Na konferenciji za medije povodom 5. Dana medijske pismenosti u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja, govorilo se o važnosti medijskog obrazovanja. Ove godine Dani medijske pismenosti održavaju se pod sloganom “Misli svojom glavom u medijskom labirintu”.

U okviru ovogodišnjih Dana medijske pismenosti održalo se dosad više od 500 događanja u 155 gradova i mjesta diljem zemlje, na kojima su građani dobili priliku obrazovati se u području medijske pismenosti. To je od izuzetne važnosti jer je istraživanje koje je za UNICEF i Agenciju za elektroničke medije proveo Ipsos pokazalo da postoji velika potreba za takvom vrstom obrazovanja, kao i snažna svijest građana o tome da je obrazovanje o medijima važno:

• 80 % građana nije imalo priliku učiti o medijima
• 81 % učenika i studenata smatra da bi obrazovanje iz područja medijske pismenosti trebalo značajnije biti uključeno u školske kurikule
• od medija roditelje najviše brinu društvene mreže i platforme za razmjenu videozapisa, mrežne videoigre  i aplikacije za dopisivanje
• kad govorimo o utjecaju medijskih sadržaja, roditelje najviše brinu mrežno nasilje, seksualizirani sadržaji i utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, a djecu i mlade od 16 do 25 godina mrežno nasilje, utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje i mogućnost stvaranja ovisnosti o internetu
• svaki treći učenik ili student od 15 do 25 godina kaže da je osjećao stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama.

Medijska pismenost je važna za razvijanje kritičkog razmišljanja kod djece

Na konferenciji za medije ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je rekao:

Medijsku pismenost kao kompetenciju učenici razvijaju u nizu nastavnih predmeta i međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama. Njome razvijamo kritičko mišljenje i vrednovanje jer je među svim informacijama važno prepoznati one koje su provjerene i točne. Medijska pismenost uključuje mnoga znanja, vještine i kompetencije, no najveća je vrijednost medijske pismenosti u sposobnosti analiziranja, vrednovanja i stavljanja informacija u kontekst. Čestitam organizatorima i zahvaljujem svima koji su dali svoj doprinos ovoj važnoj temi.

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, je dodala:

Tema petih Dana medijske pismenosti – Misli svojom glavom u medijskom labirintu – najbolje oslikava današnje vrijeme u kojem nam je tehnološki razvoj donio pozitivne promjene u živote, no upravo te pozitivne promjene dovele su pojedine dijelove života u labirint, pa se u nekim situacijama osjećamo kao da smo u paralelnom svijetu od količine dostupnih informacija.

Upravo su zato medijska pismenost i sposobnost kritičkog razumijevanja medija danas izuzetno važne, jer se informacije nalaze na gotovo svakom koraku našeg života. Iznimno je važno znati pronaći relevantnu informaciju i zaštiti se od dezinformacija, te naš cilj mora biti sustavna podrška u osnaživanju ne samo mladih, već i svih građana vještinama medijske pismenosti. Stoga smo u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurali sredstva za uspostavu provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka.

Razvoj neovisnih provjeravatelja točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama te izgradnja sustava temelj su za jačanje otpornosti društva na dezinformacije. Ministarstvo kulture i medija u potpunosti podržava aktivnosti AEM-a i UNICEF-a u pripremi edukativnih i obrazovnih materijala, a koji će pomoći u organizaciji nastave medijske pismenosti u školama i radionica u vrtićima.

Učenici ne razumiju kako mediji funkcioniraju

U okviru međunarodnog projekta EduMediaTest, koji u Hrvatskoj provodi Agencija za elektroničke medije uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, provedeno je testiranje razine medijske pismenosti učenika iz 15 srednjih škola diljem Hrvatske.

Najbolje rezultate učenici su postigli u pristupu sadržaju i korištenju tehnologijom. Međunarodni konzorcij partnera iz sedam država koje su bile uključene u ovo istraživanje dao je i mišljenje prema kojemu se medijska pismenost u školama ne bi trebala svoditi na digitalnu komponentu – u kojoj učenici dobrim dijelom imaju razvijene kompetencije. Naime, najslabije rezultate učenici su postigli u dimenzijama koje podrazumijevaju razumijevanje funkcioniranja medija, njihova utjecaja te produkcije medijskih sadržaja.

To upućuje na to da nisu dovoljno upoznati s načinom funkcioniranja medija i digitalnih platformi ni dovoljno svjesni da se medijske poruke proizvode prema određenim pravilima i da mogu imati dodatno ili skriveno značenje, odnosno nisu svjesni da imaju nedostatne vještine za kritičko razumijevanje sadržaja, kao i za prepoznavanje dezinformacija.

Na konferenciji su predstavljeni pobjednički filmovi na filmskom natječaju koji se u sklopu Dana medijske pismenosti održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, te su pobjednicima dodijeljene prigodne plakete.

Tema filmskog natječaja ove je godine bila “Influenceri i mi“. U osnovnoškolskoj kategoriji pobjedu je odnio film “NE (imam) granicu” čiji su autori Dominik Mataković, Filip Vasilj, Gabriel Drinovac i Josip Mikulčić, uz podršku mentorice Marije Matić, iz OŠ Augusta Cesarca iz Ivankova.

U srednjoškolskoj kategoriju pobijedio je film “Bon appétit” čije su autorice Mihaela Belčić, Kaja Čuljak, Martina Šmic i Mia Danko Janeš, učenice Elektrostrojarske škole Varaždin, koje pohađaju smjer medijski tehničar, uz podršku mentora Aleksandre Rodeš i Tibora Büna.

Pročitajte i članke:

• Vrijeđanje na društvenim mrežama – kakve osobe stoje iza toga i što možemo učiniti?
• Dezinformacije i lažne vijesti – utjecaj na društvo, tko je podložniji i kako ih zaustaviti?

Učitaj više izvora