Ako ste ikad osjetili potrebu da pritisnete snooze gumb i zavučete se pod pokrivač kada vam zazvoni alarm, budite uvjereni da niste sami. Teško buđenje ujutro (koje se još naziva disanija) uobičajeno je iskustvo, čak i nakon cijele prospavane noći. Međutim, stalne poteškoće s buđenjem ili dugotrajna pospanost tijekom dana mogu ukazivati na zdravstvene probleme koji utječu na kvalitetu vašeg sna i cjelokupno zdravlje.

U nastavku otkrivamo zašto se teško buđenje ujutro javlja kod ljudi i kako to spriječiti.

Teško buđenje ujutro – uzroci

Teško razbuđivanje može se pripisati različitim čimbenicima, uključujući prirodnu inerciju spavanja, vaše navike spavanja i pojedina zdravstvena stanja.

Inercija spavanja

Jedan od primarnih uzroka problema s buđenjem je inercija spavanja. To je kratko razdoblje u kojem vaše tijelo prelazi iz stanja sna u stanje budnosti. Inercija spavanja može učiniti da se osjećate ošamućeno, dezorijentirano i mentalno iscrpljeno odmah nakon buđenja. Ti učinci obično traju oko 30 – 60 minuta, ali mogu potrajati i nekoliko sati.

Još uvijek u potpunosti nisu otkriveni mehanizmi koji stoje iza inercije sna, ali čini se da uključuje promjene u moždanoj aktivnosti tijekom procesa buđenja, smanjen protok krvi u mozgu i razine adenozina, hormona povezanog s pospanošću. Inercija spavanja može biti izraženija kod ljudi koji su iskusili nedostatak sna, poremećaje spavanja ili poremećaje mentalnog zdravlja.

Nedostatak sna

Očit razlog zašto se ne možete probuditi ujutro je nedostatak sna. Poznato je da se odraslima preporučuje da spavaju najmanje sedam sati, dok tinejdžeri i djeca imaju različite potrebe.

Nagomilani nedostatak sna, koji je posljedica kroničnog nedostatka sna, može se riješiti stalnim i dovoljnim spavanjem. Nakon što ste nadoknadili izgubljeni san, možda ćete se probuditi sa smanjenom inercijom spavanja i osjećati se svježije.

Poremećaji cirkadijalnog ritma

Umor nakon buđenja također može proizaći iz neusklađenosti između vašeg rasporeda spavanja i prirodnog cirkadijalnog ritma vašeg tijela. Cirkadijalni ritmovi unutarnji su 24-satni obrasci koji reguliraju procese poput oslobađanja hormona i ciklusa spavanja i budnosti.

Različiti čimbenici mogu poremetiti vaš cirkadijalni ritam, kao što su školski rasporedi za djecu koja doživljavaju promjenu u svojim prirodnim obrascima spavanja, radni rasporedi s nepravilnim radnim vremenom ili jet lag kada putujete kroz više vremenskih zona.

Poremećaji spavanja

Ako umor značajno utječe na vaš svakodnevni život, možda je vrijeme da se posavjetujete s liječnikom koji može procijeniti vaše simptome, povijest bolesti i provesti testove kako bi dijagnosticirao ili isključio poremećaje spavanja koji pridonose umornim jutrima.

Uobičajeni poremećaji spavanja uključuju poremećaje spavanja cirkadijalnog ritma, idiopatsku hipersomniju (pretjeranu pospanost tijekom dana), narkolepsiju (pretjeranu pospanost tijekom dana i iznenadne epizode spavanja) i opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja (poremećeno disanje tijekom spavanja).

Ostala medicinska stanja

Nekoliko medicinskih stanja poput artritisa, bolova u leđima, bolesti srca i onih koji uzrokuju kroničnu upalu mogu spriječiti dubok san, što rezultira umorom nakon buđenja. Stanja mentalnog zdravlja kao što su anksioznost i depresija također mogu utjecati na nečiju sposobnost ranog buđenja.

Normalna pojava ili zdravstveni problem?

Dok samo liječnik može definitivno utvrditi normalnost ovog stanja, važno je napomenuti da osjećaj umora nakon buđenja može utjecati na bilo koga i obično je privremen.

No, ako želite smanjiti umor nakon buđenja i uživati u kvalitetnijem snu, razmislite o primjeni ovih savjeta:

• održavajte dosljedan raspored spavanja
• uspostavite rutinu odlaska na spavanje
• učinite svoju krevet i prostoriju za spavanje udobnima
• ograničite unos kofeina i alkohola prije spavanja
• uključite se u jutarnje rituale poput istezanja i dubokog disanja
• isprobajte određene suplemente za spavanje
• potražite savjet liječnika ako teško buđenje ujutro ne prestane.

Iako je teško buđenje ujutro uobičajena pojava, često se može riješiti prilagodbom načina života i dobrom higijenom spavanja.

Pročitajte i ove članke:

• Psihološke posljedice dugotrajnog nespavanja: Psihologinja otkriva što može poći po zlu kad nam kronično nedostaje sna i kako si pomoći
• Suplementi za spavanje: Kvalitetan san postao je pravi izazov današnjice! Imamo popis dodataka prehrani koji će vam pomoći da se naspavate
• Poremećaji spavanja: Ima ih čak 1/3 odraslih! Psihologinja otkriva što sve remeti san, koji simptomi upućuju na poremećaj i što učiniti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše psihologinja

Faktori koji utječu na mentalno zdravlje: Bez čega možemo?

• Marija Šimunić
• 4 min čitanja

• disanija
• Teško buđenje ujutro
• teško razbuđivanje
• umor nakon buđenja