Psihološko testiranje je sustavno korištenje testova za kvantificiranje psihofizičkog ponašanja, sposobnosti i problema pojedinca, odnosno postupak promatranja i opisivanja ponašanja uz pomoć brojčanih ljestvica ili utvrđenih kategorija.

Psihologijski test je objektivna i standardizirana mjera ponašanja, a u nastavku članka saznajte više o samom postupku psihološkog testiranja te vrstama testova u psihološkoj praksi.

Karakteristike psihologijskog testa

Psihologijski test je standardizirana i objektivna mjera ponašanja. Iako je danas moguće na brojnim internetskim stranicama vidjeti različite vrste testova koji se nazivaju formalnim psihologijskim testovima, riječ je o svemu samo ne o pravom psihološkom testu. Testovi u psihologiji imaju posebne karakteristike te su dostupni samo psiholozima koji su educirani za provođenje tih testova.

Pravi psihologijski test mora imati sljedeće karakteristike:

• standardizirane i sustavne postupke primjene – to znači da različiti ocjenjivači na različitom mjestu i s različitom svrhom test primjenjuju identično što znači da procjena rezultata nije pod utjecajem subjektivnosti ocjenjivača,
• pouzdanost – dosljednost i stabilnost podataka što znači da će test, ako je pouzdan, uvijek dati isti rezultat u istoj situaciji,
• valjanost – stupanj u kojem neki test mjeri ono što bi trebao mjeriti,
• norme ili standarde za populaciju na kojoj se primjenjuje,
• krajnji cilj testa je predviđanje ponašanja u određenim situacijama.

Postoje različite vrste testova, a prema sadržaju su svima najpoznatiji testovi inteligencije i upitnici ličnosti.

U koje se svrhe koristi psihološko testiranje?

Kada se namjerava predvidjeti relativno buduće ponašanje (npr. uspjeh u školi), najčešće se koriste testovi sposobnosti. Kada se procjenjuju akademske ili stručne vještine pojedinca, koriste se testovi postignuća. U kliničkim ustanovama su korisni testovi sposobnosti i upitnici ličnosti koji mogu dobro upućivati na otkrivanje određenih smetnji u mentalnom zdravlju pojedinca.

Sve su ovo različite situacije u kojima će psiholog odrediti koji test će biti najkorisniji za otkrivanje određenog problema. Uz rješavanje testova, gotovo uvijek se provodi i psihološki intervju koji je važna nadopuna samom testiraju te iz kojega se također može dobiti širok spektar informacija o pojedincu.

Danas se psihološko testiranje najčešće koristi kao klinička psihodijagnostika, profesionalna selekcija, profesionalna orijentacija i procjena potencijala pojedinaca.

Zašto tvrtke i organizacije sve više koriste psihološko testiranje?

U poslovnom području se sve više uočava potreba za psihološkim testiranjima, posebno pri izboru kandidata za radno mjesto. Rijetko kada je uspjeh na psihološkom testiranju jedini kriterij odabira za određeno radno mjesto.

Uz testiranje je puno veći naglasak na intervjuu pomoću kojega se mogu uočiti lakše uočiti određene karakteristike pojedinca (npr. verbalne i neverbalne sposobnosti, motiviranost za radno mjesto, mogućnost ispunjavanja zahtjeva radnog mjesta itd.).

Poslodavci su danas uočili veliku prednost procjene psihofizičkog stanja pojedinca zato što putem toga procesa organizacija uspješnije pronalazi najbolji osobu za određeno radno mjesto. Selekcija je također važna zato što smanjuje fluktuacije zaposlenika te povećava zadovoljstvo poslom.

Osim profesionalne selekcije, psiholozi u velikim tvrtkama igraju veliku važnost za procjenu motiviranosti i zadovoljstva poslom. Briga za mentalno zdravlje zaposlenika značajno utječe na njihovu proaktivnost i radni učinak te tako utječe i na cjelokupni uspjeh organizacije.

Koji testovi se koriste u poslovnom svijetu?

Za procjene zaposlenika najčešće se koriste tri vrste testova, a to su:

• testovi opće sposobnosti,
• testovi posebnih sposobnosti te
• upitnici ličnosti.

Testovi opće sposobnosti

Testovi opće sposobnosti se često primjenjuju, a osobito su korisni kada se radi o radnim mjestima za koja je potreban samo određeni stupanj naobrazbe i kada se očekuje velik odaziv kandidata. Pretpostavlja se da će intelektualno sposobniji kandidati biti produktivniji djelatnici.

Korisno je što se rezultati testova mogu uspoređivati te se kandidati mogu rangirati. Ovakve vrste testova pružaju točne procjene ukupne sposobnosti kandidata te daju profil različitih sposobnosti (npr. procjenu verbalnih, spacijalnih, numeričkih sposobnosti).

Ono što je važno znati je da se težina testova sposobnosti prilagođava skupini, odnosno niti prelagan niti pretežak test neće dobro razlikovati pojedince već test koji je u skladu s dobi i obrazovanjem osoba.

Testovi posebnih sposobnosti

Testovi posebnih sposobnosti se također često primjenjuju, a to su najčešće testovi za provjeru sposobnosti za neko određeno zanimanje. Pomoću njih se procjenjuje uspješnost u određenom zadatku.

Primjerice, za administrativne poslove se procjenjuje brzina i točnost ispravljanja pogrešaka i snalaženje s brojevima. Izrazito je važno izabrati odgovarajući test za određeno zanimanje, odnosno koristiti test koji mjeri onu vrstu sposobnosti koja je potrebna za određeno radno mjesto.

Upitnici ličnosti

Upitnici ličnosti se sve više primjenjuju u poslovnom svijetu. Temelje se na samoprocjenama i samoopažanju pa su zbog toga ponekad podložni svjesnom ili nesvjesnom iskrivljavanju od strane kandidata zbog čega neki psiholozi sumnjaju u njihovu valjanost za predviđanje radne uspješnosti.

No, neki stručnjaci smatraju da se dobiju dodatni podaci o kandidatu koji se nikako ne smiju uzimati kao presudni, ali su svakako korisni za predviđanje sposobnosti prilagodbe na radnu okolinu i suradnju s drugim kolegama te za provjeru emocionalne stabilnosti osoba koje bi trebale raditi pod visokim stresom ili u visoko rizičnoj okolini.

Upitnici ličnosti su manje pouzdani nego testovi sposobnosti kada je riječ o radnoj učinkovitosti upravo zato što postoje brojne slučajne pogreške mjerenja koje mogu utjecati na rezultat.

Kako se pripremiti za testiranje?

Psihološko testiranje nije nešto za što se osoba može potpuno pripremiti. Riječ je o procjeni različitih sposobnosti i stanja pojedinca koji se ne mogu u jednom danu naučiti već su produkt brojnih učenja, vježbi, postignuća i situacija duži niz godina.

Osoba bi se svakako trebala upoznati s vrstama testova i mogućim vrstama zadataka koji mogu doći u testu (npr. numerički zadaci, problemski zadaci). Sve te vrste zadatke je osoba vjerojatno već negdje rješavala (npr. problemski matematički zadaci iz osnovne i srednje škole), ali njihova težina ne prelazi trenutne sposobnosti osobe (npr. ako je osoba visokoobrazovana, takvi zadaci joj ne bi trebali predstavljati problem) te ne ovisi samo o matematičkim sposobnostima već je riječ o verbalno-logičkim načinima rješavanja problema.

Bilo kakva vrsta stresa prije rješavanja testova može utjecati na konačan rezultat. Neki pojedinci se teže koncentriraju kada testove rješavaju grupno, a nekima buka koju čuju s ulice često ometa pažnju. Najbolji rezultat se postiže kada osoba ne osjeća nikakvu razinu stresa te kada joj je osigurana mirna i ugodna okolina za rješavanje testa.

Zapamtite da se najbolji i najvjerodostojniji rezultati postižu kada ste opušteni, iskreni i prirodni. Nakon testiranja obično slijedi psihološki intervju na kojem će psiholog možda tražiti vaše objašnjenje za određene odgovore. Ako ste samostalno i iskreno rješavali, nećete imati nikakvih problema s odgovorima na takva pitanja. Čak i ako ste nešto pogrešno riješili, logično i valjano obrazloženje kojim ćete objasniti vaš odgovor može značiti više te dati uvid u vaš način razmišljanja.

Što je važno znati prije i tijekom psihološkog testiranja?

Prije psihološkog testiranja se dobro naspavajte i najedite, a uz sebe pripremite bočicu vode zato što neka testiranja znaju potrajati i do 2-3 sata s jako kratkom pauzom.

Kada dobijete test ispred sebe, psiholog će vam prvo pročitati uputu i objasniti što morate raditi. Ako bilo što niste shvatili, zatražite dodatno objašnjenje zato što tijekom testiranja više nema mogućnosti za postavljanje pitanja vezanih uz sam test.

Osigurajte si rezervnu olovku jer je možda nećete dobiti pri rješavanju testa te se udobno smjestite. Ako oko sebe imate veliku jaknu i iza leđa veliku torbu, vjerojatno će vam nakon nekog vremena postati jako neudobno što također može utjecati na održavanje koncentracije tijekom rješavanja testa.

Imajte na umu cijelo vrijeme da je važno da ostanete smireni i koncentrirani na zadatak te da se ne opterećujete što će biti ako nešto krivo odgovorite. Psihološko testiranje nije jedini kriterij procjene sposobnosti za rad, ali je važan pokazatelj određenih sposobnosti stoga ga shvatite ozbiljno i potrudite se dati sve od sebe.

• psiho test
• psihologija
• psihološki testovi

Učitaj više izvora