Fizioterapeutske vježbe poslije moždanog udara: Kreće se što prije, a dva su terapijska pristupa! Fizioterapeut otkriva detalje

Fizioterapeutske vježbe poslije moždanog udara

Fizioterapeutske vježbe poslije moždanog udara su sve one vježbe koje fizioteraput provodi s osobom koja je doživjela moždani udar i/ili je naučio osobu da ih sama/uz pomoć bližnjih izvodi.

Moždani udar označava skupinu poremećaja koji su definirani kao iznenadni i lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije. Razlikuju se:

  • ishemijski moždani udar (80 % slučajeva) – nastaje zbog začepljenja krvne žile, najčešće ugruškom, rjeđe plakovima, plodnom vodom i dr.
  • hemoragijski moždani udar (20 % slučajeva) – nastaje zbog prsnuća krvne žile, npr. uslijed visokog tlaka ili aneurizme (proširenja krvne žile).

Pročitajte članak “Simptomi moždanog udara: Liječnik otkriva koji su znakovi moždanog udara i postoje li razlike kod žena i muškaraca“.

Prolazni simptomi moždanog udara znaju se još zvati i “moždanim udarom upozorenja”, “mini moždanim udarom” ili “tranzitornom ishemijskom atakom” (TIA), obično traju do pet minuta, no ne duže od jednog sata, te spontano prolaze.

Iako simptomi prolaze, od iznimne je važnosti svejedno potražiti hitnu pomoć jer se ne može znati je li riječ o moždanom udaru ili TIA-i. Također je važno napomenuti da više od trećine osoba koje su doživjele TIA-u dožive moždani udar unutar godinu dana, a 10 – 15 % unutar tri mjeseca.

Pročitajte članak “Neprimjetni moždani udar: Kako se može dogoditi da prehodamo moždani udar i možemo li išta učiniti? Evo što kaže liječnik“.

Fizioterapeutske vježbe poslije moždanog udara

Fizioterapija započinje čim prije po primitku osobe u jedinicu intenzivnog liječenja ili jedinicu za liječenje moždanog udara. O samom sadržaju ovisi stanje u kojem se osoba nalazi. Čim prije se započinje s pravilnim pozicioniranjem (namještanjem) osobe u krevetu, ranom mobilizacijom (pokretanjem) i vertikalizacijom (ustajanjem).

Danas gotovo više da i ne postoje “vježbe” u rehabilitaciji poslije moždanog udara (vježbe nakon moždanog udara), već se rehabilitacija (oporavak) temelji na neurofiziološkom/neuromišićnom pristupu.

Danas se zna da postoji tzv. neuroplastičnost, odnosno sposobnost mozga da se reorganizira, tj. da se zdravi dio mozga nauči da preuzme funkciju oštećenog.

Pročitajte članak “Neuroplastičnost mozga: Do 80. godine izgubit ćemo oko 5 % naše moždane težine! Psihologinja otkriva što je plasticitet mozga i kako ga održati“.

Dva su najčešća terapijska pristupa koji se temelje upravo na tome i koji se koriste u oporavku nakon moždanog udara. To su PNF (proprioceptivna neuromuskulatorna facilitacija) koncept i Bobath koncept. Prema istraživanju iz 2021. oba su koncepta pokazala uspješne rezultate kod osoba s moždanim udarom.

Rehabilitacija nakon moždanog udara
FOTO: Shutterstock

Najčešća posljedica moždanog udara je hemipareza (oslabljena funkcija jedne polovice tijela), odnosno hemiplegija (oduzetnost jedne polovice tijela), i to strane suprotne od strane mozga gdje je bio moždani udar.

Ono što fizioterapeuti žele postići primjenom PNF, odnosno Bobath koncepta, jest normalan pokret, kao što je bio i prije nego je nastupio moždani udar, i upravo se tome u procesu fizioterapije teži. Oporavak je dugotrajan i težak, no moguć, i cilj mu je dobiti što bolju kvalitetu pokreta, neovisnost o pomoći drugih, odnosno samostalnost u svakodnevnim aktivnostima.

Oporavak je orijentiran prema aktivnostima i upravo je fokus svih terapija i vježbi na njima. Najčešće su to aktivnosti svakodnevnog života. Neke od njih su:

  • ustajanje iz kreveta
  • odlazak na toalet
  • oblačenje
  • obuvanje
  • češljanje
  • pijenje
  • hranjenje
  • hodanje (i po stepenicama).

Također, danas postoji niz pomagala za robotsku neurorehabilitaciju, za oporavak hoda, funkcije šake, funkcije ruke, balansa i dr., i sve se češće primjenjuju i imaju svoju ulogu u rehabilitaciji nakon moždanog udara, što potvrđuju i istraživanja provedena unazad nekoliko godina.

Vježbe za oporavak ruke nakon moždanog udara

Primjenom PNF i Bobath koncepta fizioterapeuti žele postići što bolju kvalitetu pokreta. Kada govorimo o oporavku ruke nakon moždanog udara, nikad se ne tretira samo ruka, već cijelo tijelo. Svi pokreti kreću od trupa te se prvo radi pravilno pozicioniranje trupa, zdjelice i ramena te se potom ide u pokret ruke.

Primjerice, u PNF konceptu postoje tzv. obrasci ruke (ako se tretira ruka). Zapravo je riječ o trodimenzionalnim pokretima, odnosno različitim kombinacijama pokreta ruke u sve tri dimenzije, kako bismo dobili čim jaču i bolju aktivaciju (snagu) mišića, veći opseg pokreta i bolju kvalitetu sveukupnog pokreta.

Ako je npr. prisutan spasticitet (ukočenost mišića), postoje načini kojima se može prije samog pokreta/vježbe pokušati dobiti što normalniji tonus mišića i dužinu mišića koji sudjeluju u aktivnosti koju želimo raditi (to se radi djelovanjem na mišićno vreteno, odnosno Golgijev tetivni aparat).

Ono što fizioterapeuti često koriste u rehabilitaciji ruke nakon moždanog udara je CIMT terapija (eng. Constraint induced movement therapy). Riječ je o terapiji, odnosno rehabilitacijskoj strategiji u kojoj se za aktivnosti koristi ruka s oštećenom funkcijom, dok se “zdrava ruka” imobilizira ili poveže.

Razlikujemo:

  • klasičnu/nemodificiranu CIMT – korištenje zahvaćene ruke 90 % budnih sati, kroz 2 – 3 tjedna, dok se “zdrava”/nezahvaćena ruka povezuje, stavlja u mitelu ili udlage
  • modificiranu CIMT – primjenjuje se tri sata na dan, pet dana u tjednu, kroz najmanje četiri tjedna; cilj je odraditi 20 terapija ukupnog trajanja 60 sati; uz to se od osobe očekuje da svaki radni dan u tjednu namjanje pet sati koristi zahvaćenu ruku.

U videu ispod možete vidjeti više o CIMT terapiji na primjeru.

Vježbe hodanja nakon moždanog udara

Hod je jedna od najvažnijih funkcija čovjeka i stoga je izuzetno važno što prije započeti s rehabilitacijom hoda, uz pomoć (više) terapeuta, pomagala kao što su hodalice i robotskih sustava za neurorehabilitaciju hoda.

U kasnijim fazama, kada se savlada hod po ravnome, kreće se s težim zadacima, kao što su hod uz i niz stepenice, hod po neravnim podlogama i hod preko/oko prepreka.

Rehabilitacija nakon moždanog udara

Rehabilitacija nakon moždanog udara započinje već po primitku pacijenta u jedinicu intenzivnog liječenja ili jedinicu za liječenje moždanog udara. Rehabilitacija je timski proces s ciljem čim boljeg oporavka, povratka izgubljene/narušene funkcije i povratka u svakodnevni život.

Proces može trajati godinama, pa i doživotno, no važno je napomenuti kako se uvijek može nešto učiniti i kako sva oštećenja nisu trajna.

No, o tome je teško generalizirati jer ne postoje dva jednaka moždana udara i dva jednaka tijeka oporavka, već se svaki proces rehabilitacije u potpunosti prilagođava stanju i mogućnostima pojedinca, kao i njegovim kratkoročnim i dugoročnim željama i ciljevima.

U procesu oporavka sudjeluju brojni stručnjaci, ovisno o potrebama i problemima pojedinca. Neki od njih su:

  • neurolog
  • neurokirurg
  • urolog
  • fizijatar
  • fizioterapeut
  • psiholog
  • logoped
  • radni terapeut.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. About Stroke. (2023). CDC.
  2. Calafiore, D. i sur. (2022). Efficacy of robotic exoskeleton for gait rehabilitation in patients with subacute stroke : a systematic review. Eur J Phys Rehabil Med., 58(1): 1–8.
  3. Kuciel, M. i sur. (2021). Effect of PNF and NDT Bobath Concepts in Improving Trunk Motor Control in Ischemic Stroke Patients–a Randomized Pilot Study. Medical Rehabilitation, 25: 4–8.
  4. Chien, W. T. i sur. (2020). Robot-assisted therapy for upper-limb rehabilitation in subacute stroke patients: A systematic review and meta-analysis. Brain Behav., 10(8): e01742.
  5. Moucheboeuf, G. i sur. (2020). Effects of robotic gait training after stroke: A meta-analysis. Ann Phys Rehabil Med., 63(6): 518–534.
  6. Bruni, M. F. i sur. (2018). What does best evidence tell us about robotic gait rehabilitation in stroke patients: A systematic review and meta-analysis. J Clin Neurosci., 48: 11–17.
  7. Schnurrer-Luke-Vrbanić, T. i sur. (2015). Smjernice za rehabilitaciju osoba nakon moždanog udara. Fizikalna i rehabilitacijska medicina, 27(3-4): 237–269.
  8. Giraldo, E. A. Pregled moždanog udara. HeMED.
  9. What is Constraint-Induced Movement Therapy or CIMT? Physiopedia.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu