Hipomanija se definira kao određeno razdoblje nenormalnog i trajno povišenog raspoloženja i energije koje se najčešće povezuje s bipolarnim poremećajem. Karakterizirana je povišenom razinom aktivnosti i ponašanjem koje se značajno razlikuje od normalnog stanja pojedinca.

Hipomanične epizode su obično slabijeg intenziteta i kraćeg trajanja u odnosu na simptome manije. Uglavnom se prepoznaju po neuobičajenoj razini uzbuđenja, napuhnutom samopouzdanju, izrazitoj pričljivosti, povećanoj distraktibilnosti, užurbanim i nepovezanim mislima te smanjenoj potrebi za snom.

Hipomanija – bolest

Iako je hipomanija sama po sebi uglavnom simptom bipolarnog poremećaja, također podrazumijeva određene simptome i specifična ponašanja koja ometaju svakodnevno funkcioniranje osobe.

Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje (DSM-V), hipomanična epizoda predstavlja razdoblje nenormalnog i trajno povišenog, ekspanzivnog ili razdražljivog raspoloženja i nenormalnog i trajnog intenziviranja aktivnosti i energije.

Simptomi hipomanije i manije su identični te se preklapaju u gotovo svim točkama. Međutim, glavna razlika između hipomanije i manije je u intenzitetu i trajanju simptoma.

Naime, da bi se dijagnosticirala manična epizoda, trajanje simptoma mora biti prisutno najmanje tjedan dana, veći dio dana ili skoro svaki dan (ili bilo kojeg trajanja ako je potrebna hospitalizacija). Kod hipomanične epizode simptomi su prisutni najmanje četiri uzastopna dana, veći dio dana i skoro svaki dan te se općenito smatra da ne zahtijeva hospitalizaciju.

Ako se pojave bilo kakvi psihotični simptomi, onda je riječ o dijagnozi manije. Hipomanična epizoda može se pojaviti i tijekom farmakološkog liječenja depresije te se u tom kontekstu drugačije promatra i dijagnosticira, ovisno o njezinom trajanju nakon prestanka uzimanja lijekova.

Hipomanična epizoda u svemu je slična maničnoj, osim po trajanju i intenzitetu simptoma. Česta je pojava u sklopu bipolarnog poremećaja, ali smatra se da nije nužna kako bi se mogla postaviti sama dijagnoza.

Hipomanija – simptomi

Tijekom razdoblja hipomanije prisutna su najmanje tri (ili više) od sljedećih simptoma te predstavljaju značajnu razliku od uobičajenog ponašanja pojedinca:

1. napuhano samopoštovanje ili grandioznost – varira od nekritične samouvjerenosti do izrazite grandioznosti
2. smanjena potreba za spavanjem (npr. osoba se osjeća odmornom nakon samo tri sata spavanja) – jedno od najčešćih obilježja hipomanije koje je potrebno razlikovati od nesanice (osoba želi spavati, ali ne može), zato što je ovdje prisutna minimalna količina sati sna nakon koje se osoba osjeća odmornom i punom energije (npr. nekoliko sati ili skoro ništa te buđenje nekoliko sati ranije nego obično)
3. razgovorljivost veća nego obično ili potreba da se stalno govori – brz i glasan govor koji je teško prekinuti (npr. osoba priča bez prestanka bez obzira na to žele li drugi ljudi komunicirati ili ne, često na nametljiv način ili bez brige za primjerenost izrečenog), obilježen šalama, igrama riječi, zabavnošću i teatralnošću, s jakim gestikuliranjem, ali i neprijateljskim komentarima, izljevima ljutnje ili pritužbama (pogotovo ako osobu netko želi prekinuti)
4. bijeg ideja ili subjektivno iskustvo da misli brzaju – mišljenje se može ubrzati do stupnja da je brže no što osoba može izgovoriti, a bijeg ideja se vidi kao neprekidno ubrzano govorenje s prebacivanjem s teme na temu (govor također može biti disociran, inkoherentan i nelagodan za osobu)
5. distraktibilnost i rastresenost pažnje – pažnja se lako prebacuje na nevažne ili sporedne izvanjske podražaje koje onemogućuju osobi da racionalno održava komunikaciju ili prihvaća upute
6. intenziviranje aktivnosti usmjerenih prema cilju (posebno socijalnih, na poslu ili u školi, te seksualnih) ili psihomotorna agitacija (npr. nesvrsishodne i ne prema cilju usmjerene aktivnosti) – pretjerano planiranje ili sudjelovanje u mnogobrojnim aktivnostima (uključujući seksualne, radne, političke aktivnosti), pojačanje seksualnog nagona i ponašanja te povećana socijabilnost (npr. obnavljanje starih poznanstava ili kontaktiranje prijatelja ili čak nepoznatih osoba)
7. pretjerano uključivanje u ugodne aktivnosti koje imaju veliku mogućnost bolnih posljedica i neopravdani optimizam koji dovodi do lošeg prosuđivanja (npr. neobuzdano kupovanje, seksualne nepromišljenosti ili loše poslovne investicije) – osoba čak može ugovoriti kupovine velikog broja nepotrebnih predmeta bez potrebnog novca da ih plati, bez straha stupati u različite i mnogobrojne seksualne odnose, donositi visokorizične poslovne odluke itd.

Hipomanija – iskustva

Osobe koje su iskusile hipomaničnu epizodu obično ne prijavljuju simptome sve dok ne potraju duže od tjedan dana, odnosno do stupnja razvoja manije, kada i njihova okolina jasnije posumnja na neuobičajenu razinu energije i povišeno raspoloženje.

Simptomi hipomanije se mogu razlikovati ovisno o osobi te ih je ponekad teško prepoznati. S obzirom na to da hipomanična epizoda puno kraće traje, vrlo je vjerojatno da će na istu posumnjati samo bliža okolina osobe, odnosno oni koji mogu usporediti njihovo stanje prije i poslije pojave simptoma, a upravo zato i sama dijagnoza često izostane.

Također, ako osoba konzumira određene lijekove koji mogu uzrokovati hipomaničnu epizodu kao oblik nuspojave, važno je pratiti trajanje iste te potražiti savjet liječnika ako simptomi ostanu prisutni duži period te ne prestaju i nakon uzimanja lijekova.

Isto tako, ako su prisutni bilo kakvi simptomi psihoze (npr. deluzije, halucinacije), isključuje se mogućnost hipomanične epizode te se postavlja sumnja na maničnu epizodu. Da bi se odredilo liječenje hipomanije, važno je odrediti njezine uzroke te jasnu kliničku sliku prije preporuke bilo kakvih stabilizatora raspoloženja.

Općenito se preporučuje educiranje o hipomaniji ako osoba sumnja da neki od simptoma uzrokuju određene teškoće i značajne promjene u svakodnevnom funkcioniranju.

Prvi korak je dijeljenje problema s osobom od povjerenja i/ili traženjem stručnjaka u području mentalnog zdravlja, odnosno psihijatra koji će provjeriti simptome te odrediti je li riječ o hipomaniji ili nekoj drugoj poteškoći. Također će odrediti oblik terapije te procijeniti najbolje oblike liječenja (farmakološki, psihoterapijski, individualni ili grupni rad itd.).

Pročitajte i članke:

• Manija: Simptomi vode do nepredvidljivih ishoda, pogođena je i cijela obitelj, a nakon toga slijedi potpuna suprotnost
• Bipolarni poremećaj i brak: Može biti zahtjevno! Psihologinja otkriva kako se ponašati prema osobi s bipolarnim poremećajem
• Najčešći psihički poremećaji: Pojavnost raste, počinju u mlađoj odrasloj dobi i smanjuju kvalitetu života! Evo zbog kojih je mentalnih poremećaja najviše hospitalizacija.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Žgaravica ili nešto ozbiljnije?

Peče vas u prsima? Ovo je 13 mogućih uzroka

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• bipolarni poremećaj
• hipomanija
• hipomanija - iskustva
• hipomanija - simptomi
• hipomanija i manija