Zašto je darivanje krvi dobro za druge, ali i za vas?
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja

Darivanje krvi nije samo čin dobrote prema drugima – ono donosi i brojne zdravstvene koristi darivatelju. Svaka donirana doza može spasiti čak tri života, a netko u Hrvatskoj ili svijetu treba krv svakih nekoliko sekundi.
No, jeste li znali da time pomažete i vlastitom zdravlju? Doniranje krvi pruža priliku za besplatni zdravstveni pregled, smanjuje stres, pa čak može pomoći u prevenciji određenih bolesti. U nastavku donosimo sve što trebate znati o dobrobitima darivanja krvi.
Dobrobiti darivanja krvi za zdravlje
Darivanje krvi pozitivno utječe ne samo na primatelje, nego i na darivatelje. Mentalno zdravlje također profitira – pomažući drugima osjećamo se manje pod stresom, smanjujemo osjećaj usamljenosti i povećavamo osjećaj pripadnosti.
Besplatni zdravstveni pregled
Prije darivanja krvi uvijek prolazite kratki pregled kod stručnog medicinskog osoblja. Provjerit će vam puls, krvni tlak, temperaturu tijela i razinu hemoglobina.
Osim toga, vaša krv bit će testirana na prisutnost bolesti poput hepatitisa B i C, HIV-a, sifilisa i drugih.

Utječe li darivanje krvi na zdravlje srca?
Istraživanja su podijeljena. Neka ukazuju na to da redovito darivanje krvi može smanjiti razinu željeza u tijelu, što može smanjiti rizik od srčanih bolesti i srčanog udara. Međutim, neke studije su pokazale da darivanje krvi nema značajan utjecaj na krvni tlak.
Što očekivati tijekom darivanja krvi?
Cijeli postupak je siguran i traje oko 8 – 10 minuta za jednu dozu. Sjedit ćete ili ležati, a u ruku će vam se postaviti sterilna igla kroz koju se prikuplja krv. Nakon toga slijedi odmor, a dobit ćete i piće i lagani zalogaj.
Osim klasičnog darivanja cijele krvi, postoje i specijalizirani oblici poput darivanja trombocita ili plazme, koji traju nešto duže i koriste posebnu aparaturu za izdvajanje određenih dijelova krvi.
Priprema i savjeti za darivanje
Krv mogu darivati svi zdravi ljudi koji ispunjavaju određene uvjete. Dob darivatelja obično je između 18 i 65 godina, a prvi put darivanje moguće je do 60. godine života.
Nakon detaljnog pregleda i suglasnosti specijalista transfuzijske medicine, darivanje može biti dozvoljeno i do 70. godine, jednom ili dva puta godišnje. Potrebna je tjelesna težina veća od 55 kilograma, uz odgovarajuću proporcionalnost visini, a tjelesna temperatura ne smije prelaziti 37 °C.
Kako biste olakšali postupak, prije darivanja pijte puno vode, jedite lagani i zdrav obrok te nosite odjeću koja omogućuje lagano pristupanje veni.
Moguće nuspojave i kada se javiti liječniku
Darivanje krvi je sigurno, no ponekad se može javiti vrtoglavica, mučnina ili mala modrica na mjestu uboda. Ako osjećate jake ili dugotrajne simptome, svakako kontaktirajte centar za darivanje krvi.
Pročitajte i ove članke:
- Darivanje krvi nakon operacije, antibiotika ili za vrijeme menstruacije? Liječnik donosi odgovore
- Tko ne smije darivati krv? Za ovaj nesebičan i spasonosan akt ipak postoje kriteriji! Liječnik otkriva koji su i kako postati darivatelj
- Darivanje krvi: Bezbolno za donora, a spašava živote! Liječnik objašnjava koji su uvjeti, kako izgleda proces i koje vas pogodnosti čekaju.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Srce i oticanje nogu: Veza koju ne smijete ignorirati
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- Santos-Longhurst, A. (2023). The Benefits of Donating Blood. Healthline.
- France, C. R. i sur. (2017). Donating blood on a regular basis appears to reduce blood pressure, but appearances can be deceiving. Transfusion, 57(4): 933–937.
- Uche, E. i sur. (2013). Lipid profile of regular blood donors. J. Blood Med., 4: 39–42.
- Pitanja i odgovori. Udruga darivatelja krvi.