Nuspojave zračenja dojke mogu se smanjiti ovom metodom

Nuspojave zračenja dojke

Zračenje dojke, koje se često koristi kao terapijska metoda za liječenje raka dojke, može uzrokovati niz nuspojava. Najčešće nuspojave zračenja dojke uključuju umor, crvenilo, otečenost i iritaciju kože na mjestu zračenja.

Pacijentice mogu primijetiti i suhoću ili ljuštenje kože, što može biti neugodno. U nekim slučajevima, zračenje može utjecati na tkivo dojke te uzrokovati promjene u obliku ili konzistenciji dojke. Dugoročne nuspojave mogu obuhvatiti i promjene u osjetljivosti dojke te, u rijetkim slučajevima, razvoj fibroze.

Zračenje dojke i nuspojave – nova studija

Nedavna studija je otkrila da žene koje primaju veće doze terapije zračenjem u kraćem vremenskom roku nakon operacije raka dojke imaju manje nuspojava u usporedbi s onima na konvencionalnom rasporedu liječenja.

Ova metoda, nazvana hipofrakcioniranje, ne ugrožava učinkovitost liječenja, prema glavnom autoru Lee Shing Fungu, MBBS, onkologu radijacijske onkologe na Nacionalnom sveučilišnom institutu za rak u Singapuru.

I stope preživljenja i recidiva ostaju slične, ali hipofrakcioniranje smanjuje nuspojave zračenja dojke, povećava udobnost pacijenata i može dovesti do uštede troškova za pacijente i zdravstvene sustave.

Nakon operacije raka dojke liječnici često preporučuju terapiju zračenjem kako bi se uklonile sve preostale stanice raka, što je praksa uspostavljena od 1970-ih. Novo istraživanje uspoređuje “moderno” hipofrakcioniranje, koje se sastoji od 13 – 16 sesija, s tradicionalnim metodama koje obično uključuju 25 – 28 sesija.

Osim toga, studija istražuje ultrahipofrakcioniranje, sažetiji pristup koji se obično izvodi u pet sesija za odabrane pacijentice s ranim stadijem raka dojke.

Dok tradicionalni režimi traju 5 – 6,5 tjedana, moderna verzija općenito traje oko 3 – 4 tjedna.

Unatoč sve većem prihvaćanju davanja većih doza zračenja tijekom manje tjedana, nedostaju sveobuhvatne usporedbe dobrobiti, nuspojava, estetskih učinaka i kvalitete života između ovih metoda.

Kako bi to riješili, istraživači su ispitali 35 randomiziranih kontroliranih ispitivanja provedenih između 1986. – 2023., koja su uključivala više od 20.000 pacijenata koji su bili podvrgnuti terapiji očuvanja dojke ili mastektomiji s tradicionalnim ili modernim tečajevima zračenja.

Zračenje dojke i nuspojave
FOTO: Shutterstock

Nuspojave zračenja dojke su se smanjile

Njihova je analiza pokazala da je moderni režim smanjio učestalost crvenila kože i ljuštenja (akutni radijacijski dermatitis) za 46 % kod pacijentica koje su primale terapiju za očuvanje dojke i za 32 % kod pacijentica s mastektomijom, u usporedbi s tradicionalnim tretmanima.

Štoviše, problemi poput hiperpigmentacije i smanjenja grudi bili su rjeđi među ženama koje su primile veće doze zračenja tijekom kraćih razdoblja. Međutim, ove razlike nisu bile statistički značajne za žene koje su imale tretmane za očuvanje grudi.

Dodatno, kraći tretmani zračenja pri višim dozama povezani su s boljim ukupnim izgledom dojki i poboljšanom kvalitetom života u usporedbi s konvencionalnim režimima. Podaci o ultrahipofrakcioniranju bili su manje konačni, ali činilo se da su njegova sigurnost i učinkovitost usporedivi za najmanje pet godina praćenja.

Dr. Meena S. Moran, profesorica terapijske radiologije i voditeljica radijacijske onkologije dojke na Medicinskom fakultetu Yale u New Havenu, Connecticut, za Everyday Health napominje da ova metaanaliza sugerira da kraći režimi učinkovito sprječavaju ponovnu pojavu raka, a istovremeno uzrokuju manju toksičnost.

Iako se potencijalne nuspojave zračenja dojke poput iritacije kože i smanjenja grudi mogu pojaviti kod obje vrste tretmana, one su rjeđe kod modernih pristupa.

Veće doze ne bi trebale imati nedostataka

Dr. Moran naglašava da veće doze ne bi trebale imati nedostataka, osim kod pacijenata koji su podvrgnuti postmastektomiji ili zračenju regionalnih čvorova nakon rekonstrukcije, jer su podaci za kraće rasporede liječenja u tim slučajevima ograničeni.

Kako bi se ova otkrića uključila u kliničku praksu, potrebno je više dugoročnih studija, posebno za ultrahipofrakcioniranje, kako bi se potvrdila sigurnost i učinkovitost nakon pet godina.

Dr. Fung zagovara da se umjerena hipofrakcionacija treba ponuditi većini pacijenata, dok ultrahipofrakcioniranje treba razmotriti za odabrane pacijente u ranom stadiju. Dr. Moran to podržava, pri čemu savjetuje pacijente koji primaju konvencionalno liječenje da sa svojim liječnikom razgovaraju o razlozima za dulji raspored.

Za široko usvajanje ovih promjena, ažuriranje kliničkih smjernica, obuka pružatelja usluga i prilagodbe u politici zdravstvene skrbi, posebno u pogledu nadoknade troškova, ključni su, prema dr. Fungu. 

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu