Ova će bolest djeci skratiti život u budućnosti! U Hrvatskoj bi zbog nje životni vijek mogao biti kraći za tri i pol godine

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

HINA/Kreni Zdravo

U Hrvatskoj 35 % djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo

Izvršni direktor Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Robb Butler upozorio je u Zagrebu da će posljedice dječje pretilosti u budućnosti značajno utjecati na kvalitetu i duljinu života budućih naraštaja. U Hrvatskoj bi zbog toga životni vijek mogao biti kraći za tri i pol godine.

Na konferenciji za novinare nakon završetka samita supružnika europskih čelnika na temu prevencije debljine u djece u organizaciji Ureda predsjednika i Europskog ureda WHO-a Butler je rekao:

Ako ne djelujemo sada, posljedice u budućnosti bit će velike i djelovat će na naša gospodarstva, zdravstvene sustave i kvalitetu i duljinu života za naše djecu i unuke.

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj bit će kraći

Prva dama Hrvatske Sanja Musić Milanović istaknula je da će do 2050. u Hrvatskoj očekivani životni vijek biti kraći za tri i pol godine:

Danas smo stvorili mrežu supružnika europskih čelnika da ujedinjeni pokrenemo prevenciju ovog vodećeg galopirajućeg javnozdravstvenog problema zbog kojeg će nam se očekivano trajanje života u Hrvatskoj skratiti za tri i pol godine, a u europskoj regiji za tri godine.

Istaknula je da u Hrvatskoj 35 % djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo, a na razini Europe 26 %.

Na samitu je usvojena Zagrebačka deklaracija koja bi trebala biti kamen temeljac prevencije debljine u europskoj regiji WHO-a.

Butler je izrazio nadu da će današnji skup i njegova deklaracija označiti početak opadanja broja djece koja se bore s tom bolešću.

Pretilost u rastu

Pretilost kod djece kompleksno je pitanje koje pogađa svaki kut europske regije i svijeta. Prekomjerna težina ili pretilost kod djece u odrasloj dobi izaziva brojne bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i najmanje 13 razlitičih vrsta raka, naglasio je.

Butler je dodao:

Po trenutnim trendovima, to će samo rasti.

Pročitajte članak “Posljedice pretilosti: Čak i mali višak kilograma kontrolira vaš život! Evo do kojih 8 zdravstvenih problema neminovno vodi prekomjerna težina“.

Procjena je da će za samo 12 godina 28 milijuna djece u 53 zemlje europske regije živjeti s pretilošću, a ta će epidemija, koja se može spriječiti do 2035., koštati europsko društvo 800 milijuna američkih dolara.

Musić Milanović naglasila je da od pet vodećih bolesti vezanih uz debljinu – kardiovaskularnih, dijabetesa tipa 2, nekih vrsta raka, nekih mentalnih poremećaja i kronične opstruktivne bolesti pluća – umire 92 – 94 % ljudi u Hrvatskoj.

Navela je da je bilo došlo do nekih pozitivnih trendova u smislu pada broja djece s prekomjernom težinom, ali onda se dogodio COVID:

Svi znamo da je tu dvostrana povezanost između debljine i COVID-a. Debljina je bila rizični čimbenik ne samo za teže ishode, već i za samu zarazu, a uz to nas je COVID uveo u ekstremno sjedilački način života koji je i inače jedan od glavnih uzroka ove pandemije debljine u svijetu. Sada su se sve zemlje koje su i krenule barem malo smanjivati taj problem vratile na staro ili čak pogoršale stanje.

Donesena odluka o formiranju Europskog centra za prevenciju debljine

Ona i Butler naglasili su da je borba protiv debljine kod djece “multisektorsko pitanje” kojim se mora baviti ne samo ministarstvo zdravstva, nego i mnogi drugi resori, poput ministarstva financija, urbanizma, graditeljstva i poljoprivrede jer se radi o individualnom problemu, ali i problemu za društvo.

Hrvatska prva dama rekla je također da je donesena odluka o formiranju Europskog centra za prevenciju debljine za cijelu europsku regiju WHO-a.

Zagrebačka deklaracija donesena na samitu, na kojem su se među supružnicima europskih čelnika okupili španjolska kraljica Letizia, supruga predsjednika Srbije, supruzi predsjednica Slovenije i Mađarske te supružnici čelnika iz Latvije, Kirgistana, Malte, Albanije i Armenije, a neki su sudjelovali i video vezom, ističe nekoliko preporuka.

Među njima su one vezane uz prehranu (konzumacija voća i povrća, medijske kampanje o zdravoj prehrani, djelovanje na oglašavanje nezdrave hrane, smanjivanje potrošnje šećera) i tjelesnu aktivnost, promicanje dojenja, mjere u jaslicama, vrtićima i školama, podrška roditeljima te usluge zdravstvene skrbi za djecu koja žive s prekomjernom težinom.

Pročitaje i ove članke: