Konizacija grlića maternice ili konusna biopsija vrata maternice je kirurški zahvat kojim se odstranjuje promijenjeni dio vrata maternice u obliku konusa ili stošca. Prvu konizaciju je izveo Listranc 1815. godine.

Najčešće se izvodi kod premalignih i malignih promjena vrata maternice. Radi se primarno o dijagnostičkom postupku, no u slučaju manjih promjena konizacija je ujedno i konačna terapija.

Skvamokolumnarna granica i transformacijska zona

Premaligne i maligne promjene najčešće zahvaćaju područje transformacijske zone. Za shvaćanje navedenih promjena, u daljnjem tekstu je naveden kratak opis bitnih pojmova iz anatomije vagine i cerviksa.

Područje egzocerviksa prekriveno je višeslojnim pločastim epitelom, dok endocervikalni kanal oblaže jednoslojni cilindrični epitel koji luči sluz i stvara žljezdane kripte.

Razlikujemo:

• Originalnu (primarnu) skvamokolumnarnu granicu.
• Aktivnu (sekundarnu) skvamokolumnarnu granicu.

Primarna skvamokolumnarna granica predstavlja spoj originalnog pločastog epitela vagine i egzocerviksa sa jednoslojnim cilindričnim epitelom endocervikalnog kanala.

Položaj SKG nije cijeli život stalan i ovisi o hormonskom statusu i životnoj dobi. Zbog djelovanja niskog pH rodnice dolazi do metaplazije osjetljivog cilindričnog u otporniji pločasti epitel. Spoj između novonastalog metaplastičnog pločastog i cilindričnog epitela nazivamo sekundarnom skvamokolumnarnom granicom.

Transformacijska zona je područje između originalne i nove skvamokolumnarne granice, koje sadrži manje ili više uznapredovalu pločastu metaplaziju. Pločasti i zreli metaplastični epitel su razmjerno otporni, dok je nezreli metaplastični epitel najosjetljiviji na djelovanje raznih onkogenih čimbenika.

Upravo zbog toga je transformacijska zona mjesto gdje najčešće nastaju cervikalne displazije (CIN I, II, III) i neoplazija (karcinom vrata maternice).

Indikacije za konizaciju

Konizacija grlića maternice se u dijagnostičke i terapijske svrhe izvodi u sljedećim slučajevima:

• Ponovljeni citološki nalaz (PAPA test) ukazuje na malignitet, a kolposkopijom se ne može identificirati lezija.
• Citološki nalaz pokazuje veći stupanj promjene od one utvrđene kolposkopijom ili ciljanom biopsijom (biopsija vrata maternice).
• Citološki/kolposkopski/patohistološki nalaz ukazuje na mikroinvazivni karcinom.
• Citološki nalaz ukazuje na atipičnost stanica.
• Pozitivan nalaz endocervikalne kiretaže.
• Promjena se širi u endocervikalni kanal i ne može se eksplorirati kolposkopijom.

Postupak konizacije

Konizacija grlića maternice se izvodi u općoj anesteziji. Odstranjuje se promjena tkiva vrata maternice u obliku stošca. Bazu stošca čini površina vrata maternice, a vrh zalazi u endocervikalni kanal sve do unutrašnjeg ušća vrata maternice. Postupak u pravilu traje oko 20-ak minuta. ali trajanje operacije najviše ovisi o intenzitetu krvarenja. 

Dubina i širina konusa ovisi o kolposkopskom nalazu i dobi pacijentice. Kod mlađih žena u generativnoj dobi izvodi se poštedniji zahvat s minimalnom ekscizijom – konus je širok i plitak. Kod starijih žena konus je uži, ali puno dublji.

Razlikujemo dva oblika konizacije:

• Klasična konizacija („Messekonisation“): tkivo se odstranjuje kirurškim nožem – skalpelom.
• Laserska konizacija („Laserkonisation“): tkivo se odstranjuje laserskim zrakama.

Nakon zahvata odstranjeno tkivo se fiksira i šalje na patohistološki pregled kojim se klasificira vrsta, stupanj i ograničenost promjene. Ako patohistološki preparat ima ”čiste rubove”, lezija je u potpunosti uklonjena i nema potrebe za daljnjim liječenjem.

U slučaju da su rubovi pozitivni, uz citološko i kolposkopsko praćenje, liječenje se nastavlja rekonizacijom ili histerektomijom (kirurško uklanjanje maternice). Daljnji terapijski postupak ovisit će o dobi pacijentice, nalazu kontrolnog PAPA testa i o želji pacijentice za daljnjim rađanjem.

Oporavak nakon konizacije 

Oporavak nakon konizacije u prosjeku traje 14 dana (kod klasičnog postupka 4-6 tjedana). Nakon zahvata ćete se oporavljati u posebnoj prostoriji za oporavak oko 4 sata – nakon toga ćete biti pušteni kući.

Vaginalno krvarenje može trajati tjedan dana, a iscjedak smeđe boje može biti prisutan i do tri tjedna. U periodu oporavka ne biste smjeli koristiti tampone niti prakticirati spolni odnos. 

Liječnika trebate nazvati u slučaju povišene tjelesne temperature, umjerenog do težeg krvarenja, povećanja boli, neugodnog mirisa iscjetka ili čak žutog iscjetka što može predstavljati infekciju.Većina pacijentica nakon zahvata nema veće bolove, ali jasno mogu osjetiti koje aktivnosti stvaraju ograničenost kretanja. 

Komplikacije konizacije

Možemo ih podijeliti na rane i kasne:

• Rane komplikacije – krvarenje, infekcije.
• Kasne komplikacije – suženje endocervikalnog kanala, insuficijencija unutrašnjeg ušća maternice s posljedičnim rizikom od pobačaja i prijevremenih poroda.

Komplikacije se najčešće javljaju kod visokih konizacija, stoga se u mlađih žena izvode poštedni zahvati kod kojih je rizik mnogo manji.

• konizacija
• konusna biopsija