Tipovi osobnosti: Psihologinja otkriva kako ih prepoznati

Tipovi osobnosti

Tipovi osobnosti predstavljaju skup određenih karakteristika pojedinca koje ga čine upravo takvim kakav je. Svaka osoba ima predodžbu o vlastitom tipu osobnosti, odnosno o nečemu što je činim takvom – osjetljivom, sramežljivom ili pak otvorenom, druželjubivom itd.

Psihologija ličnosti se već duži niz godina bavi proučavanjem znanstvenih postavki o ljudskim individualnim razlikama pokušavajući doći do određenih zaključaka o ljudskom ponašanju.

Svako ima određenu vrstu osobnosti, kao i npr. inteligenciju. Stvar je samo u tome da je nečija osobnost različita od osobnosti drugog čovjeka, kao što se i inteligencija ljudi razlikuje.

Tipovi osobnosti - Big Five model
FOTO: Shutterstock

Tipovi osobnosti – Big Five model

Postoji mnogo načina kojima  se može procjenjivati osobnost, ali psiholozi su uglavnom odustali od pokušaja podjele ljudi na određene tipove. Umjesto toga, fokusirali su se na osobine ličnosti.

Najprihvaćenije osobine ličnosti su dimenzije ličnosti iz poznatog modela Big Five, a to su:

  • otvorenost
  • savjesnost
  • ekstraverzija
  • ugodnost
  • neuroticizam.

Osobinski model Big Five predstavlja korisne dimenzije ličnosti za opis samog sebe i drugih ljudi. Ustanovili su ga istraživački timovi sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a još uvijek se dopunjuje i koristi u svrhu procjene ličnosti pojedinca.  

Otvorenost

Otvorenost je skraćeni naziv za dimenziju “otvorenost prema iskustvu”. Ljudi koji su visoko otvoreni prema iskustvu uživaju u novim avanturama, znatiželjni su, cijene umjetnost, maštu i sve nove stvari. Oni vole raznolikost te ih ispunjava istraživanje i otkrivanje novih stvari.

Ljudi koji imaju nizak stupanj otvorenosti su zapravo suprotnost. Oni se više vole držati svojih navika i rituala, cijene rutinu, izbjegavaju nova iskustva i ne uživaju u avanturama.

Promjena osobnosti obično se smatra teškim procesom, ali otvorenost je osobina ličnosti za koju se pokazalo da je podložna promjenama u odrasloj dobi.

Savjesnost

Ljudi koji su savjesni imaju snažan osjećaj odgovornosti i organizirani su. Pouzdani su, disciplinirani i usredotočeni na postignuća. Savjesni tipovi osobnosti su dobri planeri, ništa ne prepuštaju slučaju i vole imati svoj red.

Ljudi s niskom razinom savjesnosti su spontaniji i slobodniji te su često nepažljivi. Savjesnost se kao dimenzija ličnosti smatra izrazito korisnom te je povezana s postignućima u obrazovnom i poslovnom svijetu.

Savjesni pojedinci su poželjni zaposlenici te se ova dimenzija ličnosti često uzima u obzir kod profesionalne selekcije.

Tipovi osobnosti po bojama
FOTO: Shutterstock

Ekstraverzija

Ekstraverzija je tip osobnosti čija je suprotnost introverzija. Mnogima je ova dimenzija ličnosti najprepoznatljivija, a neki je smatraju i jednom od najpoželjnijih, posebno za međuljudske odnose. No, neovisno o tome, ekstraverzija predstavlja brbljave, društvene i opuštene pojedince koji su uporni i veseli te skloni društvenim okupljanjima i interakcijama.

S druge strane su introverti koji žele više vremena provoditi u samoći te drugačije percipiraju socijalnu interakciju. Introverzija se često krivo interpretira kao stidljivost, ali to dvoje nije isto. Stidljivost podrazumijeva strah od društvenih interakcija i nemogućnost društvenog djelovanja.

Iako introverti mogu biti jako šarmantni na zabavama, oni ipak više vole solo aktivnosti i manje grupe prijatelja. Ako vas zanima jeste li introvert, više možete saznati u članku “Jeste li introvertirana osoba? Psihologinja otkriva kako to prepoznati“.

Ugodnost

Osobe koje su visoko na dimenziji ugodnosti su ljubazne i tople, imaju povjerenja u druge ljude te drugi ljudi također imaju povjerenja u njih. Suosjećaju s drugima i uvijek su spremni pomoći. Upravo zbog toga su često okruženi ljudima koji ih vole i lako uspostavljaju odnose s drugima.

Neugodni ljudi su hladni i sumnjičavi prema drugima te su manje skloni suradnji.

Obično nemaju puno prijatelja te imaju poteškoća s održavanjem dugotrajnih bliskih odnosa.

Zašto su važni tipovi osobnosti
FOTO: Shutterstock

Neuroticizam

Ljudi s visokim stupnjem neuroticizma su često tjeskobno zabrinuti te lako upadaju u anksiozna i depresivna stanja. Imaju tendenciju pronaći probleme tamo gdje ih nema, a također imaju velikih problema s emocionalnom regulacijom.

Upravo zato je suprotnost neuroticizmu dimenzija emocionalne stabilnosti koja karakterizira pojedince koji su svjesni sadašnjeg trenutka, razumiju druge i bez poteškoća izražavaju i nose se sa svojim emocijama.

Ostali tipovi osobnosti

Navedenih pet dimenzija ličnosti poznatog Big Five modela nije jedini način procjenjivanja ljudske osobnosti. Činjenica je da je ovaj model najistraživaniji i još uvijek najprihvaćeniji u psihološkoj praksi. Pomoću njega se mogu dobiti mnoge informacije, no ovo nije jedina klasifikacija tipova osobnosti koja postoji.

Kako se psihologija razvijala, tako su se razvile brojne teorije ličnosti koje su opisivale ljudsku osobnost pomoću različitih podjela. Tako su s vremenom nastali i tipovi osobnosti kao što su zapovjednik, logičar, zabavljač, avanturist i mnogi drugi.

Jedna od poznatijih klasifikacija je svakako i ona poznatog američkog psihologa Raymonda Bernarda Cattella koji je odredio 16 faktora ličnosti među kojima su dominacija, toplina, perfekcionizam, emocionalna stabilnost i mnogi drugi.

Drugim riječima, psihologija ličnosti je razvila brojne teorije i tipove osobnosti koje znanstvenici diljem svijeta još uvijek razvijaju i prilagođavaju sukladno društvenim promjenama. To ne znači da trenutni upitnici ličnosti nisu dovoljno precizni, ali činjenica je da se pomoću njih ne mogu dobiti jako točni rezultati s obzirom na to da je u pitanju samoprocjena pojedinca kojom neki znaju vješto manipulirati.

Može li se osobnost promijeniti
FOTO: Shutterstock

Zašto su važni tipovi osobnosti?

Opisi i procjene ličnosti te poznavanje tipova osobnosti je posebno korisno u kliničkoj praksi gdje se pomoću brojnih tehnika, testiranja, intervjua i ostalih metoda zaključuje o prisustvu određenih poremećaja ličnosti kod pacijenata.

Poremećaji ličnosti su trajna oštećenja osobe, teško ih je držati pod kontrolom bez adekvatne terapije i s puno opreza se dijagnosticiraju. Nadalje, poznavanje tipova osobnosti je izrazito korisno i u organizacijskoj praksi s obzirom na to da osobnost igra važnu ulogu u produktivnosti i odgovornom obavljanju posla zaposlenika. Ako vas zanima više informacija o psihološkom testiranju (tipovi osobnosti – test) i procjeni osobnosti te njezinoj važnosti u različitim domenama života, saznajte ih ovdje.

Na kraju krajeva, poznavanje vlastite osobnosti je važno samoj osobi kako bi mogla predvidjeti svoje ponašanje u određenim situacijama te izbjeći određene neugodnosti i probleme. Isto tako, poznavanje tipova osobnosti nam može pomoći da lakše razumijemo i ljude koji nas okružuju.

Mnoge nesuglasice i problemi u međuljudskim odnosima često nastaju zbog manjka razumijevanja druge osobe i njezinih postupaka. Primjerice, ako vaša najbolja prijatelja uporno odbija odlaske na koncerte i masovna okupljanja s vama, vjerojatno je bliže dimenziji introverzije, što znači da je ne treba zbog toga osuđivati ili se s njom prestati družiti nego birati drugačije aktivnosti koje će odgovarati i vama i njoj.

Tipovi osobnosti po bojama

Proučavajući tipove osobnosti, znanstvenici su došli do zaključka da preferencija određenih boja može također doprinijeti opisu osobnosti pojedinca. Sukladno tome, ustanovili su da navedene boje imaju sljedeće karakteristike:

  • crna boja – ljudi koji odabiru crnu kao svoju omiljenu boju često su umjetnički nastrojeni te jako osjetljivi; iako nisu introverti, oprezni su s detaljima s kojima se susreću i ne otvaraju se lako drugima
  • bijela boja – ljudi koji preferiraju bijelu boju su često organizirani i logični te ne dozvoljavaju nered u svojem životu
  • crvena boja – ljudi koji preferiraju crvenu žive punim plućima, uporni su i odlučni u svojim nastojanjima
  • plava boja – ako je plava vaša omiljena boja, vjerojatno volite sklad, pouzdani ste, osjetljivi i uvijek se trudite misliti na druge; volite držati stvari čistima i urednima te smatrate da je stabilnost najvažnija za dobar život
  • zelena boja – oni koji vole zelenu boju su često ljubazni, odani i iskreni; također su svjesni onoga što drugi misle o njima i smatraju svoj ugled vrlo važnim
  • žuta boja – osobe koje preferiraju žutu boju uživaju u učenju i dijeljenju znanja s drugima te im je lako pronaći sitnice koje ih usrećuju
  • ljubičasta boja – ako odabirete ljubičastu boju kao omiljenu, vjerojatno ste umjetnički nastrojeni i autentični pojedinci koji imaju veliko poštovanje prema ljudima iako se ponekad možete doimati kao arogantni
  • smeđa boja – ako preferirate smeđu boju, vjerojatno ste dobar i pouzdan prijatelj te vam je jako stalo do stabilnosti u životu.

Jasno je da je ovo globalna i opširna podjela te su i ovi opisi nešto što je nastalo kao produkt znatiželjnih istraživača koji su svjesni da pomoću ovakvih definicija ne mogu raditi konkretne i valjane pretpostavke o ljudskoj osobnosti.

No, ovakve zanimljivosti ipak mogu doprinijeti razumijevanju određenih aspekata osobnosti kod pojedinaca kod kojih se može uočiti uzročno-posljedična veza između preferencije određene boje i karakteristika ličnosti.

Može li se osobnost promijeniti?

Na ovo pitanje je teško dati jednoznačan odgovor s obzirom na to da na osobnost utječu različiti genetski i okolinski čimbenici. Kada su istraživači otkrili model ličnosti Big Five, prvenstveno su se usredotočili na svoj rad o karakteristikama osobnosti u odrasloj dobi proučavajući stabilnost ličnosti i promjenu u odrasloj i starijoj životnoj dobi.

U kasnijim fazama su se počeli baviti pitanjima vezanim za razvoj i promjenu osobnosti od dojenačke dobi do odrasle dobi. Iako su uočili određene razlike, većina istraživača se složila da je stabilnost osobina ličnosti prilično velika tijekom odrasle dobi te da ju je izrazito teško mijenjati.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Pappas, S. (2021). Personality traits & personality types: What personality type are you?  Live Science.
  2. Giluk, T. L. i Postlethwaite, B. E. (2015). Big Five personality and academic dishonesty: A meta-analytic review. Personality and Individual Differences, 72: 59–67.
  3. Tirado, B. (2011). What Does The Color You Choose Say About You? Psychology Today.

Ocijenite članak

5 / 5   8

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu