Zahvaljujući napretku tehnologije, nikad nije bilo lakše pratiti razinu šećera u krvi. Iako su senzori za kontinuirano mjerenje glukoze (CGM) prvotno razvijeni za osobe s dijabetesom, sve češće ih koriste i osobe bez ove dijagnoze – bilo zbog brige o dugoročnom zdravlju, kontrole prehrane ili postizanja boljih sportskih rezultata.

No, koliko je ova praksa doista korisna ako nemate dijabetes?

Što su CGM uređaji i kako funkcioniraju?

CGM (engl. Continuous Glucose Monitor) je mali senzor koji se pričvrsti na kožu i mjeri glukozu u međućelijskoj tekućini ispod površine kože, 24 sata dnevno.

Podatke šalje putem Bluetootha na vaš pametni telefon ili prijemnik, a korisnici tako u stvarnom vremenu mogu pratiti kako određena hrana ili tjelesna aktivnost utječu na njihove vrijednosti šećera u krvi.

Može li CGM pomoći osobama bez dijabetesa?

Najveća prednost CGM-a kod osoba bez dijabetesa jest trenutna povratna informacija o utjecaju životnih navika na razinu šećera u krvi. Primjerice, vidjeti kako određeni doručak utječe na glukozu može biti snažan motivator za promjenu prehrambenih navika.

Nekima je to doslovno transformativno iskustvo, kaže dr. Jay Lusk, specijalist preventivne medicine, za Everyday Health:

Napokon vide izravnu povezanost između vlastitog ponašanja i biomarkera.

No, još uvijek nema dovoljno znanstvenih dokaza koji potvrđuju da korištenje CGM-a kod osoba bez dijabetesa dugoročno poboljšava zdravlje.

Problem interpretacije podataka

Iako CGM pruža detaljne informacije, stručnjaci upozoravaju da uređaji nisu dizajnirani za osobe bez značajnih oscilacija u glukozi.

Dr. David Ahn za Everyday Health ističe da CGM ima toleranciju pogreške oko 20 %, pa tako vrijednost glukoze 110 mg/dL može biti prikazana kao 88 ili 132 – sve unutar normalnog raspona, ali dovoljno da izazove zbunjenost kod korisnika.

U nedavnoj studiji iz 2025. godine čak se ni stručnjaci za dijabetes nisu mogli složiti o tome kada je potrebno dodatno testiranje kod osoba bez dijabetesa na temelju CGM podataka. Lažno povišene vrijednosti A1C, strah od hipoglikemije i nepotrebne prehrambene restrikcije samo su neki od mogućih negativnih učinaka.

Kada bi CGM mogao imati smisla?

Stručnjaci se slažu da bi određene skupine mogle imati koristi od povremenog korištenja CGM-a:

• osobe s visokim rizikom za razvoj dijabetesa tipa 2 (npr. obiteljska anamneza, preddijabetes, metabolički sindrom)
• žene koje su imale gestacijski dijabetes
• osobe s MASLD-om (masna jetra povezana s metaboličkim disfunkcijama).

Za te skupine povremeno korištenje CGM-a moglo bi pomoći u ranom prepoznavanju problema i motivirati na promjene. Ipak, dr. Lusk upozorava da još uvijek nemamo dovoljno podataka koji bi potvrdili da to dovodi do boljih zdravstvenih ishoda.

Je li povremeno korištenje bolja opcija?

Većina stručnjaka slaže se da svakodnevno korištenje CGM-a kod zdravih osoba nije potrebno. No, nošenje senzora nekoliko dana – recimo jednom u nekoliko mjeseci – može biti korisno iskustvo koje potiče na zdravije odluke.

Ljudi mogu učiti iz vlastitih podataka, napraviti promjene i nakon nekog vremena ponovno provjeriti rezultate, objašnjava dr. Isaacs.

CGM i sportaši

Iako još uvijek nema znanstvene potvrde da CGM poboljšava sportske rezultate, postoje teorije da bi u budućnosti mogao pomoći sportašima u optimizaciji prehrane i oporavka. Ipak, Američka antidopinška agencija navodi da ne postoji konsenzus oko koristi koje CGM donosi u sportskom kontekstu.

Pročitajte i ove članke:

• Razina šećera u krvi: Tablica za dijabetes tip 1 i tip 2
• Kako razine šećera u krvi utječu na vaše tijelo?
• Preddijabetes: Kakva vam je glukoza natašte?

• CGM uređaj
• mjerenje šećera u krvi kod osoba bez dijabetesa
• senzori za kontinuirano mjerenje glukoze

Učitaj više izvora