Ovisnost o alkoholu kod mladih postaje sve veći problem

ovisnost o alkoholu kod mladih

Prema prošlogodišnjem europskom istraživanju o pijenju alkohola i uzimanju droga u školama (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, ESPAD), Hrvatska je na visokom sedmom mjestu po opijanju mladih (u posljednjih 30 dana opilo se 54 % učenika), a prema rezultatima nacionalnog istraživanja Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva, čak 81 % četrnaestogodišnjaka konzumiralo je alkohol najmanje jednom ili više puta u životu.

Rizik da će se razviti ovisnost o alkoholu kod mladih ljudi, te posljedično i poremećaj konzumiranja alkohola, daleko je veći nego kod bilo koje druge dobne skupine.

ovisnost o alkoholu kod mladih
FOTO: Shutterstock

Alkoholizam i mladi

Poremećaj uzimanja alkohola kod mladih odraslih osoba sve je veći problem. Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje (DSM-V), alkoholizam se službeno ubraja u skupinu poremećaja vezanih uz psihoaktivne tvari. Specifičnije, poremećaji vezani uz alkohol su zasebna skupina u koju se dodatno ubrajaju poremećaj uzimanja alkohola, intoksikacija alkoholom, sindrom sustezanja od alkohola, drugi poremećaji prouzročeni alkoholom i nespecificirani poremećaj vezan uz alkohol.

Alkoholizam kod mladih iz godine u godinu premašuje sve statističke brojke i ukazuje da mladi ljudi u dobi 18 – 25 godina imaju najveću stopu problematične upotrebe alkohola.

Iako se prethodnih godina smatralo da su muškarci rizičnija skupina za razvoj problematičnih obrazaca pijenja alkohola, nedavna istraživanja pokazuju da se i žene na globalnoj razini približavaju brojkama takvih problematičnih ponašanja.

Međutim, muškarci su još uvijek skloniji opijanju, a prema nedavnim američkim istraživanjima čak trećina mladih studenata prekomjerno pije što povećava rizik od razvoja poremećaja ovisnosti o alkoholu.

Alkoholizam i mladi
FOTO: Shutterstock

Ovisnost o alkoholu kod mladih – zašto mladi piju?

Tema “mladi i alkohol” nešto je o čemu su već mnogi stručnjaci pisali. Alkohol je najraširenije sredstvo ovisnosti na svijetu, a najčešće bude i prvo sredstvo ovisnosti nakon kojeg mnogi odlučuju isprobati i druga psihoaktivna sredstva.

Živimo u društvenoj okolini koja generalno ima pozitivne stavove prema alkoholu i opijanju, a posebno u krugovima mladih odraslih ljudi koji navode da najčešće posežu za alkoholom zbog utjecaja vršnjaka i društva (29 %), znatiželje (18 %), zabave (11 %), psihičkih problema (9 %), dosade (7 %), želje za samopotvrđivanjem i dokazivanjem odraslosti (6 %) te problema u obitelji (4 %).

Mladi koji su u nekom od prethodnih perioda života bili izloženi prekomjernom stresu zbog određenih teških događaja (npr. gubitaka, smrti bliskih osoba, bolesti u obitelji, stalnih svađa i sukoba, konfliktnih razvoda roditelja i sl.) daleko će ugodnijim doživjeti psihoaktivno djelovanje alkohola kao “bijega od problema” nego oni u čijem životu nije bilo takvih situacija.

Rizičnim mladima također se smatraju oni koji se općenito kreću u društvu koje je sklono isprobavati psihoaktivne tvari. Iako je u Hrvatskoj još uvijek najviše onih koji eksperimentiraju s alkoholom i drogama, čini se da sve više mladih nastavlja taj put ovisnosti prema sve ozbiljnijim i alarmantnijim problematičnim ponašanjima.

Oko 15 % mladih povremeno konzumira neko psihoaktivno sredstvo razvijajući time naviku uzimanja istog zbog čega se u početku smatraju rekreativnim konzumentima, a s vremenom mnogi od njih postaju ovisnici s vidljivim štetnim posljedicama.

Činjenica je da ovisnost nastaje godinama, odnosno dovodi osobu u teško kronično, recidivirajuće, progresivno i bolesno stanje u kojem više ne može normalno funkcionirati bez psihoaktivnog sredstva koje joj je iz dana u dan potrebnije u sve većim količinama.

mladi i alkohol
FOTO: Shutterstock

Ovisnost o alkoholu kod mladih – kako pomoći?

Iako u Hrvatskoj ne manjka kvalitetnih programa prevencije ovisnosti, sve veći broj mladih koji upadaju u ovisnosti i dalje raste. Nažalost, ne uzimamo u obzir koliko važnu ulogu igra obitelj u razvoju pozitivnih stavova prema alkoholu kod djece te koliko se često alkohol promovira kao ugodno i poželjno sredstvo brojnih druženja i zabava.

Ako se uz sve to stvore i popratni emocionalni problemi tijekom odrastanja koji su povezani s obiteljskim ili prijateljskim sferama, čini se da mladi imaju jasno utaban put bijega iz navedene situacije ne propitujući posljedice svojeg ponašanja.

Mladi koji imaju članove obitelji koji su bili ovisni o alkoholu ili su prenatalno bili izloženi alkoholu također su rizičniji od onih koji takva iskustva u obitelji nemaju.

U posljednje vrijeme govorimo i o porastu psihičkih problema među mladima. Temeljni poremećaji mentalnog zdravlja često su primarni uzrok problematične konzumacije alkohola i drugih problema s konzumacijom psihoaktivnih supstanci.

Iako mnogi započnu s konzumacijom alkohola u svrhu opuštanja, druženja i uklapanja među vršnjake, većina ih ne shvaća rizik od razvoja ovisnosti sve dok se ne pojave početni simptomi. Za većinu iskustava vezanih s alkoholom koje mladi tijekom odrastanja prožive roditelji nikad ne saznaju, a shvate pravo stanje tek u poodmakloj fazi razvoja ovisnosti.

Nažalost, još veći problem je izostanak reakcije obitelji i prijatelja u kontekstu traženja stručne pomoći kada se problem već jasno može definirati. Mnogi od njih negiraju problem navodeći da je bio povezan s nekim prolaznim životnim okolnostima, ali ni sami ne shvaćaju da se ovisnost stvara godinama prije nego su već jasno vidljive štetne posljedice.

Odgoj za svjestan izbor zdravog ponašanja i izbjegavanje nepotrebnog rizika mora započeti u najranijem djetinjstvu kako bi ga sutra mlada odrasla osoba mogla jasno imati kao usađeni princip u svojoj svijesti. Najbolja prevencija koju možemo dati mladima je vlastiti primjer koji dajemo u najbližoj okolini, a posebno obiteljskoj.

Pomoć možete potražiti u Zavodima za javno zdravstvo (službe za školsku medicinu i službe za mentalno zdravlje) koji su prisutni u svim županijama Republike Hrvatske, ali i u nekim udrugama (Ambidekster, Jedni za druge, Mentor, MREŽA – zajedno protiv ovisnosti, Nada – za suzbijanje zlouporabe droga i pomoć obiteljima ovisnika, Sirius itd.).

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Internacionalna Policijska Asocijacija – IPA Hrvatska sekcija (2023). Droge, ovisnost i mladi – savjeti za djecu, mladež, roditelje. IPA Nakladnička grupa.
  2. Domitrović, I. i Županić, M. (2016). Zastupljenost konzumiranja alkohola kod adolescenataHrvatski časopis za javno zdravstvo, 12(45): 20–37.
  3. Američka Psihijatrijska Udruga (2014). Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje: DSM-5. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  4. Sakoman, S. (2002). Obitelj i prevencija ovisnosti. Zagreb: SysPrint.
  5. Jernigan, D. H. i World Health Organization. (2001). Global status report: alcohol and young people (No. WHO/MSD/MSB/01.1). World Health Organization.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu