama! Evo koji su i zašto ih je dobro poznavati
• Grižnja savjesti: Ne osjećamo je svi, a neki je imaju iako nisu krivi! Psihologinja otkriva sve o ovom osjećaju i kako ga se riješiti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Za dobro raspoloženje

10 načina za povećanje serotonina bez lijekova

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• aktivno slušanje
• Aktivno slušanje - vježbe i primjeri
• Aktivno slušanje u komunikaciji