Bolesti srčanih zalistaka su bolesti koje zahvaćaju jedan ili više srčanih zalistaka. One mogu biti prirođene (kongenitalne) ili stečene (posljedica neke bolesti ili stanja).

Srce ima dvije pretklijetke i dvije klijetke.

Svaka klijetka ima valvulu, jednosmjerni otvor (ventil) kroz koji ulazi krv te valvulu kroz koju krv izlazi. Ponekad se ventilni otvori ne otvaraju i zatvaraju ispravno te narušavaju protok krvi kroz srce i tijelo.

Srčani zalisci složene su strukture koje imaju funkciju ventila, a smještene su između pretklijetke i klijetke, odnosno između klijetke i arterije koja izlazi iz srca.

Postoje četiri srčana zaliska:

• mitralni zalistak – koji onemogućuje vraćanje krvi iz lijeve klijetke u lijevu pretklijetku,
• aortni zalistak – koji zadržava krv u aorti nakon istiskivanja iz klijetke,
• trikuspidalni zalistak – koji onemogućuje vraćanje krvi iz desne klijetke u desnu pretklijetku,
• pulmonalni (plućni) zalistak – koji zadržava krv u pulmonalnoj arteriji nakon istiskivanja iz desne klijetke.

Stanje koje nazivamo stenoza (suženje zalistaka) jest ono u kojem se ventil ne može ispravno otvoriti.

Regurgitacija (insuficijencija) je stanje kada se ventil ne zatvara ispravno te propušta krv.

Također, bolesti mogu biti miješane (i stenoza i regurgitacija).

Bolesti srčanih zalistaka su:

• aortna stenoza i regurgitacija,
• mitralna stenoza i regurgitacija,
• trikuspidalna stenoza i regurgitacija,
• pulmonalna (plućna) stenoza i regurgitacija.

Za normalnu funkciju srčanih zalistaka nužna je i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca.

Bolesti aortnih zalistaka

Bolesti aortnih zalistaka su stanja u kojem ventil između glavne crpne komore srca (lijeve klijetke) i glavne arterije u tijelu (aorte) ne funkcionira ispravno.

Budući da srce zbog toga radi pod većim opterećenjem i da se oštećenje zalistaka pogoršava, s vremenom dolazi do srčanog popuštanja i proširivanja srca.

Aortna stenoza – uzroci, simptomi i liječenje

Uzroci aortne stenoze

Kada je aortni zalistak sužen, kroz lijevu se klijetku srca u aortu pumpa manje krvi. Tako dolazi i do smanjene količine krvi koju srce pumpa kroz čitavo tijelo.

Posljedično, lijeva klijetka proširuje svoju mišićnu stijenku kako bi istisnula što više krvi kroz zalistak. Stijenka klijetke traži sve više krvi kako bi opskrbila svoju površinu kisikom.

Najčešći uzroci u starijih bolesnika su skleroza aorte i zadebljanje aortnog zaliska zbog fibroze (formiranje viška vlaknastog vezivnog tkiva u organu) i kalcifikacija (kalcijeve soli u tjelesnim tkivima).

Najčešći uzrok aortne stenoze kod osoba mlađih od 70 godina je kongenitalna bikuspidna aortna valvula – prirođena srčana mana.

Reumatska groznica koja je povezana s drugim greškama zalistaka – često može uzrokovati aortnu stenozu. Aortni zalistak oštećen je kod gotovo 40% osoba koje imaju nekakvu grešku srčanih zalistaka nakon napadaja reumatske groznice.

Ako bolesnik ima samo aortnu stenozu i nema dokaza o drugim poremećajima – vrlo vjerojatno se radi o kongenitalnom poremećaju.

Muškarci su gotovo 3 puta skloniji aortnoj stenozi od žena.

Aortna stenoza – simptomi

Kod aortne stenoze u samom početku nema nikakvih simptoma, a kasnije se simptomi počinju vrlo brzo razvijati. 

Kako se stanje pogoršava, može se javiti gubitak daha tijekom tjelesne aktivnosti (dispneja). U konačnici dolazi i do sinkope kod napora (iznenadni, prolazni gubitak svijesti koji nastaje uslijed poremećaja prokrvljenosti mozga).

Može doći i do razvijanja angine pektoris i napadaja vrtoglavice.

S vremenom se mogu javiti i simptomi dekompenzacije lijevog srca.

Aortna stenoza može izazvati probleme s disanjem, tzv. ”teško disanje” posebno dok osoba leži. Otežano disanje, ponekada može biti praćeno ”sviranjem” u prsima.

Aortna stenoza često dovodi do nedovoljnog dotoka krvi u koronarne arterije. Upravo zbog toga postoji veća opasnost od iznenadne smrti koju većinom uzrokuje srčani zastoj.

Ako se aortna stenoza ne liječi, tekućina u plućima može dovesti do upale pluća, odnosno smanjene otpornosti na infekciju.

Aortna stenoza – liječenje

Prilikom rutinskog liječničkog pregleda može se utvrditi oštećenje zaliska, vjerojatno ćete morati napraviti rendgensku snimku grudnog koša te elektrokardiogram. Koristi se ehokardiogram – ultrazvučna pretraga srca.

Dijagnoza se poslije može potvrditi ostalim pretragama, kao što su kateterizacija srca, koronarna arteriografija i ultrazvučno snimanje.

Ako ste upoznati s tim da imate blaži oblik aortne stenoze, izbjegavajte jače tjelesne napore. Isto se podrazumijeva i za spolno općenje, budite umjereni.

Jedino moguće liječenje u slučaju teške aortne stenoze je operacija, točnije zamjena zalistaka.

Ako se kirurg odluči za ugradnju umjetnog zaliska, morat ćete doživotno uzimati antikoagulanse. Izgledi za potpuno ozdravljenje su uglavnom isti kao i kod ostalih bolesti srčanih zalistaka.

Aortna regurgitacija – uzroci, simptomi i liječenje

Aortna regurgitacija – uzroci

Do aortne regurgitacije, odnosno insuficijencije aorte, dolazi zbog toga što aortni zalistak ne funkcionira onako kako bi trebao, točnije, krv se može vratiti iz aorte u lijevu klijetku. To je neadekvatno zatvaranje aortne valvule koja uzrokuje povrat krvi iz aorte u lijevu klijetku u dijastoli.

Uzrok tom poremećaju je najvjerojatnije reumatska groznica. Aortni zalistak može biti oštećen i zbog sifilisa, ali danas uzrokuje svega 1% svih slučajeva insuficijencije aorte.

Ostali uzroci su:

• degeneracija valvule,
• endokarditis (infekcija endokarda i srčanih valvula),
• kongenitalna bikuspidna aortna valvula (prirođena srčana mana), 
• upalne bolesti vezivnih tkiva.

Zbog bakterijskog endokarditisa ponekad može doći do pucanja dijela zaliska.

Simptomi aortne regurgitacije

Nakon pojave insuficijencije aorte, mogu proći godine prije pojavljivanja prvih značajnijih simptoma. Međutim, simptomi se vrlo brzo razvijaju ako dođe do pucanja zalistaka. Uzrok su simptomi zatajivanja srca i kardiogenog šoka.

Glavni simptom je gubitak daha, odnosno zaduhe u naporu.

Često se javljaju i svi simptomi dekompenzacije srca. Javlja se ortopneja (dispneja prilikom mirovanja) te palpitacije (neugodan osjećaj ubrzanog ili nepravilnog srčanog rada).

Insuficijencija, tj. aortna regurgitacija, danas nije toliko česta bolest.

Aortalna regurgitacija – liječenje

Pregled i dijagnostičke pretrage slične su ostalim dijagnostičkim metodama kada su u pitanju srčane greške. Dijagnoza se temelji na anamnezi i fizikalnom pregledu, a potvrđuje se ehokardiografijom.

Ako se sumnja na aortnu regurgitaciju, baš kao i kod aortne stenoze, bit će potrebno regulirati aktivnosti. Liječnik će na kraju odlučiti jeste li kandidat za presađivanje zalistaka. Liječenje ovisi o simptomima i stupnju disfunkcije.

Bolesti mitralnih zalistaka

Kod bolesti mitralnih zalistaka, mitralni ventil, koji se nalazi između lijeve srčane komore (lijevi atrij i lijeva klijetka), ne radi ispravno.

Mitralna stenoza – uzroci, simptomi i liječenje

Mitralna stenoza – uzroci

Mitralna stenoza pojam je koji opisuje suženje mitralnog zaliska koji se nalazi između lijeve pretklijetke i klijetke. Sužavanje mitralnog ušća ometa protok krvi iz lijevog atrija u lijevi ventrikul. Kako bi potisnula krv kroz uski otvor, mišićna stijenka klijetke zadeblja, a tlak u toj komori postepeno raste.

Taj tlak se povratno prenosi kroz plućne vene u pluća te dolazi do njihove zasićenosti krvlju.

Mitralna stenoza se razvija kod 60% osoba nakon pojave reumatske groznice.

Simptomi mitralne stenoze

Mnoge osobe su bez simptoma sve do npr. trudnoće ili razvoja fibrilacije atrija (aritmija). 

Glavni simptom mitralne stenoze je gubitak daha, a uzrokuje ga kongestija pluća (pluća prepunjena krvlju). Gubitak daha je najizraženiji nakon naporne tjelesne aktivnosti, a može se javiti i tijekom mirovanja. Javlja se opća slabost i mogući razvoj plućnog edema.

Možete postati osjetljiviji i na napade akutnog bronhitisa, a mogu se javiti i bolovi u prsima nalik onima kod angine pektoris.

Kao simptom dekompenzacije srca može se javiti i učestalo noćno mokrenje. 

Najveća opasnost je treperenje klijetki zbog čega dolazi do stvaranja embolusa.

Mitralna stenoza – liječenje

Liječnik će dijagnozu mitralne stenoze moći postaviti osluškujući srce stetoskopom, ali će vas uputiti specijalistu za srčane bolesti radi provođenja ostalih pretraga – ehokardiografija.

Ako vas mitralna stenoza nije fizički onesposobila, moći čete živjeti normalnim životom.

Ako teško dišete, liječnik vam može propisati diuretik, koji će vam omogućiti da se oslobodite viška tekućine iz tijela. Liječnik vam može propisati i tablete kalija s obzirom na to da djelovanjem nekih diuretika dolazi i do gubitka kalija koji je potrebno nadomjestiti.

Fibrilacija atrija (treperenje) može se uspješno kontrolirati beta-blokatorima, a možete dobiti i antikoagulanse kako bi se spriječilo nastajanje ugrušaka.

Ako mitralna stenoza utječe na vaše svakodnevne aktivnosti ili ste trudni pa se simptomi stenoze pogoršavaju, liječnik će vam najvjerojatnije predložiti operaciju.

Uobičajena operacija se naziva valvulotomijom te kod takve vrste operacije ipak postoji određeni rizik. Nakon operacije, simptomi se ne moraju vratiti godinama.

Ako se simptomi ponovno jave, možete zatražiti drugu valvulotomiju ili će vam liječnik predložiti presađivanje zalistaka.

Kod 80% operiranih slučajeva zabilježeno je preživljavanje od najmanje 5 godina nakon operacije.

Mitralna insuficijencija – uzroci, simptomi i liječenje

Mitralna insuficijencija – uzroci

Ako se mitralni zalistak ne zatvara potpuno, krv koja je već prešla iz lijeve pretklijetke u lijevu klijetku, može se vraćati u lijevu pretklijetku. Tada srce mora intenzivnije kucati kako bi istisnulo zaostalu krv koja se nakuplja u lijevoj pretklijetki. To je zapravo neadekvatno zatvaranje mitralnog zaliska. 

Stijenka srca se proširuje kako bi svladala dodatno opterećenje. Kao i kod ranije navedenih stanja – uzrok mitralne insuficijencije jest reumatska groznica, međutim insuficijencija ponekad može biti prirođena.

Također, mitralnu regurgitaciju uzrokuju i prolaps mitralne valvule (zalisci valvule izbočuju se u lijevu pretklijetku za vrijeme kontrakcije), disfunkcija papilarnih mišića te dilatacija mitralnog prstena (proširenje).

Mitralna insuficijencija – simptomi

Kod mitralne insuficijencije simptoma obično nema. Kada dođe do simptoma – isti su kao i kod zatajenja srca i kardiogenog šoka.

Mitralna insuficijencija je praćena gubitkom daha, kao i gore navedena stanja, stoga je osobi iznimno teško razlikovati ta stanja. Kao i kod svih drugi grešaka vezanih za srčane zaliske, mogu se javiti simptomi dekompenzacije srca. Može se javiti i otežano gutanje – što je posljedica pritiska na jednjak.

Simptomi su još i slabost (uslijed srčanog zatajivanja) te palpitacije.

Mitralna insuficijencija može biti trajna ako je zalistak oštećen ili privremena ako je u pitanju reumatska groznica.

Najveća opasnost mitralne insuficijencije je bakterijski endokarditis kojem ćete, ako patite od ovog poremećaja, biti znatno skloniji.

Liječenje mitralne insuficijencije

Dijagnoza se postavlja klinički, a potvrđuje ehokardiografijom. 

Ako nema simptoma, liječenje kao i kod mitralne stenoze, najvjerojatnije neće biti potrebno.

Ako imate mitralnu insuficijenciju, preporučuje se uzimanje antibiotika prije postupaka kao što su vađenje zuba ili drugih operativnih zahvata.

Ako imate veće komplikacije, liječnik će vam predložiti operaciju kojom će se postojeći zalisci zamijeniti novima. Akutna mitralna insuficijencija zahtijeva hitan popravak ili zamjenu zaliska. 

Terapija lijekovima je jednaka kao i kod ranije navedenih stanja.

Ako bilo kada nakon operacije osjetite gubitak daha, potražite hitnu liječničku pomoć jer se može raditi o mehaničkoj grešci zamijenjenog zaliska.

Bolesti plućnih zalistaka

Bolesti plućnih zalistaka se odnose na bilo koji poremećaj plućnog ventila, koji je odgovoran za čuvanje krvi te pravilan protok iz srca prema plućima.

Bolesti se mogu odnositi na propuštanje ventila (plućno povraćanje) i suženje ventila (pulmonalna stenoza).

Pulmonalna stenoza najčešće pogađa djecu. Prognoza bez liječenja je općenito dobra.

Liječenje ovisi o vrsti bolesti te njenoj težini.

Bolesti trikuspidalnih zalistaka

Bolesti trikuspidalnih zalistaka su stanja u kojem ventil između desne klijetke i desne pretklijetke ne funkcionira ispravno. Često se javlja kod drugih problema srčanih zalistaka.

Trikuspidalna stenoza

Trikuspidalna stenoza – u tom stanju, trikuspidalni ventil je sužen, smanjuje količinu krvi koja može teći kroz njega iz desne pretklijetke u desnu klijetku.

Jedini teški simptomi su:

• osjećaj treperenja u vratu,
• opća slabost,
• hladna koža,
• osjećaj nelagode u gornjem desnom kvadrantu abdomena.

Prilikom ležanja lice može postati tamnije, a bolesniku žile na glavi mogu postati izraženije.

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i fizikalnog pregleda, a potvrđuje se doppler ehokardiografijom.

Obično je benigna te ne zahtijeva posebno liječenje, no u simptomatskih bolesnika dolazi do poboljšanja simptoma nakon kirurškog zahvata.

Sve bolesnike koji pokazuju izraženije simptome potrebno je podvrgnuti prehrani s niskim unosom soli, propisati diuretike te ACE inhibitore.

Opcije su balonska vulvoplastika ili otvorena reparacija ili zamjena zaliska. 

Trikuspidalna atrezija

Prilikom trikuspidalne atrezije nema komunikacije između desne pretklijetke i desne klijetke.

Trikuspidalna atrezija čini 3% prirođenih poremećaja. Djeca pri porodu obično imaju tešku cijanozu, dok se u dobi od 4 – 6 mjeseci manifestiraju znakovi popuštanja srca, kao i slabo dobivanje na težini.

Za liječenje je obično potrebna kateterizacija srca koja se obavlja prije kirurškog zahvata.

Ebsteinova anomalija

Ebsteinova anomalija predstavlja urođenu manu trikuspidalnih zalistaka. Ebsteinova anomalija spada u grupu opstruktivnih valvularnih i vaskularnih malformacija s desno-lijevim šantom, odnosno skretanjem toka krvi.

Najčešći simptomi su:

• cijanoza,
• otežano disanje,
• lako umaranje,
• supraventrikularna aritmija.

Kada nema izraženih simptoma, potrebno je tek pratiti simptome oboljelog, kod težih slučajeva je potrebno liječenje lijekovima ili operacija.

• bolesti srca
• dispneja
• otežano disanje
• regurgitacija
• reumatska groznica
• srčane bolesti
• srčani zalistak
• stenoza