Vrijeme ima važnu ulogu u definiranju i opisivanju psihičke atmosfere ljudi, a povezano je s raspoloženjem, emocijama i ponašanjem čovjeka. Ovih dana vjerojatno čujete česta prigovaranja oko iznadprosječno toplog vremena, a sve je popularnije optuživanje južine za sve naše životne probleme.

No, kako su i koliko južina i psiha uopće povezane? Saznajte u nastavku članka.

Južina i psiha – jesu li povezane?

Kao i vrijeme, i naše se emocije ponekad čine kao nestabilne prirodne sile, posebno kada temperatura i vlaga rastu, a tlak zraka pada. Upravo takvi atmosferski uvjeti nastaju kada “okrene na jugo”. Uz to se javljaju nestabilna i teška stanja poput dugotrajnog umora, iscrpljenosti, vrtoglavice, nesanice i glavobolje.

Većina ljudi se osjeća pasivno i potišteno, a neki su i razdražljivi. Južina najviše utječe na kronične bolesnike (npr. pacijente sa srčanim tegobama, hipertenzijom ili psihičkim problemima) kojima se tijekom ovakvog rasta temperature često znaju pogoršati simptomi bolesti.

Znanstvenici su godinama istraživali uzročno-posljedične veze između različitih vremenskih aspekata i psihičkog stanja čovjeka. Naime, sve što mijenja naše raspoloženje može utjecati na naše ponašanje. Porast temperature može utjecati na naše ponašanje, posebno kada je neobičan za godišnje doba u kojem se nalazimo.

Karakteristika južine je i povišena vlažnost koja obično čini ljude umornijima i razdražljivijima, a barometrijske fluktuacije tlaka mogu potaknuti glavobolju.

Vrijeme je samo “okidač” problema

Mnogi smatraju da vrijeme značajno utječe na psihičko stanje ljudi, i to na bezbroj suptilnih načina. No, znanstvenici su dokazali da meteorološki uvjeti i vremenske promjene ne utječu direktno na pojavu određenih simptoma, već su samo okidač za tegobe povezane s načinom života pojedinca.

To se posebno odnosi na one koji ne provode dovoljno vremena na svježem zraku, a prema posljednjim statističkim podacima, čini se da Europljani čak više od 90 % svojeg vremena provode u klimatiziranim i zatvorenim prostorijama, čak i kada su vremenski uvjeti idealni za boravak u prirodi. Upravo zbog toga se smanjuje sposobnost prilagođavanja vanjskim vremenskim uvjetima, a čak 40 – 60 % ljudi izvještava o različitim meteoropatskim tegobama zato što im se organizam ne može naviknuti na nagle atmosferske promjene. To se više ne odnosi samo na ljude koji imaju određene kronične bolesti, već i na zdrave pojedince koji većinu svojeg vremena provode unutar svoja četiri zida.

Upravo zbog takvog načina života moglo bi se reći da vrijeme ipak ima učinak na psihičko stanje osobe, ali ne zato što je to nešto prirodno, već zato što je čovjek takvim neprirodnim načinom života došao do tog problema. Doista, utjecaj vremena na raspoloženje ovisi o našem ponašanju i o tome kako razmišljamo. U osnovi, vrijeme će utjecati na nas samo ako se sami tome izložimo svojim načinom života. Prema jednoj procjeni, ljudi u industrijaliziranim društvima uglavnom provode vani samo 7 % svojeg vremena.

Utjecaj atmosferskog tlaka na ljude – što kažu istraživanja?

Nekoliko je znanstvenih studija razmatralo povezanost vremenskih uvjeta i ljudskog raspoloženja. Pokazalo se da atmosferski tlak ima najmanji utjecaj na raspoloženje. Međutim, raspoloženje je vrlo individualna pojava, a istraživači su otkrili da se nijedna jednadžba ne može upotrijebiti za opisivanje promjena raspoloženja svih ispitanika u studiji.

Čak i tamo gdje se mogu pronaći povezanosti, mnogo je teže reći jesu li one posljedica temperature i samog tlaka ili neizravnog utjecaja na vremenske prilike. Ipak, vjerojatnije ćemo se osjećati veselo u vedrim i sunčanim danima, nego u mračnim i kišnim danima.

Jedno istraživanje je kroz duži vremenski period pratilo 62 studenta koji su vodili strukturirane dnevnike svojih osjećaja tijekom šest jesenskih tjedana. Tijekom istog razdoblja praćena je dnevna učestalost telefonskih poziva službama za krizne intervencije u istoj zajednici, a potpune vremenske podatke za svaki dan pružao je lokalni meteorološki zavod.

Rezultati su pokazali da vrijeme utječe na raspoloženje i produktivnost ljudi, ali samo u maloj mjeri u usporedbi sa svim ostalim faktorima iz svakodnevnog života (npr. stres, nedovoljna fizička aktivnost itd.). Također se pokazalo da su osobe s određenim psihičkim poteškoćama, koje su češće pozivale službe za krizne intervencije, više pod utjecajem vremena.

Pritom su često naglašavali koliko je vrijeme nestabilno, oblačno, toplo i vlažno, a najmanje su bili pod stresom za vrijeme sunčanih, suhih i hladnijih dana.

Kako se nositi s južinom?

Brojna su istraživanja pokazala da je kod ljudi koji uglavnom borave u zatvorenim prostorijama utjecaj vremenskih (ne)prilika jači nego kod ljudi koji su aktivni i koji često borave na otvorenom. Boravak na svježem zraku djeluje povoljno na mozak, a ujedno pojačava i otpornost organizma na meteorološke promjene.

Stoga se savjetuje:

• boravak u prirodi
• bavljenje fizičkim aktivnostima
• otvaranje prozora i puštanje zraka u prostorije u kojima boravite
• korištenje slobodnog vremena za aktivnosti u prirodi.

Pritom je važno naglasiti da ne treba birati samo idealne uvjete za odlazak u prirodi. Naše tijelo treba i hladnoću i snijeg i vrućinu kako bi postalo otporno na nagle vremenske promjene u okolini.

Povezivanje s prirodom je korisno kako bi čovjek mogao osluškivati znakove koje mu tijelo šalje te reagirati u skladu sa svojim potrebama. Stoga, promislite je li zaista južina kriva za sve ili je u pitanju značajan broj neprospavanih sati, umor zbog prekomjernog posla, nedovoljna fizička aktivnost, loša i neuravnotežena prehrana, stres zbog brojnih obveza i boravak u zatvorenom. Nakon što ste promislili, ispričajte se južini za sve ove godine i odite na planinarenje!

Pročitajte i članke:

• Planinarenje za početnike: Rekreacija za tijelo i um! Ako tek krećete u planine, evo koja vam oprema treba, kojim stazama krenuti i čega se držati
• Boravak u šumi: Besplatna i učinkovita terapija za um, radost za srce i eliksir zdravlja za pluća
• Hodanje za zdravlje: 10 razloga zašto je svakodnevno pješačenje dobra odluka i kako krenuti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• južina
• meteoropati
• psiha
• vrijeme
• zdravlje