Istraživanje otpadnih voda diljem Europe pokazalo je da je u EU-u porasla upotreba kokaina, s najvišim razinama tragova te droge u Belgiji, Španjolskoj, Portugalu i Nizozemskoj, piše britanska agencija Reuters.

Studija, najveća do sada koju je provela europska agencija za praćenje droga EMCDDA sa sjedištem u Lisabonu, analizirala je dnevno otpadne vode u slivnim područjima postrojenja za pročišćavanje koja opslužuju oko 54 milijuna ljudi u 104 europska grada, uključujući Zagreb.

Analizirani su uzorci prikupljeni tijekom sedam dana između ožujka i travnja prošle godine.

Uzorci su ispitani na tragove kokaina, amfetamina, metamfetamina, MDMA/ecstasyja, ketamina i kanabisa i otkrilo se da je uporaba droga bila veća nego u prethodnim studijama.

Direktor EMCDDA-e Alexis Goosdeel objašnjava:

Nalazi iz rekordna 104 grada daju sliku problema s drogama koji je i raširen i složen, sa svih šest supstanci otkrivenih na gotovo svim lokacijama.

Rezultati su pokazali kontinuirani porast otkrivanja kokaina, trend koji se uočava od 2016., a više je gradova prijavilo tragove metamfetamina, također poznatog kao “kristalni met”.

Ketamin je prvi put uključen u analizu 2022. zbog znakova povećane dostupnosti istog u Europi.

Najveća količina ostataka te droge pronađena je u otpadnim vodama u gradovima Danske, Italije, Portugala i Španjolske.

Evo kako stoji Zagreb

Prema podacima s internetske stranice EMCDDA-e, u Zagrebu je u 2011. utvrđena potrošnja kokaina od 49,95 mg dnevno na 1.000 stanovnika, a 2022. osam puta više, odnosno 401,19 mg kokaina. To je ipak manje od 2021. kada je zabilježeno rekordnih 548,62 mg. Najveća razina tragova kokaina utvrđena je pred vikend, najmanja u utorak.

Tragovi kanabisa, koji su u Zagrebu bili na rekordnim razinama 2020. (228,93 mg), pali su na 96,34 mg u 2022. Najviše tragova kanabisa zabilježeno je petkom, a nakon toga utorkom, najmanje četvrtkom. U 2011. potrošnja kanabisa bila je na razini od 30,59 mg.

Potrošnja amfetamina, kao i kanabisa, u Zagrebu pada od 2020.

Tragovi kristalnog meta nisu otkriveni u zagrebačkim otpadnim vodama u 2022., a 2020. je potrošnja bila na razini od 6,14 mg.

Potrošnja ecstasyja pada od 2020. (41,38 mg) na 26,86 mg u 2022., a najviše ga ima u otpadnim vodama petkom. Zagreb je po potrošnji ecstasyja na 17. mjestu među analiziranim europskim gradovima.

Po potrošnji kokaina i amfetamina Zagreb nije među prvih 20 gradova u Europi, pokazuju podaci istraživanja.

Pročitajte i članke:

• Ovisnost o drogama: Poremećaji koji proizlaze vodeća su psihijatrijska dijagnoza u Hrvatskoj! Evo koji su simptomi, posljedice i kako se liječi ovisnost o drogama
• U 2021. prvi put prijavljene čak 52 nove vrste droga: Uporaba premašuje razine prije pandemije.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Izbjegnite "mine"

Korak koji svi preskaču u procesu mršavljenja, a iznimno je važan!

• Zrinka Babić
• 6 min čitanja