Ako niste skloni noćnim izlascima, masovnim društvenim okupljanjima i čestim upoznavanjima novih ljudi, vjerojatno ste se već zapitali jeste li introvertirana osoba. Naravno, odgovor je na to vrlo jednostavan ako ste pasivniji, zatvoreniji, šutljiviji i manje skloni promjenama.

Današnji pritisak društva je za introverte ponekad neizdrživ, a činjenica je da živimo u svijetu u kojem ekstraverti pokušavaju introverte promijeniti u jedne od njih. Još uvijek je teško promijeniti stav većine te ukazati na posebnosti introverata i njihov način funkcioniranja.

Mnogi introverte smatraju ludima, posebno kada su u pitanju adolescenti i mladi ljudi koji, da bi se uklopili u popularno društvo, moraju preferirati stvari koje ih ne zanimaju, guše i ograničavaju u vlastitom samoostvarenju.

Introverzija kao dimenzija ličnosti

Introverzija je jedna od velikih pet dimenzija ličnosti. Suprotan pol dimenzije je ekstraverzija koja predstavlja drugu krajnost, a ova dimenzija je najviše istraživana u dosadašnjim istraživanjima.

Neki znanstvenici smatraju da je ovo najstarija dimenzija ličnosti pomoću koje se mogu uspoređivati individualne razlike. Introverti su povučeni, pasivni, zatvoreni, manje skloni promjenama, šutljivi i pažljivi, dok su ekstraverti društveni, otvoreni, govorljivi, aktivni, bezbrižni i promjenjivi.

Zašto su neki ljudi introverti?

Smatra se da je kod ove dimenzije ličnosti ključan neurološki sustav (uzlazni aktivacijski sustav retikularne formacije) koji regulira funkcioniranje korteksa tako da jača aktivnost toga sustava dovodi do veće budnosti, uzbuđenosti i reaktivnosti, a manja aktivnost čini suprotno.

Rezultati tridesetak istraživanja i eksperimentalnih usporedbi pokazuju da su ekstraverti općenito manje živčano pobuđeni od introverata. Pokazalo se da ekstraverti imaju nižu razinu reaktivnosti i uzbuđenosti od introverata, iako bi se laički moglo zaključiti potpuno suprotno.

Prema teoriji poznatog psihologa Hansa Eysencka, introverti su oni koji imaju prirodno visoke razine uzbuđenja. Budući da introvertan pojedinac ima tendenciju doživljavati kronično visoke razine uzbuđenja, on teži traženju okruženja u kojima može pobjeći od pretjerane stimulacije.

Zbog prirodno visokog stupnja uzbuđenja, introverti su oprezni i analiziraju sve informacije koje dobivaju iz okoline. Bijeg u samoću je zapravo traženje vremena za punjenje baterija koje introvertan pojedinac treba da bi ponovno mogao procesirati i razmišljati o informacijama koje prima.

Drugim riječima, introverti uglavnom imaju pobudljiv živčani sustav. Isto tako, u jednom istraživanju se istraživala sposobnost prelaženja s jednog zadatka na drugi kod introverata i ekstraverata te se pokazalo da su introverti također manje distraktibilni od ekstraverata.

Zašto su introverti produktivniji ujutro?

Ono što je posebno zanimljivo kod istraživanja je tjelesna temperatura koja je kod introverata viša ujutro, a kod ekstraverata navečer zbog čega se smatra da su introverti produktivniji ujutro, a ekstraverti navečer.

Također je uočeno da su introverti tijekom dana pokazivali veću provodljivost kože od ekstraverata dok se ta razlika smanjila navečer. No, čini se da je za rezultate ovih eksperimenata bila važnija društvenost i socijabilnost zato što su aktivnosti koje privlače ekstraverte dostupnije navečer dok su interesi introverata dostupniji tijekom dana. Drugim riječima, društvene aktivnosti koje zanimaju ekstraverte su češće navečer.

Introverti u psihologiji ličnosti

Većina ljudi iskazuje ponašanja relevantna za svoje osobine ličnosti. Drugim riječima, većina ljudi je ponekad ekstravertirana, a u drugim trenucima introvertirana. To sve ovisi o raznolikosti situacija njihovog svakodnevnog života. Naime, introverti i ekstraverti se često promatraju u smislu dvije ekstremne suprotnosti, ali istina je da većina ljudi leži negdje u sredini tog kontinuuma i zapravo su ambiverti – ličnost koja se nalazi između ova dva ekstrema.

Prije stotinjak godina, riječ introvert je predstavljala obrazovanu i unutarnje bogatu osobu, a danas predstavlja društveno siromašnu i ekscentričnu osobu zbog specifičnosti kulture u kojoj živimo. Činjenica je da ekstravertirani stavovi orijentiraju osobu prema objektivnom ili vanjskom svijetu dok se kod introverata više izražavaju stavovi koji ih orijentiraju prema unutrašnjem ili subjektivnom svijetu.

Poznati psihijatar Carl Gustav Jung je u svojim brojnim istraživanjima došao do zaključka kako postoji osam psiholoških tipova izvedenih iz dimenzija ličnosti introverzije i ekstraverzije. Promatrajući dimenziju introverzije, ističu se četiri glavna tipa, a to su:

• introvertirani misleći tip – osoba koja se ne slaže dobro s drugima i ima problema s prenošenjem ideja,
• introvertirani osjećajni tip – osoba koja potiskuje racionalne misli,
• introvertirani senzibilni tip – pasivna i mirna osoba koja se doima odvojenom od svakodnevnog svijeta,
• introvertirani intuitivni tip – osoba koja se toliko usmjerava na intuiciju da ima jako malo kontakta s realnošću.

Poslovi za introvertirane osobe

Istraživanja provedena na studentima su pokazala da introverti biraju poslove na temelju karakteristika koje je opisao Jung u svojim psihološkim tipovima. Drugim riječima, introvertirani sudionici istraživanja su pokazali jak interes za poslove koji ne uključuju interakciju s ljudima (npr. tehnički i znanstveni poslovi). Ekstravertirani pojedinci su bili više zainteresirani za poslove s visokom socijalnom interakcijom (npr. odnosi s javnošću).

Činjenica je da su u poslovnom svijetu poželjnije karakteristike ekstraverata pa nam je tako vjerojatno svima u životopisu naveden “timski duh” iako smo u stvarnosti možda introverti koji najbolje rezultate postižu kada rade neovisno o drugima. Poslodavci bi trebali znati iskoristiti prednosti introverata te uzeti u obzir njihov način funkcioniranja u poslu.

Introverti kao dio društva

Prema podacima istraživanja objavljenih u znanstvenom časopisu Personality and Individual Differences, introverata je čak između 25 – 40% u populaciji, a još uvijek su nedovoljno shvaćeni od strane okoline.

Introverte iscrpljuju društveni susreti, a usrećuju ih manje skupine poznatih ljudi i rad u samoći. Ljudi ih često pogrešno opisuju navodeći da su stidljivi, da imaju socijalnu fobiju ili čak poremećaj ličnosti, a introvertan pojedinac se jednostavno druži na drugačije načine te je više okrenut prema unutarnjim mislima, osjećajima i raspoloženjima.

Naime, introvert može biti čak empatičniji i interpersonalno povezaniji sa svojim prijateljima od ekstraverata i njihovih prijatelja. Međutim, granica između introverzije i usamljenih pojedinaca postaje nejasna jer neki introverti zbog društvenog pritiska žele izaći iz svoje ljuske. No, važno je znati – introverzija nije sinonim za odbojnost prema ljudima.

Introverzija i stidljivost

Introverzija ne znači nužno stidljivost. Naime, stidljivost se više odnosi na određenu vrstu straha od ljudi i socijalnih situacija. S druge strane, introverti jednostavno ne vole provoditi puno vremena u interakciji s drugim ljudima.

Međutim, introverti jako cijene ljude koji su im bliski i s njima vole provoditi vrijeme. Za njih je uključivanje u kratke i beznačajne razgovore zamorno te više uživaju u dubokim, smislenim razgovorima. Introverti također imaju tendenciju razmišljati o stvarima prije i poslije razgovora. Žele potpuno razumjeti svoje mišljenje prije nego ga iznesu ili pokušaju ponuditi objašnjenje.

Introverti u ljubavi

Introvertima je dobro znano da im je u današnjem svijetu koji cijeni posebnosti ekstraverzije teško pronaći svoje mjesto pod suncem. No, introverti u ljubavi ipak mogu pronaći svoje mjesto. Postoje određene kvalitete koje čine odnos s introvertom tako snažnim.

Veza s introvertom uključuje izgradnju temelja i rušenje zidova u odnosu. Naime, s introvertima morate biti jako strpljivi zato što će trebati dosta vremena da se opuste i otvore svoje srce. Njima je jako važno da imaju osjećaj sigurnosti te da znaju da imate dobre namjere. Nije im lako povezati se s nekim, ali kada konačno to učine, veza će biti čvrsta i stabilna.

Introverti ne podnose beznačajne razgovore što znači da će zahtijevati duboke razgovore te neće biti ničeg površnog u vezi vašeg odnosa. Oni također ne žele trošiti energiju i vrijeme na stvari koje nisu bitne te se ne brinu o onome što se ne odnosi na njih.

Iako introvertan pojedinac provede velik dio svog života tiho promatrajući ljude, njima nisu važni životi drugih ljudi. Oni se uvijek nastoje usredotočiti na ono što je vezano za njih – njihov život, odnos s vama i osobni razvoj. Razumiju vlastite mane te se neprestano trude biti bolji.

Nadalje, introverti ne žele da u vezi ovisite jedno o drugom već da imate vlastite živote koji se isprepliću i nadopunjuju te stvaraju uravnotežen odnos.

Jeste li introvertirana osoba?

Iako se za klasičan primjer introverta navodi osoba koja radije ostaje sama kod kuće čitati knjigu umjesto izlaska i druženja, introverti zapravo dolaze u različitim kombinacijama obilježja. Definitivno postoji više introverata koji su društveno rezervirani i koji bi radije ostali kod kuće nego izašli na zabavu, ali ima i dosta introverata koji uživaju u druženju.

Možda biste se čak iznenadili kada biste saznali tko je sve u vašoj okolini zapravo introvertan, a sljedećih nekoliko obilježja su samo neki znakovi koji bi vam mogli pomoći u tome:

• masovna okupljanja vam troše energiju i iscrpljuju vas,
• uživate provoditi vrijeme u samoći,
• puno promišljate o vlastitim mislima i emocijama,
• imate malu skupinu bliskih prijatelja s kojima često provodite vrijeme,
• ljudi vas često opisuju kao tihu i povučenu osobu te smatraju da vas je teško upoznati,
• previše stimulacije iz okoline vas ometa,
• jako ste savjesni,
• volite učiti promatranjem,
• uživate u poslovima koji uključuju neovisnost.

Introvertima najveći problem nastaje kada se nađu među ekstravertima zato što ih oni jako malo ili nimalo ne razumiju. Introverti često primjećuju da ih drugi ljudi pokušavaju promijeniti ili im čak sugeriraju da s njima nešto nije u redu. Iako introverti čine manji dio populacije, ne postoji ispravan ili pogrešan tip osobnosti. I introverti i ekstraverti bi trebali nastojati razumjeti međusobne razlike i sličnosti.

• ekstroverti
• introverti

Učitaj više izvora