Kako se zima približava na sjevernoj hemisferi, mnogi se ljudi vesele što će pobjeći od vrućine i uživati u hladnijem, ugodnijem zimskom okruženju. Međutim, postoji i druga skupina koja se s nostalgijom prisjeća topline i sunca koje smo sada ostavili iza sebe.

Poznato je da ljudi imaju različite sezonske sklonosti i često sebe opisuju kao “vruće” ili “hladne” te imaju snažna mišljenja o idealnoj temperaturi. Ono što bi moglo biti iznenađujuće je da naš emocionalni odgovor na vrijeme više oblikuje naše subjektivno iskustvo nego stvarni uvjeti.

Nedavna studija u BMC Psychology koja istražuje kako lokalizirani vremenski uvjeti utječu na percepciju okoliša i razinu udobnosti kod pojedinaca. Sudionici su ispunjavali ankete na svojim pametnim telefonima tijekom ljeta, a GPS i vremenski podaci omogućili su povezivanje vremenskih uvjeta s njihovim odgovorima.

Rezultati studije

Istraživači su očekivali snažnu povezanost između stvarnog vremena i načina na koji su ljudi opisivali temperaturu – je li im bilo vruće ili hladno te koliko su se udobno osjećali. Međutim, bili su u krivu.

Čak i na danima kada je temperatura bila iznad 32 °C, neki su se ljudi osjećali potpuno ugodno, dok su drugi na 22 °C i sunčanom vremenu osjećali nelagodu i prehladu.

Još je važnije da su otkrili vezu između nelagode zbog temperature i negativnih emocija – ljudi koji su se osjećali neudobno vruće izvještavali su o većem umoru, stresu i općenito lošijem raspoloženju.

No, ova se povezanost vidjela samo kod onih koji su rekli da ih vrućina čini nelagodnima. Na danu s 35 °C, mnogi su ljudi priznali da je vruće, ali nisu se osjećali neugodno, što znači da ekstremne temperature nisu nužno negativno utjecale na njih.

Ovo ističe važnu stvar – nelagodnost prirodno dovodi do negativnih emocija jer je sama po sebi neugodno iskustvo. Ono što je još iznenađujuće je koliko individualne razlike u udobnosti i percepciji temperature nadmašuju stvarne vremenske uvjete.

Sve je subjektivno

Ovo otvara zanimljiva pitanja zašto ljudi tako različito doživljavaju temperaturu i udobnost. Iako fiziologija igra ulogu – sastav tijela, dob, fizička kondicija i hormoni utječu na termoregulaciju – to je samo jedan dio slagalice.

Čini se da osobine ličnosti također mogu igrati ulogu. Preliminarna istraživanja sugeriraju da osobina poput neuroticizma može pojačati povezanost između nelagode zbog temperature i negativnih emocija.

Dakle, ako se slažete ili ne slažete s cimerima ili kolegama oko podešavanja termostata ove zime, možete se tješiti znajući da ne postoji “točna” temperatura – sve je to subjektivno.

Pročitajte i ove članke:

• Osam savjeta uz koje ćete maksimalno zagrijati svoj dom
• Optimalna temperatura sobe ne smije prelaziti ovu brojku!

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Prave vitaminske bombe

Salate za Novu godinu: Lagana novogodišnja večera

• Zrinka Babić
• 4 min čitanja

• istraživanje
• raspoloženje
• vrijeme