Kognitivna disonanca: Što kada se naši stavovi i ponašanje ne podudaraju? Psihologinja otkriva što nam to čini i kako smanjiti nelagodu

Kognitivna disonanca

Kognitivna disonanca je nelagoda koja nastupa kada naša vjerovanja o određenom ponašanju nisu u skladu s načinom na koji se ponašamo. Kognitivna disonanca može narušiti mentalno zdravlje i izazvati osjećaje anksioznosti, tuge i stresa. Radi se o osjećaju nelagode s kojim se suočavamo na različite načine, od obrambenih mehanizama, do promjene stavova ili ponašanja.

U nastavku saznajte koji učinak kognitivna disonanca može imati te kako umanjiti osjećaje nelagode.

Kognitivna disonanca - značenje
FOTO: Shutterstock

Kognitivna disonanca – značenje

Kognitivna disonanca se odnosi na osjećaj nelagode koji se javlja uslijed spoznaje da se naši stavovi i vjerovanja ne poklapaju s našim ponašanjem. Nesklad stavova i ponašanja mogu dovesti do osjećaja:

  • anksioznosti
  • srama
  • krivnje
  • stresa.

Jačina kognitivne disonance, tj. osjećaja nelagode ovisi o količini vjerovanja koja nisu u skladu s ponašanjem te o važnosti tih vjerovanja. Što više neskladnih vjerovanja osoba ima i što veći značaj imaju u njezinom životu, to će osjećaji nelagode i anksioznosti biti jači.

Mnogi ovaj pojam poistovjećuju s emocionalnom disonancom. Emocionalna disonanca je slična kognitivnoj disonanci, ali do nelagode dolazi kada osoba procijeni da su određeni osjećaji ili emocionalno iskustvo u sukobu s njezinim identitetom.

Kognitivna disonanca - primjer
FOTO: Shutterstock

Kognitivna disonanca – primjer

Kao što je objašnjeno, kognitivna disonanca nastupa onda kada se naši stavovi i vjerovanja o određenom ponašanju ne podudaraju s načinom na koji se ponašamo. Drugim riječima, radi se o neslaganju onoga što mislimo i onoga što radimo.

Primjerice, do kognitivne disonance može doći ako osoba vjeruje da je konzumacija mesa neetična zbog načina na koji su životinje tretirane te iz razloga što je životinju potrebno usmrtiti, ali svejedno jede meso.

Drugi često zastupljeni primjer kognitivne disonance vezan je uz pušenje i slične nezdrave navike. Primjerice, ako osoba vjeruje da je pušenje nezdravo, a svejedno puši, mogu se pojaviti osjećaji koje vezujemo uz kognitivnu disonancu.

Još jedan primjer koji se često javlja kod ljudi je spoznaja da je brza moda neetična, ali kontinuirano podržavaju tu industriju kupovinom odjeće čija se proizvodnja bazira na tzv. brzoj modi.

Odgovor na osjećaje koji se vezuju uz efekt kognitivne disonance ljudi rješavaju na dva načina – promjenom ponašanja ili promjenom stava. Promjena ponašanja u navedenim slučajevima uključivala bi prestanak jedenja mesa i prestanak pušenja. S druge strane, promjena stava kako bi se ublažili neugodni osjećaji uključivala bi traženje razloga i samouvjeravanje u to da jedenje mesa ipak jest etično i/ili nužno, a pušenje ipak nije tako nezdravo.

Utjecaj kognitivne disonance
FOTO: Shutterstock

Utjecaj kognitivne disonance

Kognitivna disonanca može dovesti do osjećaja nelagode, anksioznosti i tuge. Uslijed kognitivne disonance mogu se javiti obrambeni mehanizmi kojima ljudi često pokušavaju ublažiti osjećaj nelagode.

Ublažavanje kognitivne disonance obrambenim mehanizmom može se odvijati na način da osoba u potpunosti izbjegava ili ignorira temu ili da skriva svoje stavove od drugih. Smanjenje značaja ponašanja (npr. vjerujući da se radi o ponašanju koje je rijetko pa nema tako veliki učinak) ili diskreditiranje izvora informacija drugi su mehanizmi koje ljudi mogu primijeniti u pokušaju smanjenja kognitivne disonance.

Osjećaji kognitivne disonance mogu se dugoročno razriješiti usklađivanjem stavova i ponašanja.

To se može odviti na već spomenute načine – promjenom stava ili promjenom ponašanja. Više o tome saznat ćete u nastavku.

Najefektivniji način smanjenja nelagodnih osjećaja vezanih uz kognitivnu disonancu jest usklađivanjem vlastitih stavova i ponašanja
FOTO: Shutterstock

Kako smanjiti kognitivnu disonancu?

Najefektivniji način smanjenja nelagodnih osjećaja vezanih uz kognitivnu disonancu jest usklađivanjem vlastitih stavova i ponašanja.

Promjena stava jedan je način za usklađivanje stavova i ponašanja, iako često rezultira opravdavanjem nezdravih ili nepoželjnih ponašanja. Često se odvija na način da ljudi traže samo one informacije koje potvrđuju stav koji žele opravdati i, iako smanjuje osjećaje kognitivne disonance, također smanjuje i mogućnost kritičkog promišljanja.

Promjena stava može se odviti i dodavanjem novih vjerovanja ili pridajući veću važnost drugim vjerovanjima povezanim s tim ponašanjem. Primjerice, vjerovanje da ponašanje ima određenu funkciju u čovjekovu životu (npr. pušenjem se smanjuje stres i doprinosi socijalnom životu) može smanjiti osjećaje kognitivne disonance.

Promjena percepcije vlastitih radnji također može doprinijeti smanjivanju nelagodnih osjećaja vezanih uz kognitivnu disonancu. Promjena percepcije vlastitih radnji kako bi se smanjila kognitivna disonanca je opcija kada osoba nije u mogućnosti ili iz nekog razloga ne želi promijeniti ponašanje.

Primjerice, ako osoba trenutno zbog financijske situacije ne može kupovati odjeću od održivih brendova, već je kupuje od brendova koji se temelje na brzoj modi, može poraditi na prihvaćanju činjenice da poduzima najviše što može u tom trenutku. U ovom primjeru osoba može pronaći i druge načine za usklađivanje negativnog stava prema brzoj modi i vlastitog ponašanja – npr. očuvanjem stare robe, rjeđom kupovinom nove robe i kupovinom rabljene robe. 

Kognitivna disonanca može biti snažan pokretač promjene individualnog ponašanja, ali i katalizator socijalnih promjena. Nelagoda koja nastaje uslijed nesklada stavova i ponašanja može se najuspješnije razriješiti promjenom ponašanja. U tom smislu, ako osoba smatra da je pušenje nezdravo ili konzumacija mesa neetična, kako bi smanjila nesklad stavova i ponašanja osoba će prestati pušiti ili prestati jesti meso.

Promjena ponašanja može biti vrlo teška, pogotovo kada se radi o ustaljenim navikama, ali u velikom broju slučajeva rezultira pozitivnim ishodima.
Kognitivna disonanca u marketingu
FOTO: Shutterstock

Kognitivna disonanca u marketingu

Kognitivna disonanca često je prisutna u marketingu. Primjerice, ponekad biramo proizvode koji nam zapravo ne trebaju ili nisu u skladu s našim stavovima i vjerovanjima. Jeste li ikada kupili proizvod i nakon kupovine se pitali koliko će vam zapravo biti koristan? Ako jeste, doživjeli ste kognitivnu disonancu. Disonanca u marketingu uzrokuje sukob ili napetost unutar potrošača koji razmišlja o kupnji proizvoda. To je neugodan osjećaj za potrošača i često dovodi do toga da kupac doživi konfliktne osjećaje i grižnju savjesti zbog kupnje.

Marketinški stručnjaci nastoje umanjiti te konfliktne osjećaje raznim tehnikama kako bi potaknuli kupovinu proizvoda. Neke od tehnika koje se koriste u marketingu za smanjenje kognitivne disonance su pozivanje na uvjerenja koja potrošači imaju, prikazivanje relevantnih činjenica o proizvodu od strane stručnjaka ili drugih potrošača ili pozivanje na (pozitivne) emocije.

Iako kognitivna disonanca nije mentalni poremećaj, možete potražiti pomoć liječnika ili psihologa ako imate teškoće s mijenjanjem nepoželjnog ponašanja ili zaustavljanjem misli koje vam uzrokuju anksioznost i stres.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Villines, Z. (2022). Cognitive dissonance: What to know. Medical News Today.
  2. Harmon-Jones, E. i Mills, J. (2019). Cognitive dissonance: Reexamining a pivotal theory in psychology. American Psychological Association: Washington.
  3. Jansz, J. i Timmers, M. (2002). Emotional dissonance: When the experience of an emotion jeopardizes an individual’s identity. Theory & Psychology, 12(1): 79–95.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu