Nedavno istraživanje iz Švedske, objavljeno u travanjskom izdanju časopisa Journal of the American College of Cardiology za 2025. godinu, sugerira da dodavanje ezetimiba (lijeka poznatog pod brendom Zetia) uz statinsku terapiju unutar 12 tjedana nakon srčanog udara može smanjiti rizik od komplikacija i smrti povezanih sa srcem.

Ezetimib djeluje tako da sprječava apsorpciju kolesterola u tankom crijevu, čime smanjuje razinu “lošeg” LDL kolesterola u krvi, koji je poznat po tome što uzrokuje začepljenje krvnih žila i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara.

Lijek se često koristi kod pacijenata koji ne podnose statine, ali i kao dopunska terapija kad statini sami nisu dovoljni za snižavanje kolesterola.

Rana kombinirana terapija nakon infarkta – ključ za bolji ishod

Znanstvenici su analizirali podatke više od 35.000 pacijenata hospitaliziranih zbog infarkta između 2015. i 2022. godine, koristeći sveobuhvatni švedski registar SWEDEHEART.

Iako je većini pacijenata po otpustu iz bolnice propisana terapija visokim dozama statina, dio njih je u roku od 12 tjedana započeo i s ezetimibom. Pacijenti su podijeljeni u tri skupine – oni koji su započeli ezetimib unutar 12 tjedana, oni koji su ga počeli uzimati kasnije (između 13 tjedana i 16 mjeseci) i oni koji ga uopće nisu primili.

Korištenjem sofisticiranih statističkih metoda (tzv. clone-censor-weight pristupa), istraživači su simulirali uvjete randomiziranog kliničkog ispitivanja kako bi smanjili utjecaj pristranosti.

Rezultati su pokazali da su pacijenti koji su rano započeli kombiniranu terapiju imali značajno manji rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja (MACE), poput smrti, ponovnog infarkta ili moždanog udara, u usporedbi s onima koji su započeli kasnije ili nisu uopće uzimali ezetimib.

Jednogodišnja stopa MACE-a iznosila je 1,79 na 100 pacijent-godina u skupini s ranom terapijom, u usporedbi s 2,58 kod kasnog početka i 4,03 kod pacijenata bez ezetimiba. Nakon tri godine, rizik za MACE bio je 1,29 puta veći kod onih koji nisu uzimali ezetimib, u odnosu na ranu terapiju.

Također, pacijenti iz rane skupine češće su postizali ciljne vrijednosti LDL kolesterola (<1,4 mmol/L ili <55 mg/dL) unutar jedne godine.

Zašto je ovo važno za osobe koje su preživjele infarkt?

Studija naglašava da pristup u kojem se statin daje odmah, a dodatni lijek tek ako se ne postignu ciljevi, često dovodi do odgode optimalnog liječenja – što može imati negativne posljedice.

Kako navode autori, oko 75 – 80 % pacijenata nakon infarkta ne uspijeva postići ciljne vrijednosti LDL-a samo statinima. Rana kombinacija lijekova može poboljšati ishode i smanjiti rizik od novih događaja.

Stručnjaci sugeriraju da bi se protokoli liječenja infarkta trebali ažurirati tako da uključuju ranu kombiniranu terapiju – moguće već tijekom boravka u bolnici.

Dr. Arun Manmadhan, kardiolog s Columbia Universityja koji nije sudjelovao u istraživanju, za Healthline ističe da se nalazi studije uklapaju u širi konsenzus – održavanje niske razine LDL kolesterola smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara, osobito kod onih koji su ih već pretrpjeli.

Što pacijenti mogu učiniti osim uzimanja lijekova za kolesterol?

Dr. Markyia Nichols, specijalistica preventivne medicine i stručnjakinja za životni stil, naglašava da kolesterol nije “neprijatelj”, već odgovor tijela na oštećenja.

Kolesterol je nužan za život – gradi hormone, stabilizira stanice i pomaže u regeneraciji tkiva. Kad kolesterol raste, treba se pitati što tijelo pokušava popraviti, pojašnjava.

Pravi problem, kaže Nichols, nije kolesterol nego kronična upala. Na nju utječu loša prehrana, inzulinska rezistencija, stres, toksini i poremećaji metabolizma.

Kolesterol ne uzrokuje požar, on je kao vatrogasac, kaže. No, LDL može postati opasan kada oksidira zbog loše prehrane i stila života. Zaključno, ističe da dodavanje ezetimiba može pomoći, ali da se treba pozabaviti i temeljnim uzrocima problema.

Preporučuje provjeru razina magnezija, omega-3 masnih kiselina, vitamina D i K2, te upalnih markera poput C-reaktivnog proteina, homocisteina i inzulina. Također, savjetuje procjenu mogućih izvora upale – prehrane, stresa, toksina ili problema s crijevima.

U složenijim slučajevima, pacijenti bi trebali potražiti liječnika specijaliziranog za funkcionalnu ili uzročno usmjerenu medicinu kako bi pronašli stvarne uzroke povišenog kolesterola. 

Pročitajte i ove članke:

• Srčani udar (infarkt miokarda): Koji su simptomi i kako izgleda oporavak?
• Dijagnoza moždanog udara: Može ga otkriti brzi test
• Simptomi moždanog udara: Liječnik otkriva koji su znakovi moždanog udara i postoje li razlike kod žena i muškaraca.

• istraživanje
• Jeftini lijekovi smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara?
• moždani udar
• srčani udar

Učitaj više izvora