Nakon 50. godine života rizik od razvoja bolesti više je određen vašim godinama i okolinom nego genima koje ste naslijedili od roditelja, pokazala je nova američka studija. 

Kada ljudi uđu u određenu životnu dob, njihove individualne DNK različitosti imaju daleko manji utjecaj na to jesu li skloni bolestima povezanim sa starenjem, poput raka, demencije ili dijabetesa, prenosi Independent. 

Naš osobni genetski sklop bez sumnje je koristan za procjenu zdravstvenih rizika u mlađoj životnoj dobi, tvrde znanstvenici s kalifornijskog Sveučilišta Berkeley, no dodaju da su rizici od bolesti u starijih osoba više povezani s njihovom dobi i okolinom.

Studija otkriva da je rizik od razvoja bolesti među osobama starijim od 50 godina više povezan s njihovom životnom dobi, vodom koju konzumiraju ili zrakom koji udišu, nego s njihovim obiteljskim DNK.

Peter Sudmant, docent integrativne biologije na UC Berkeleyu i član Centra za računalnu biologiju, je istaknuo:

Na području ljudske genetike obavljena je golema količina posla koja je omogućila da se shvati na koji način genetske varijacije uključuju i isključuju gene. No naš se rad temelji na pitanju “Kako na sve to utječe dob pojedinca?” I prvi otkriveni rezultat je ukazivao na to da je naša genetika zapravo manje bitna što smo stariji.

Čini se da su rezultati studije s Berkeleya u skladu s referentnom brazilskom hipotezom biologa Petera Medawara po kojoj je genetska povijest važna samo kada se govori o zdravstvenom statusu mladih ljudi, a ne i starijih.

Pročitajte članke:

• Strah od starenja: Psihologinja razbija mitove o starosti i otkriva recept za uspješno starenje
• Sporiji hod u starijoj dobi rani znak demencije? Evo koje vježbe pomažu.

Gotovo sve najčešće bolesti u ljudi su bolesti starenja

Varijacije gena koje dobivamo od svojih roditelja, davatelja sperme i jajašca uže su povezane s evolucijom – te su nam karakteristike zajamčile da preživimo dovoljno dugo da bismo i sami bili spremni za reprodukciju. No, kada ljudi prijeđu određenu životnu dob, geni koje su naslijedili postaju sve manje važni kada su bolesti posrijedi, tvrde znanstvenici s Berkeleya.

Sudmant dodaje:

Gotovo sve najčešće ljudske bolesti su bolesti starenja: Alzheimerova bolest, rak, bolesti srca, dijabetes. Prevalencija svih navedenih bolesti povećava se s godinama. Naša studija je pokazala da su zapravo, kako starite, geni manje važni za vašu gensku ekspresiju (ostvarenje genske informacije proizvodnjom funkcionalnog proteina ili ribonukleinske kiseline (RNK)). I zbog toga bismo možda upravo to trebali imati na umu kad pokušavamo identificirati uzroke bolesti starenja. 

Autori studije procijenili su kakav je utjecaj genetike i starenja na 27 različitih ljudskih tkiva prikupljenih od 1.000 pojedinaca. Otkrili su da je utjecaj starenja na tkiva puno veći u odnosu na relativnu ulogu genetike.

Istraživači kažu da se ljudska tkiva, uključujući i ljudsku krv, redovito regeneriraju i moraju se neprestano obnavljati da bi čovjek preživio. No, kako ljudi stare, ti geni postaju podložniji kancerogenim mutacijama.   

Sudmant je zaključio:

Svi starimo na različite načine. Dok su mlađi pojedinci sličniji jedni drugima u smislu obrazaca genske ekspresije, stariji su pojedinci u tom smislu udaljeniji. To je poput plovidbe kroz vrijeme tijekom koje obrasci genske ekspresije postaju sve nestalniji.

Studija objavljena u časopisu Nature Communications ukazuje na to da bi se zdravstveni stručnjaci i farmaceutske tvrtke trebali više usredotočiti na životnu dob ljudi i okoliš, a manje na genetske varijante ljudi.

Pročitajte i članke:

• Onečišćenje zraka ubija 9 milijuna ljudi godišnje: Prvo uzrokuje razne simptome
• Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje – kakve tragove na našem mozgu ostavljaju posljedice klimatskih promjena?
• Znanstvenici otkrili recept za superstarenje: Evo zašto neke osobe i nakon 80. posjeduju izvanredno pamćenje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja