Socijalna zaraza: Jeste li svjesni utjecaja koji drugi ljudi imaju na vas?
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Jeste li ikad krenuli prelaziti raskrižje i odjednom shvatili da prelazite na crveno svjetlo? Zbunjeni, možda ste se pitali zašto ste krenuli prelaziti raskrižje, bez namjere da ga prijeđete dok je crveno svjetlo upaljeno. Pogledom ispred sebe primjećujete da je netko drugi prošao raskršće prije vas, a vi ste ga vjerojatno nesvjesno krenuli slijediti.
Nastavljate hodati i sjedate u restoran koji vam je vaš prijatelj preporučio. U restoranu primjećujete ljude koji su odjeveni slično vama, ili barem u sličnoj modi. Ovo su samo neki primjeri tendencije koju svi ljudi do neke mjere imaju, a to je sklonost oponašanju drugih ljudi i podložnost utjecaju koji drugi ljudi imaju na nas.
Ova pojava naziva se socijalna zaraza (eng. social contagion) i odnosi se na spontani prijenos ili širenje ideja, emocija, stavova ili ponašanja unutar grupe ili društva.
U nastavku saznajte više o ovom fenomenu, kao i praktičnom značenju postojanja socijalne zaraze za vaš život.
Što je socijalna zaraza?
Kod objašnjavanja pojma socijalne zaraze često se povlači paralela sa zaraznim bolestima – kao što se zarazne bolesti šire društvom, tako se i ideje, norme i ponašanja šire svakom interakcijom, od čovjeka do čovjeka, bez nužne svijesti o tome ili namjere za tim.
Socijalna zaraza često se dijeli na emocionalnu i bihevioralnu zarazu. Osim ideja i ponašanja, među ljudima se spontano mogu širiti i emocije. Primjerice, ako ste u veselom okruženju, vjerojatnije ćete se i vi osjećati veselo. S druge strane, ako je vaš kolega izrazito anksiozan, vjerojatno ćete se i vi osjećati anksiozno.
Svakodnevnim interakcijama mogu se prenositi raznovrsna ponašanja, od financijskih odluka, kao što je investiranje u kriptovalute, do prosocijalnih ponašanja, odnosno djela dobrote jer smo vidjeli druge da rade ta ponašanja.
Osim toga, među ljudima se mogu prenositi zdrava ponašanja, kao što su vježbanje i cijepljenje, ali i nezdrava ponašanja, kao što je pušenje. To znači da su ljudi skloniji vježbanju ili pušenju ako drugi ljudi u njihovoj (neposrednoj) okolini rade to isto.
Ono što čini ovaj fenomen posebno snažnim je i mogućnost širenja i političkih i aktivističkih ideja i ponašanja, kao su ekološki prihvatljiva ponašanja. Primjerice, istraživanja pokazuju da često dolazi do grupacije solarnih ploča po specifičnim četvrtima, ukazujući na činjenicu da – ako je jedan susjed napravio nešto, drugi će to vjerojatnije napraviti isto.
Spoznaje o socijalnoj zarazi i mehanizmima kojima se ponašanja prenose u društvu doprinose saznanjima o promjeni ponašanja i strategijama koje mogu doprinijeti pozitivnim promjenama. Ali, što to znači za vas konkretno?
Što za nas znači spoznaja o socijalnoj zarazi?
Svatko od nas podložan je u većoj ili manjoj mjeri socijalnoj zarazi. Bilo da se radi o kupovini proizvoda temeljem recenzije ili isprobavanju nove dijete. Ono što je važno za “običnog čovjeka” je spoznaja o utjecaju koji drugi mogu imati na vaše odluke i ponašanja, ali i utjecaj koji vi imate na druge.
Socijalna zaraza postaje problematična kada se šire nezdrava pa i opasna ponašanja, kao što su masovna histerija i društveni neredi. Masovna kupovina toaletnog papira tijekom COVID-19 pandemije (koja je dovela do, u najgorem slučaju, pomanjkanja papira) uzrokovana je upravo time – masovnom histerijom i ponašanjem bez razmišljanja, jer su drugi ljudi radili isto.
Prije donošenja odluka i djelovanja razmislite koliko se sami slažete s tim i koliko zaista to želite izvršiti, a koliko dozvoljavate da djela drugih utječu na vas.
S druge strane, socijalna zaraza i spoznaja o tome da po prirodi oponašamo druge ljude može biti osnažujuća. Ako ste strastveni oko neke teme, kao što su klimatske promjene, ali niste sigurni hoće li se ljudi u vašoj okolini slagati – imajte na umu da vaša jedna iskra može upaliti svjetlo u drugom čovjeku, i to je velika stvar!
Pročitajte i članke:
- Milgramov eksperiment: Zašto ljudi čine djela koja su u suprotnosti s njihovom savješću?
- Kognitivna disonanca: Što kada se naši stavovi i ponašanje ne podudaraju? Psihologinja otkriva što nam to čini i kako smanjiti nelagodu
- Klimatski skepticizam: Umanjuje čovjekov utjecaj na klimu i rad znanstvenika! Psihologinja otkriva zašto ljudi ne vjeruju u klimatske promjene.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Pobijedite nadutost: Lagani i osvježavajući ljetni obroci za zdravu probavu
- Nova Studio
- 4 min čitanja
- Graziano, M. i Gillingham, K. (2015). Spatial patterns of solar photovoltaic system adoption: the influence of neighbors and the built environment. Journal of Economic Geography, 15(4): 815–839.
- Christakis, N. A. i Fowler, J. H. (2013). Social contagion theory: examining dynamic social networks and human behavior. Statistics in medicine, 32(4): 556–577.
- Bollinger, B. i Gillingham, K. (2012). Peer effects in the diffusion of solar photovoltaic panels. Marketing Science, 31(6): 900–912.
- Christakis, N. A. i Fowler, J. H. (2008). The collective dynamics of smoking in a large social network. New England journal of medicine, 358(21): 2249–2258.
- Salathé, M. i Bonhoeffer, S. (2008). The effect of opinion clustering on disease outbreaks. Journal of The Royal Society Interface, 5(29): 1505–1508.