Histerija je mentalni poremećaj koji nastaje uslijed intenzivne anksioznosti. Histerična osoba gubi kontrolu nad svojim ponašanjem i emocijama uz panične napadaje i burne emocionalne ispade čime pokazuje svoj histerični karakter. Histerija se često događa zbog unutarnjih potisnutih sukoba koje muče osobu, a karakterizirana je histeričnim poremećajem ličnosti.

Vrste histerije

Kada se spominje histerija kao mentalni poremećaj, uglavnom je riječ o pojavi histeričnog karaktera kod osobe kojeg najbolje opisuje psihička nezrelost u kontroli emocija i samoregulaciji. Međutim, histerija može podrazumijevati i histerične napadaje i histeričnu neurozu.

Histerična neuroza

Najčešće vrste histeričnih neuroza se mogu podijeliti na disocijativne i konverzivne poremećaje.

Disocijativni poremećaji predstavljaju razdvajanje pojedinih psihičkih funkcija (npr. razdvajanje dijela osobina ličnosti i kontrole volje).

Konverzivni poremećaji podrazumijevaju nesvjesne procese kojima se izbjegava anksioznost, a prepoznaje se u tjelesnom poremećaju za koji ne postoji organski uzrok, već neki psihološki konflikt.

Napadaji histerije

Histerični napadaj je uglavnom uvjetovan nekom neispunjenom potrebom ili željom koju ima histerična osoba. Kako bi se izbjegla eventualna kazna i dobila pohvala od osobe od koje se očekuje, napadaj se uvijek događa uz prisutnost drugih osoba.

Histerična osoba doživljava eksploziju emocija, često pada na pod (bez ozljeđivanja) te počne udarati nogama i rukama uz glasne krikove i uvredljive izjave. To sve može trajati sat vremena, pa čak i duže. Kad osoba koja promatra tu neobičnu situaciju shvati što je razlog histeričnog napadaja te što histerična osoba želi, ona se smiruje i vraća u normalno funkcioniranje.

Uzroci histerije

Glavni uzroci histerije su besposlenost i dosada, seksualna represija i izopačene navike razmišljanja.

Genetika također može biti uzrok histerije. Histerična obiteljska pozadina i neispravan emocionalni odgoj djeteta mogu biti važni čimbenici kod nastanka ovog histeričnog poremećaja ličnosti.

Nadalje, uzroci kao što su strah, briga, stres, depresija, trauma, neugodno i teško iskustvo (smrt u obitelji, prekid dugogodišnje ljubavne veze itd.) ili neka druga bolest također mogu uzrokovati pretjerane emocionalne reakcije koje rezultiraju histerijom.

Simptomi histerije

Najčešći simptomi histerije se obično prikazuju putem zavodljivog ponašanja, visoke razine emocionalne nestabilnosti i ovisnosti, platonskog prijateljstva, netrpeljivosti, frustracije i razdražljivosti. Međutim, najuočljivija je izrazito povišena emocionalnost osobe koja može izazvati i neke fiziološke reakcije kao što su:

• ubrzani rad srca,
• teški grčevi u raznim dijelovima tijela,
• glavobolja,
• smijeh ili plač bez razloga,
• naticanje vrata,
• osjećaj gušenja i pritiska.

U teškim slučajevima simptomi mogu biti:

• divlji i bolni krikovi,
• ogromno natečeni vrat,
• gubitak svijesti,
• nasilni pokreti,
• uznemirenost,
• konvulzije.

Osoba koja boluje od histeričnog poremećaja ličnsoti je obično bezvoljna, žudi za ljubavlju i suosjećajnošću što uzrokuje izrazitu emocionalnu nestabilnost. Simptomi mogu trajati danima ili tjednima, a onda se obično smire.

Histerija kod žena

Iako se može pojaviti i kod muškaraca i kod žena, češće se javlja kod mladih žena u dobi između 14 i 25 godina. Neuobičajena je pojava histerije nakon 45 godina.

Razlog zašto se češće javlja kod žena je vjerojatno i samo značenje grčke riječi hysteria što u prijevodu znači maternica. Smatralo se da je histerija drevni poremećaj uglavnom mladih žena kojima upravljaju emocije, što dovodi do poremećaja mentalnih, osjetnih i motoričkih funkcija. Čini se da je takvo razmišljanje postojano i danas.

Primarni ciljevi histeričnog karaktera su zadobivanje ljubavi i pažnje, stoga žene često pribjegavaju neprikladnom zavodljivom ponašanju kako bi dobile pozitivan odgovor okoline. Muškarci često ne razumiju ženske histerične napadaje, stoga ih uglavnom opisuju kao komplicirane, nerazumne i živčane.

Histerija kod djece

Mnogi roditelji imaju problema s histeričnim ispadima svoje djece za koje često ne mogu pronaći logičan razlog. Iako se histerični poremećaj ličnosti kod djece kratkotrajno pojavljuje najčešće kod dvogodišnjaka i trogodišnjaka, čini se da je glavni razlog histeričnog ponašanja (vrištanje, plač bez suza, bacanje po podu, udaranje rukama i nogama itd.) dobivanje nečeg što dijete taj trenutak želi (stvar, pažnja, ljubav itd.).

Nadalje, ne treba značiti da dijete to trenutno i treba (pogotovo ako je u pitanju neka stvar kao što je neka skupa igračka koju je upravo vidjelo u dućanu), te je jako važno naglasiti djetetu kako neće dobiti ono što želi ako to zatraži na takve načine, nego da će to možda dobiti ako zamoli na lijep i pristojan način.

Neki stručnjaci smatraju da su takvi ispadi dio normalnog razvoja djeteta te da ih ne bi trebali kažnjavati jer dijete to ne radi svjesno i namjerno. Stoga je važno zauzeti ispravan stav bez kažnjavanja djeteta, nego mirnim i njemu razumljivim razgovorom koji će mu objasniti problem njegovog ponašanja. Imajte strpljenja!

Liječenje histerije

S obzirom na to da se histerija može očitovati na različite načine, liječenje histeričnog poremećaja ličnosti nije toliko jednostavno. Napadaji histerije, kao i histerična neuroza, mogu se uspješno i relativno brzo izliječiti.

Problem je histerični karakter osobe koji ostaje dugotrajno. U tom slučaju je važno uvesti stručnu psihoterapijsku pomoć u liječenje koja će utjecati na emocionalnu regulaciju osobe, kao i na restrukturiranje cjelokupne osobe i karaktera.

• depresija
• emocije
• emocionalna nestabilnost
• histerična neuroza
• histerični napadaji
• histerija
• kontrola ponašanja
• mentalno zdravlje
• stres