Respiratorna terapija

Respiratorna terapija

Respiratorna terapija podrazumijeva čitav niz terapijskih mogućnosti kod pacijenata s bolestima pluća, kao i drugim stanjima i bolestima koje za posljedicu imaju narušenu funkciju pluća.

Terapija može biti farmakološka (npr. antibiotici za infekcije, bronhodilatatori za sužene dišne puteve i dr.) te nefarmakološka (terapija kisikom, fizioterapija, metode invazivne i neinvazivne ventilacije).

Respiratorna fizioterapija

Fizioterapijski proces se sastoji od procjene i intervencije.

Procjenom pacijenta, odnosno pregledom utvrđuje se stanje pacijenta, odnosno procjena postojanja simptoma, podnošenje svakodnevnih aktivnosti i fizičkog napora i dr.

U intervenciji se primjenjuju različite manualne tehnike, edukacija pacijenta vježbama (npr. vježbe disanja te vježbe za mobilnost prsnog koša i gornjih ekstremiteta) te primjena uređaja i instrumenata, kao što su respifit, biofeedback, acapella i dr.

Procjena pacijenta

Elementi procjene:

  • povijest bolesti s osvrtom na obiteljsku anamnezu o plućnim bolestima, povijest bolesti dišnog sustava;
  • procjena simptoma (zaduha, kašalj i iskašljavanje, bol i „sviranje“ u prsima itd.);
  • procjena fizičke spremnosti, podnošenja napora i aktivnosti svakodnevnog života;
  • pušenje i prehrambene navike;
  • visina, težina, frekvencija disanja, srčana frekvencija, krvni tlak, tjelesna temperatura;
  • saturacija kisikom pulsnim oksimetrom;
  • pregled prsnog koša;
  • način disanja;
  • upotreba pomoćne dišne muskulature;
  • znakovi srčane dekompenzacije;
  • procjena svakodnevnih aktivnosti (zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, tehnika disanja, funkcija snage gornjih ekstremiteta, kondicija, potreba za pomoćnom opremom, nabavljanje i priprema hrane, iskoristivost slobodnog vremena).
Stetoskop
Foto: Unsplash

Metode respiratorne fizioterapije

Neke od metoda respiratorne fizioterapije koje bolesnici provode u kućnim uvjetima, koje ne zahtijevaju nužno aparaturu i pomagala, su:

Relaksacija

Tehnika je opuštanja mišića vrata, kralježnice, prsnog koša i ramenog obruča.

Vježbe disanja

Cilj vježbi disanja:

  • povećanje plućne ventilacije,
  • smanjenje potroška energije,
  • povećanje pokretljivosti prsnog koša i dijafragme,
  • korekcija deformiteta i pleuralnih priraslica,
  • uklanjanje bronhalnog sekreta,
  • sprečavanje dispnoičnih ataka.

Oblici vježba disanja:

  • dijafragmalno i bazalno kostalno s dubokim udahom i polaganim produženim izdahom kroz usnu prepreku (kod pacijenata s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti – KOPB);
  • kontrolirano bazalno disanje s relaksiranim udahom i izdahom (kod akutne dispneje);
  • vježbe disanja s maksimalnim udahom (kod pleuralnih bolesti);
  • vježbe disanja s maksimalnim udahom i izdahom za povećanje snage i izdržljivosti dišne muskulature (kod mišićnih distrofija, pareza ili paraliza, deformacija prsnog koša, kontraktura);
  • vježbe segmentalnog disanja s dubokim udahom i forsiranim izdahom (kao pomoć kod drenaže).
Pluća i bolesti
Foto: Unsplash

Položajna drenaža

Postupak je postavljanja bolesnika u položaj tako da je segmentalni bronh (bronh koji ide u zahvaćeni segment pluća) što okomitije položen. Služi za izbacivanje sekreta iz pluća.

Provodi se 2 do 4 puta dnevno, po 15 – 30 minuta, ujutro prije obroka, između obroka i prije spavanja.

Respiratorna fizioterapija u jedinicama intenzivnog liječenja

Proces fizioterapije u jedinici intenzivnog liječenja ima višestruki značaj, jer se procesom aktivnih i pasivnih vježbi preveniraju brojne komplikacije kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji.

Od posebnog značaja je prevencija respiratornih komplikacija kao što su VAP (upala pluća izazvana respiratorom), upala pluća, plućna kondenzacija i sl.

Fizioterapeuti se u rehabilitaciji pacijenata na mehaničkoj ventilaciji koriste:

  • relaksacijom,
  • drenažnim položajem,
  • respiratornim vježbama,
  • vježbama mobilizacije prsnog koša.

Najčešće primjenjivane metode respiratorne terapije su pozicioniranje i posturalna drenaža.

Intervencija pozicioniranja omogućava:

  • pasivno dreniranje sekreta dišnih puteva (pod utjecajem gravitacije),
  • poboljšanje krvotoka u gornjim dijelovima tijela uključujući bolju prokrvljenost središnjeg živčanog sustava (primarno mozak),
  • osigurava bolji protok krvi u plućima, osobito u njihovim gornjim segmentima.

Od ostalih manualnih tehnika i zahvata u fizikalnoj terapiji respiratornog sustava provodi se vježba potpomaganja disanja i iskašljavanja, a vrši se vanjskim pritiskom na prsni koš, perkusijom, odnosno, intermitentnim udarcima šaka na prsni koš, vibracijom, odnosno, intermitentnim pritiscima šaka na zid prsnog koša koji proizvodi vibracije prsnog koša i pluća ispod njega tijekom izdisaja.

Fizioterapijske intervencije kod bolesnika s infekcijama dišnih puteva uzrokovanima virusom SARS-COV-2

Koronavirus i infekcije dišnih puteva
Foto: Pixabay

Prema preporukama stručnjaka Hrvatskog društva za kardiorespiratornu fizioterapiju i neinvazivnu ventilaciju i Hrvatskog torakalnog društva iz Specijalne bolnice za plućne bolesti i Klinike za plućne bolesti Jordanovac, kod pacijenata s blagim oblikom bolesti, odnosno bez komplikacija, kao i kod pacijenta s blagom pneumonijom preporučuju se:

  • tehnike pozicioniranja (postavljanja u pravilan položaj),
  • vježbe disanja,
  • vježbe mobilizacije gornjih ekstremiteta,
  • disanje protiv otpora,
  • neuromišićna stimulacija (ako postoji atrofija mišića),

Kod pacijenata s teškom pneumonijom, uključujući i pacijente na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji (respiratoru), preporučuju:

  • metode pozicioniranja,
  • intervencije za eliminaciju sekreta,
  • neuromišićna stimulacija.

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

Članak uređen:

Ocijenite članak

5 / 5   6

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Respiratorna terapija

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.