Bolesti živčanog sustava često se mogu činiti zbunjujućima jer imaju slične simptome, ali vrlo različite uzroke i posljedice. Dva primjera su multipla skleroza (MS) i amiotrofična lateralna skleroza (ALS), poznata i kao Lou Gehrigova bolest.

Obje bolesti zahvaćaju središnji živčani sustav i mogu dovesti do problema s kretanjem i koordinacijom, no razlike među njima puno su veće nego što se na prvi pogled čini.

Glavne razlike između MS-a i ALS-a

Ovo su glavne razlike.

Na što djeluju?

ALS uništava motoričke neurone – živčane stanice koje šalju signale mišićima i omogućuju nam hodanje, govor i hranjenje. Kada oni propadnu, mišići postupno slabe i propadaju.

MS oštećuje mijelin, zaštitni omotač živčanih vlakana u mozgu, kralježničnoj moždini i očima.

Uzroci

ALS je neurodegenerativna bolest kod koje živčane stanice s vremenom odumiru. MS se smatra autoimunom bolešću jer imunološki sustav greškom napada vlastite stanice.

Učestalost

MS je znatno češći – samo u SAD-u ima gotovo milijun oboljelih, dok ALS pogađa tek nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Koga pogađaju?

MS se najčešće dijagnosticira između 20. i 40. godine, a čak 75 % oboljelih su žene. ALS je češći u muškaraca mlađe dobi i obično se javlja između 55. i 75. godine života.

Očekivano trajanje života

ALS je smrtonosna bolest s prosječnim životnim vijekom 3 – 5 godina nakon dijagnoze. Ipak, manji postotak bolesnika može živjeti desetljeće ili dulje.

MS u pravilu nije fatalan – očekivani životni vijek obično se smanjuje za nekoliko godina, a mnogi oboljeli žive gotovo jednako dugo kao i zdrave osobe.

Sličnosti između MS-a i ALS-a

Ovo su sličnosti:

• teška dijagnoza – obje bolesti dijagnosticiraju se kombinacijom pregleda, krvnih nalaza, lumbalne punkcije i magnetske rezonance; često prođe više od godinu dana prije nego što pacijent dobije konačnu dijagnozu
• pušenje kao rizični čimbenik – pušenje povećava rizik od razvoja MS-a, pogoršava simptome i ubrzava napredovanje bolesti; kod ALS-a je povezanost slabija, ali i dalje prisutna
• bez lijeka – za obje bolesti ne postoji konačan lijek; postoje terapije koje mogu usporiti napredovanje, ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života.

Može li osoba imati i MS i ALS?

Takvi slučajevi su iznimno rijetki, ali ipak zabilježeni.

Kada posjetiti liječnika?

Ako primijetite nove ili pogoršane neurološke simptome – poput slabosti mišića, problema s vidom, ravnotežom ili govorom – svakako se obratite liječniku. Najčešće prvi pregled obavlja liječnik obiteljske medicine, a zatim vas, prema potrebi, upućuje neurologu.

Pročitajte i ove članke:

• Multipla skleroza: Koji su simptomi, kako se dijagnosticira i liječi?
• Rješavanje misterija zvanog multipla skleroza: Novi test mogao bi dovesti do boljih terapija
• Zvijezda “Euforije” i “Uvoda u anatomiju” boluje od ALS-a.

• als
• amiotrofična lateralna skleroza
• multipla skleroza
• razlike i sličnosti između MS-a i ALS-a

Učitaj više izvora